Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića za Pobjedu: Dužnost Vlade nijesu popularne, već odgovorne odluke

Intervju sa predsjednikom Vlade Igorom Lukšićem Pobjeda je napravila na terenu – tokom njegove radne posjete sjedištu Posebne jedinice policije i Specijalne antiterorističke jedinice. Iako je, kako je i posjeta pokazala, vanredno stanje bilo najaktuelnije pitanje odlučili smo da težište razgovora prebacimo na glavnu političku temu – razmimoilaženje dviju vodećih stranaka vladajuće koalicije u vezi sa Kombinatom aluminijuma. Predsjednik Vlade govori o tome da li su ova razmimoilaženja dio uobičajenog političkog folklora u predizbornoj godini ili ispoljavanje ozbiljnih razlika, da li ovo može biti okidač za prijevremene izbore, da li u DPS-u razmišljaju o novim strankama koje se pomaljaju… 

Predsjednik Vlade govori o nevladinim organizacijama koje se bave politikom, o medijima, o tome zašto se lično latio lopate i čistio snijeg…

POBJEDA: Je li od sjednice Vlade 9. februara, kada ste objavili javnosti razlike unutar članova Vlade u vezi sa KAP-om i zatražili skupštinsku raspravu o tome, bilo na najvišem nivou kontakata predstavnika dviju vodećih stranaka vladajuće koalicije?

LUKŠIĆ: Nije bilo komunikacije najviših predstavnika Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije od kako je nakon sjednice Vlade 9. februara zatraženo da se o Vladinoj politici prema KAP-u odredi Skupština zbog razlika unutar vladajuće koalicije. Očekujem da ćemo imati komunikaciju u susret skupštinskoj raspravi, ukoliko je potrebno precizirati i pojasniti zaključke koje smo predložili. Uradio sam upravo ono što sam najavio da ću uraditi: Ukoliko Skupština podrži politiku Vlade u smislu rješavanja problema KAP-a koja je sadržana u Predlogu zaključaka – onda Vlada ima mandat da se dalje bavi tim pitanjem. A ukoliko ne bude bilo skupštinske podrške, onda se zna šta će biti naredni potezi. U najmanju ruku nijesam siguran da Vlada u ovom sastavu može da se bavi tim ili nekim drugim pitanjima – kaže Pobjedi predsjednik Vlade Igor Lukšić.

POBJEDA: Da li bi po Vašoj procjeni moglo da se dogodi da razlike unutar vodećih stranaka vladajuće koalicije u vezi sa KAP-om isprovociraju izbore prije redovnog roka?

LUKŠIĆ: I dalje mislim da bi odgovorno ponašanje političkih struktura značilo punu posvećenost našim evropskim obavezama, jer naš prioritet treba da bude stvaranje uslova za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom u junu mjesecu. Podsjetiću, da Evropska komisija očekuje da priču oko ustavnih amandmana izvadimo iz fioke, da očekuje dosljednu implementaciju antikorupcijskih zakona, i ona se odvija pogotovo od 1. januara, i treće, očekuje nas kompletiranje bilansa rezultata. Od prve do posljednje karike treba da imamo rezultate, a to će sigurno djelovati ubjedljivo kada je Evropska komisija u pitanju. Znači treba da nastavimo da se posvećeno bavimo našim evropskim obavezama sa jedne strane, a sa druge treba nastaviti rješavati ekonomska pitanja i poboljšavati ekonomsko-socijalnu sliku. Iz tih razloga smatram da nije racionalno kompromitovari naše evropske obaveze i zakazivati izbore prije juna mjeseca. Ali, to svakako ne zavisi od Demokratske partije socijalista.

POBJEDA: Šta se konkretno dogodilo na sjednici Vlade, a da je to bio razlog da se Vi lično pojavite i objavite javnosti da u Vladi nema jedinstva u vezi sa KAP-om i da tražite preispitivanje povjerenja?

LUKŠIĆ: Pitanje Kombinata aluminijuma Podgorica je već dugi niz godina jedno od pitanja koje, kako mi se čini, pojedinim akterima na političkoj sceni služi za lako i brzo sticanje političkih poena. Kritike koje se upućuju Vladi na račun njene politike u KAP-u uvijek su kontradiktorne. Naime, dok tvrde da treba očuvati KAP, uporedo kritikuju pomoć koju je država davala ovoj kompaniji. Čak i među onima koji bi s ulice da upravljaju imate istovremeno i zagovornike gašenja KAP-a i njegovog održavanja. Takve izjave i istupi su vrlo pitke, jer se ne suprostavljaju očekivanjima zaposlenih u ovoj kompaniji, a i na fonu su javnog mnjenja koje smatra da je previše opterećeno problemima u KAP-u. Upravo to je i bio jedan od razloga zbog čega sam odlučio da se to pitanje raspravi u Skupštini i da se jasno stavi do znanja da li ova Vlada ima mandat da rješava taj problem ili nema. Napokon, od podrške Parlamenta će zavisiti i opstanak kompanije, pa je dobro da čujemo predloge za rješenja nagomilanih problema koji nisu od juče. Kritika koja ne snosi nikakvu odgovornost daje ogroman prostor za političko djelovanje, ali ne dovodi do rezultata u realnom životu. Moja namjera je upravo i bila u tome – da svi oni koji smatraju da imaju rješenje za Kombinat aluminijuma Podgorica, predoče to javnosti i zaposlenima u ovoj kompaniji, a mi smo kao Vlada vrlo zainteresovani da čujemo takve predloge. Smatram da je Skupština Crne Gore pravo mjesto za to.

POBJEDA: Jeste li tokom ovih godinu i malo više, od kada ste predsjednik Vlade, ili ranije kao ministar finansija bilil upoznati sa nekim prijedlogom glavnog koalicionog partnera Vaše stranke?

LUKŠIĆ: Ja ga do sada nijesam čuo osim da treba raskinuti ugovor. Ali kada govorimo o raskidanju ugovora onda, što se mene tiče, oni kucaju na otvorena vrata. Ja ne vidim problem da nezadovoljstvo aranžmanom sa Rusima mi pretočimo u punu odgovornost za upravljanje Kombinatom, ali je to potrebno uraditi u skladu sa ugovorom.

POBJEDA: Da li je sa Rusima razgovarano o njihovom izlasku iz KAP-a? Ako jeste koja je cijena njihovog izlaska iz vlasništva?

LUKŠIĆ: Već duže vremena ponavljamo da nismo zadovoljni načinom na koji ruski partner u KAP-u rješava pitanja koja opterećuju kompaniju. Ponudili smo im da nam prodaju njihov paket akcija za jedan euro. Odlazak CEAC-a iz Kombinata ojačao bi našu pregovaračku poziciju u eventulanim budućim pregovorima ukoliko se pojavi novi investitor koji bi bio zainteresovan za ovu kompaniju i koji bi ponudio rješenja za dugoročno snabdijevanje električnom energijom i restrukturiranje duga. U svakom slučaju, sve naše ponude biće predočene parlamentu uz, naravno, ostavljanje prostora da se saslušaju alternativne opcije. Ono što je naša glavna briga su zaposleni u toj kompaniji i nastavak proizvodnje, a na kojim principima, odlučiće parlament.

POBJEDA: Koliko je visok stepen rizika da Vlada plati kompletnih 132 miliona eura garancija Kombinatu aluminijuma? Da li postoji bilo kakva opcija u kojoj država ne bi platila ovaj iznos? Da li eventualno proglašenje stečaja KAP-a može „spasiti“ državu?

LUKŠIĆ: Više puta smo isticali, garancije date KAP-u su naš najveći fiskalni rizik i nešto što može bitno da ugrozi fiskalnu stabilnost koju gradimo. Rizik je visok i on je prepoznat, pa smo, upravo iz tih razloga, vodili pregovore sa kreditorima da bi, u slučaju rizika od aktiviranja garancija, dogovorili reprogram na više godina i u više rata i time smanjili izloženost budžeta.

Svakako, najveća opasnost bilo je aktiviranje garancija prema Dojče banci, a rizik postoji jer OTP i VTB banke mogu da diskreciono odluče da aktiviraju garancije i za tu opciju Vlada mora biti spremna, zato i definiše fiskalnu politiku sa alternativnim scenarijima. Kako je riječ o međunarodno preduzetim obavezama, koje kao odgovorna država moramo izmiriti, tako da je trošak po osnovu datih garancija neizbježan, a od zajedničke odluke i koncenzusa zavisiće njegova visina.

POBJEDA: Ako ne bude prijevremenih izbora zbog KAP-a, u kolikoj mjeri Vi kao predsjednik Vlade vidite problem fundamentalne razlike dvaju vodećih partnera u Vladi – DPS-a i SDP-a u vođenju ekonomske politike?

LUKŠIĆ: Pitanje KAP-a je veoma važno pitanje za Crnu Goru, njenu ukupnu ekonomsku i socijalnu stabilnost. Smatram da svaki član Vlade Crne Gore treba da stoji iza odluka vlasti kojoj pripada i u čijim organima zauzima visoke pozicije, bez obzira na to koliko te odluke mogu da budu bolne i, možda, nepopularne u vremenu u kojem se donose. Dakle, ne možete biti član vlade, a ne snositi odgovornost na političkom niovou za njene odluke. Meni je lično potpuno razumljiva potreba da se „peru ruke“ od nepopularnih i odluka koje mogu donijeti negativne političke poene. Ali, posao Vlade nije da donosi politički popularne, već racionalne i odgovorne odluke.

Tema KAP-a izaziva kontroverze, a vladajuća koalicija je do sada imala različite stavove po tom pitanju. Jedno je imati politički stav, što cijenim, a sasvim druga stvar je, sa nivoa izvršne vlasti, kritikovati ne dajući nikakve konkretne prijedloge i bolja rješenja za određene probleme tim prije što su sva alternativno realna rješenja dobrodošla. Garancije za kredite koje su izdate nisu bile nikome poklon, vec su pomogle da se u trenutku kada je nestanak KAP-a 2009. godine bio veoma realan obnovi proizvodnja, realizuje socijalni program, spriječi dalje pogoršanje stanja u bankarskom sektoru i pad kreditnog rejtinga. Zaista sam mišljenja da svi oni koji su gradili politički ugled kritikujući odluke Vlade napokon moraju jasno da stave do znanja i nama u Vladi, ali i crnogorskoj javnosti, koje su alternative vladinoj politici u pogledu Kombinata aluminijuma. Nije sporno donijeti odluku o preuzimanju pune odgovornosti za poslovanje te fabrike, i lično sam to i predložio, ali moramo biti svjesni da u srednjem i dugom roku ko god da je vlasnik suočava se sa istim pitanjima. I to je jedina pozadina moje odluke, da se u Parlametu provjeri da li postoji povjerenje Vladi i njenoj poltici u KAP-u. Suštinska briga Vlade je na koji način obezbijediti nastavak proizvodnje i održati 1,2 hiljade radnih mjesta. Mi, svakako, imamo predloge, i ponavljam da je svako i bolje rješenje upravo ono što želim da imamo, da ga usaglasimo i za njega preuzmemo odgovornost. Ne smijemo zaboraviti da je upravo KAP uticao značajno na rast ekonomije u posljednje dvije godine i da bi bez te proizvodnje budžetski deficit i javni dug bili veći.

POBJEDA: Odluka SDP je prije pet godina „srušila“ cjelokupan koncept energetske politike koja je podrazumijevala i gradnju drugog bloka u TE Pljevlja. Možete li kao premijer i dugogodišnji ministar finansija procjeniti ekonomske i političke štete ili koristi u slučaju jedne ili druge opcije.

LUKŠIĆ: Nedvosmisleno se pokazalo u posljednjem periodu, pri tome mislim i na period suše koji smo imali u toku posljednja četiri mjeseca prethodne godine, kao i na ovaj period sibirske zime, da Crna Gora mora da ulaže u energetiku i iskoristi svoje potencijale. Mislim da sada nema sumje u javnosti da li treba raditi na stabilnosti našeg energetskog sistema i valorizaciji, prije svega, hidropotencijala. I po pitanju energetike, nismo imali jedinstven stav u Vladi Crne Gore, iako smo svi saglasni da treba „da imamo naše izvore energije“. Ponavljam, potpuno smo otvoreni da saslušamo i u konačnom primijenimo sve predloge koji su konkretni i koji nose odgovornost. Veoma bih bio zadovoljan kada bi država Crna Gora imala svoje izvore, kojim bi se finansiralo oko tri milijarde eura investicija u energetici, auto-put i sve ostalo što su razvojni projekti, ali smo svi svjesni da situacija nije takva. Ovakvo stanje u kojem se zahtijeva da ne radimo ništa u energetskom sektoru, ali i da imamo svoje izvore energije, pri tome kritikujući i projekte koji povezuju Crnu Goru sa energetskim tržištima EU i šire, više je nego kontradiktorno.

POBJEDA: Da li je moguće u ovom momentu iznijete procjenu do kada će trajati vanredno stanje?

LUKŠIĆ: Vanredno stanje će trajati do momenta dok se ne steknu uslovi za normalno funkcionisanje saobraćajne i energetske infrastrukture od vitalnog značaja, normalan protok roba, hrane, ljekova, nesmetani rad obrazovnih institucija, odnosno dok se ne stvore svi neophodni uslovi da institucije u svojim redovnim aktivnostima mogu sanirati posljedice nastale usljed vanrednih nepogoda. Svakodnevno pratim situaciju sa nadležnim institucijama i kao što smo, u skladu sa procjenom stanja na terenu predložili uvodjenje, predložićemo i odluku o prekidu vanrednog stanja.

POBJEDA: Kakvi su zaključci analiza postupaka državnih organa u prvim danima nevremena prije proglašenja vanrednog stanja? Jesu li se žrtve mogle izbjeći? Bili smo svjedoci različitih stavova dvojice ministara Vaše vlade o snalaženju i nesnalaženju u to vrijeme. Kakav je Vaš stav?

LUKŠIĆ: Rekao bih da su ti stavovi izrečeni u najboljoj namjeri, a ne sa ciljem konfrontiranja i disonantnih tonova. I ministar Brajović i ministar Milošević, u okviru svojih resora, dali su puni doprinos prevazilaženju teške situacije i pružanja podrške našim građanima.

Možda bi se moglo reći da, u prvom talasu sniježnog nevremena, komunikacija na nivou država-lolalne samouprave, i nije bila najbolja. Ne postoji sistem koji je spreman da momentalno reaguje na nesto sto se dešava jednom u 50 godina, zato su mnoge ocjene puko kritizerstvo, a ne realna kritika. Ipak vjerujem da će analiza cjelokupnog stanja pokazati da su reakcije bile adekvatne i pravovremene. Kao što su građani i prethodnih dana mogli da vide, stavili smo u pogon sve kapacitete u cilju stvaranja uslova za normalan život i pokušali da dopremo do onih kojima je pomoć bila najpotrebnija. Žalim zbog svake žrtve sniježnog nevremena i porodicama stradalih upućujem moje najiskrenije saučešće. Nažalost, ovakve vanredne situacije povlače sa sobom i ljudske žrtve. Ovo su bili slučajevi gdje ljudi na terenu, nažalost, nisu mogli da reaguju.

POBJEDA: Da li je građevinska operativa privatnih kompanija stavila na raspolaganje građevinske mašine za čišćenje snijega?

LUKŠIĆ: Prema informacijama koje sam dobijao sa terena, praktično sve što je realno upotrebljivo je iskorišćeno.

POBJEDA: Od prvih trenutaka preuzimanja dužnosti predsjednika Vlade uočljiv je Vaš napor za partnerskim odnosom sa nevladinim sektorom. Koliki je, po Vama, doprinos nevladinog sektora bio u ovim najtežim trenucima od kako ste Vi na čelu vlade?

LUKŠIĆ: Složićemo se da je ambijent u kojem su svi kapaciteti jednog društva uključeni u sprovođenje i promociju evro-atlantskih, ali i ekonomskih, socijalnih politika, jedini recept za uspjeh. Na početku svog mandata najavio sam da će ova Vlada biti otvorena za sve, one čije iskrene namjere i napori doprinose realizaciji ovih ciljeva, a u interesu boljih uslova života crnogorskih građana. Stoga sam nastojao da, što je moguće više, kreiram uslove da se glas NVO-a čuje i utiče na donošenje važnih zakona i strateških akata, da su njihovi predstavnici u savjetima, radnim grupama i drugim tijelima, na svim mjestima gdje se donose važne državne odluke. Ja vjerujem da je takav odnos i jedini produktivan za cjelokupno društvo čija je aspiracija ulazak u EU. Civilni sektor je partner Vladama u svim demokratskim zemljama. Naravno, sve dok djeluje kao istinski dio civilnog sektora, a ne kao kvazi politička partija.

Želio sam da svojim ličnim primjerom, zajedno sa ministrom Katnićem, pozovem na ličnu, ali i kolektivnu odgovornost i solidarnost. Zato mislim da su kritike iz skupštinskog restorana i sličnih prostora najblaže rečeno neozbiljne. Iskreno vjerujem da je svako u svojim redovima pružio najviše što je mogao i dao svoj doprinos. Upravo prije neki dan sam se pridružio studentima koji su čistili prostor ispred zgrade Vlade, solidarnost navijača je više nego za pohvalu. I to je dobra poruka javnosti u najtežim civilnim situacijama. Ipak ne mogu a da ne primijetim da ima i dosta onih koji bi da riješe sve probleme u državi preko noći, a čekaju da im neko drugi snijeg očisti ispred kuće.

POBJEDA: Zašto kada ste čistili prostor ispred sjedišta Vlade nijeste pozvali da Vam se pridruže oni koji će tu za neki dan protestovati. Nije valjda razlog taj da Vaša vlada nije uspjela da nabavi „udarničke lopate“ za Vanju Ćalović i Srđu Kekovića?

LUKŠIĆ: Zapravo, slušajući njihove dosadašnje nastupe ja sam očekivao da će se oni prvi javiti da pomognu, ali sam se očigledno prevario.

Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, bez dovoljno domaće akumulacije, umnogome zavisi od investicija. No, ponekad u našoj javnost se oštro kritikuju pojedine investicije i stvara klima u kojoj se renomirani investitori osjećaju da nisu dobrodošli. To nije dobra poruka inostranoj zajednici. Sa druge strane, dalji trendovi koji se tiču SDI-a su, takođe, usljed razvoja situacije na evropskom tržištu, neizvjesni i postoji realan rizik smanjenog priliva investicija i u narednom periodu.

U tom smislu, intenziviraćemo aktivnosti koje se sprovode, u okviru Savjeta za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, posebno u onim oblastima koje su međunarodni izvještaji, koji su se bavili pitanjima konkurentnosti Crne Gore, prepoznali kao oblasti sa najviše nedostataka, ali raditi paralelno na promjeni svijesti kada je tretman investitora u pitanju.

Oni iskazuju određene političke ambijecije, ali sa zadržavanjem forme nevladine organizacije. Moraju da se opredijele. Mislim da je jasno da su oni ušli u zonu politike, da su ispostavili političke zahtjeve i mislim da je jasno da to rade u formi nevladine organizacije, zato što je to lagodnije i bez odgovornosti, istovremeno se oslanjajuci na donacije koji im obezbjedjuje budzet veci od onog kojim raspolazu parlamentarne partije. Tako da mi se čini da to jasno upućuje da ukoliko žele da preuzmu odgovornost za rješavanje nekih problema u državi treba da to formalizuju i da zatraže podršku građana.

POBJEDA: Jeste li u vrhu Demokratske partije socijalista razgovarali o onome o čemu čaršija bruji mjesecima, a to je da se pomaljaju nove političke stranke?

LUKŠIĆ: Nijesmo na tu temu razgovarali i to iz jednog prostog razloga, a to je da se po svim istrazivanjima ne ocitava podrska novim politickim partijama, bez obzira na to što postoje eksponenti navodne potrebe ili navodnog političkog prostora za formiranje novih političkih partija.Nijesam vidio da bilo koja nova inicijativa zauzima prostor od više od možda jednog procenta, što znači da su aktuelni politički činioci i dalje relevantni. To naravno ne znači da ne može doći do preslaganja političke scene. Međutim, ono što imam prilike da čujem to je konkurencija na inače suženom prostoru opozicije.

POBJEDA: Iznijeli ste u proteklih petnaestak dana u najmanje dva navrata i kritike prema nekim i opozicionim medijima. Da li je to znak da najzad treba očekivati principijelan stav Vašeg kabineta i pojedinih ministara prema medijima?

LUKŠIĆ: Ne, to znači da na isti način kao što je predsjednik Vlade kritikovan od strane medija i NVO-a, i predsjednik Vlade ima pravo da iznese svoje mišljenje, kritikuje i reaguje kada određeni stavovi, politike, prijedlozi nisu u funkciji demokratskog razvoja i evropskog puta. I tu nema ništa sporno, vjerujem da ćemo kroz takvu razmjenu stavova doći do predloga i razmišljanja od interesa za cjelokupnu zajednicu. Svakako, ostajem dosljedan politici koju zagovaram od početka mandata: otvorena i transparentna Vlada. Smatram da svako treba da radi svoj posao, a to znači da mediji i civilni sektor kada udju u zonu politike treba da budu upozoreni, jer to nije njihov posao. Ako ga žele, treba da dobiju podršku građana za tako nešto na izborima. Što se tiče mog odnosa prema medijima, uvijek je bio principijelan i jednak. Na kraju, moram reći da su mediji prethodnih dana pokazali visok stepen profesionalnost, što ukazuje da imamo kapacieta da u ovom dijelu ispunimo ono što su naše evropske obaveze.

Razgovarao: Srđan Kusovac