Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića za agenciju MINA

Crnogorski premijer Igor Lukšić smatra da nije realno očekivati usvajanje izmjena Ustava u oblasti pravosuđa do juna, budući da se moraju razdvojiti evropske obaveze države i zahtjevi dijela opozicije koji se odnose na identitetska pitanja. 

On je u intervjuu agenciji MINA rekao da su izmjene Ustava u domenu nezavisnosti pravosuđa povezane sa pojedinim zahtjevima koji su izrazito političkog karaktera.

Upitan da li očekuje da će taj proces biti okončan do juna, Lukšić je kazao da „bi volio kada bi bio u prilici da kaže da je to realno“. 

„Nažalost, mislim da se kvalifikovana većina koja je neophodna da proizvede ustavne promjene u ovom slučaju ne bavi samo ustavnim promjenama koje se tiču nezavisnosti pravosuđa, jer kada bi to bilo tako siguran sam da bi vrlo brzo bilo urađeno“, pojasnio je on. 

Prema riječima Lukšića, Crnoj Gori ne treba repriza prošlogodišnje priče oko naziva nastavnog jezika.

Kako je objasnio, bez obzira što je ta tema afirmisala dijalog u Crnoj Gori i spremnost zantresovanih strana da postignu rješenje oko fundamentalnih pitanja, nije dobro na taj način se odnositi prema evropskim obavezama. 

Lukšić je ponovio da je kao premijer spreman da vodi politički dijalog na bilo koju temu i da pokuša da razumijem stavove druge strane u cilju postizanja sveobuhvatnog i širokog dogovora. 

„Ali jedno su ustavne promjene u oblasti nezavisnosti pravosuđa i afirmacija našeg evropskog puta, a drugo su naše interne stvari koje su identitetskog karaktera i koje ponekad zahtjevaju vrijeme, strpljenje i razumijevanje“, precizirao je on.

Lukšić je naveo da ne vidi neku posebnu razliku među opozicionim strankama „osim u intonaciji“, kada se govori o identitetskim pitanjima.

„Imao sam priliku da vidim da Pokret za promjene, čak i kada bi se usaglasio oko mnogih pitanja sa Demokratskom partijom socijalista, ne bi glasao mimo prethodno dobijene saglasnosti Nove sprske demokratije, što samo po sebi čini djelimično neracionalnom našu političku scenu“, ocijenio je premijer. 

Lukšić je rekao da nije dobro da mjesto direktora Uprave policije obavlja vršilac dužnosti, dodajući da je neophodno što prije stvoriti uslove da se „uvede redovno stanje“. 

On je kazao da žali što nije usvojen Zakon o unutrašnjim poslovima, ali je naveo da su članovi Vlade, utvrđujući predlog, bili svjesni da je to tema koja će izazvati interesovanje parlamenta. 

„Do sada smo kao članovi Vlade često bili u prilici da budemo suočeni sa pojedinim zahtjevima parlamenta i amandmanima koji su ozbiljno mijenjali predložene zakone i žao mi je da u ovom slučaju nije bilo više spremnosti da se neki amandmani dogovore i da se zakon kao takav usvoji“, rekao je Lukšić.

On je podsjetio da je trenutno na snazi stari zakon o policiji, tako da „u novoj pravnoj realnosti treba naći način kako da Uprava policije bude u potpunosti funkcionalna“.

Upitan koliko služba ispašta zbog koalicionih nesuglasica, Lukšić je naveo da niko nije dovodio u pitanje odbredbu da Uprava policije postane sastavni dio resornog Ministarstva. 

Ključni spor, kako je pojasnio, bio je da li „postavljenja po dubini“ treba da budu ingerencija direktora policije kao apolitičke ličnosti koja građanima odgovara rezultatima i profesionalnim radom ili ministra, koji je par ekselans politička ličnost.

„Oko toga se najviše rasprave vodilo i zaista mi je žao da nismo uspjeli doći do rješenja. Desilo se šta se desilo, a sada u ovoj pravnoj realnosti treba povući najbolje moguće poteze“, smatra Lukšić.

Najracionalniji potez, kako je kazao, jeste da se obezbijedi potpunu funkcionalnost Uprave policije. 

„Prema mom mišljenju, logično bi bilo da Vuksanović dobije redovni status direktora policije, da se biraju njegovi pomoćnici, da se u okviru sistema polcije obezbijedi ažuran rad po svim predmetima koji se od policije očekuju. To je suština, a da sa druge strane kroz politički nadzor, koji prije svih obavlja ministar, zadovoljimo ovaj drugi uslov“, precizirao je Lukšić.

Govoreći o postavljanju visokih partijskih funkcionera na čelne pozicije u važnim državnim institucijama, crnogorski premijer je ocijenio da ih to samo po sebi niti kvalifikuje niti diskvalifikuje. 

„Bora Vučinića je za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost preporučilo to što je njegov dosadašnji rad u reformi bezbjednosnog sektora u oblasti vojske bio visoko ocijenjen od strane međuanrodnih partnera, a ne preporuka da je visoko eksponirani član DPS-a“, objasnio je Lukšić. 

Prema njegovim riječima, budući rad Vučinića zavisi od toga koliko će biti uspješan u realizaciji daljih reformi u oblasti bezbjednosti.

Ista je slučaj, smatra Lukšić, i sa policijom i imenovanjem Vuksanovića za njenog čelnika. 

„Posle nekoliko mjeseci, Vuksanović praktično dnevno dokazuje punu posvećenost realizaciji profesionalnih standarda“, rekao je Lukšić.

On je naveo da je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić bio jedan od kandidata za funkciju direktora ANB-a, a preporučila ga je sama pozicija koju pokriva. 

„I da je Nuhodžić postao direktor ANB-a mislim da bi takvo rješenje bilo potpuno logično, ali on je pokazao više afiniteta prema poslu koji je do sada obavljao“, dodao je Lukšić.

On je kazao da se Vlada intenzivno priprema za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom u oblastima 23 i 24, ali i nastavila realizaciju obaveza u svih sedam kriterijuma Evropske komisije.

Lukšić je naveo da je pružena šansa civilnom sektoru da učestvuje u pregovaračkim timovima, pri čemu je usvojen i niz uredbi i odluka koje će afirmisati partnerstvo sa organizacijama civilnog društva.

Prema njegovim riječima, resursi su u potpunosti stavljeni u funkciju svega „što je potrebno tužilaštvu da bi moglo da vodi veliki broj postupaka“.

„Ono što očekujem jeste i da se na nivou sudstva okonča čitav niz postupaka koji su u toku, tako da u svakoj od faza koje je potrebno analizirati imamo određeni bilans rezultata. To ojačava naš kredibilitet i mislim da imamo razloga za zadovoljstvo kada je u pitanju kontinuitet koji smo ostvarili u bavljenju evropskim obavezama“, zaključio je Lukšić.