Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića za belgijski nedeljni list "European Voice"

Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore, brani rezultate koje je njegova Vlada postigla u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uoči odluke Evropske unije o početku pregovora o članstvu.

Lideri EU složili su se prošlog decembra da bi pregovori trebalo da počnu u junu, ukoliko Crna Gora ispuni određene zahtjeve, prije svega na polju reforme sudstva i borbe protiv kriminala i korupcije. Očekuje se da Štefan File, evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva, do sredine maja podnese izvještaj zemaljama članicama o tome šta je Crna Gora po tom pitanju uradila.

Uoči decembarske odluke, Francuska, Njemačka, Holandija i Švedska izrazile su zabrinutost da crnogorska Vlada nije uradila dovoljno u iskorjenjavanju kriminala i korupcije, za koje posmatrački tvrde da su nekontrolisano bujali u vrijeme Mila Đukanovića, Lukšićevog prethodnika. Đukanović je, kao predsjednik države i premijer, dominirao crnogorskom politikom 20 godina nakon raspada Jugoslavije.

"Nismo prestali sa napornim radom" rekao je Lukšić, osvrćući se na novi antikoruptivni zakon i nekoliko sudskih postupaka protiv visokih zvaničnika, koji su u završnoj fazi, i čije se presude očekuju za nekoliko mjeseci. Ovo je, prema Lukšićevim riječima, pokazatelj “ogromnih napora koje smo uložili u rješavanje tog problema“. Korak po korak, kroz zakonske promjene i jačanje administrativnih kapaciteta, stavljamo svima do znanja da je ovo prioritet u našem radu ", rekao je Lukšić.

Evropska komisija uvela je nekoliko novina u način na koji se odnosi prema aplikaciji Crne Gore za članstvo u EU i budućim pregovorima. Komisija planira da ranije otvori pregovore o teškim političkim poglavljima koji se tiču pravosuđa i srodnih pitanja kako bi spiječila da ta pitanje dovedu do odlaganja cjelokupnog procesa. Pozvala je i zvaničnike iz Makedonije i Srbije - takođe zemlje kandidate za članstvo koje još uvijek nisu počele pregovore o pristupanju - da prisustvuju pripremnim pregovorima, čija će se posljednja faza održati u Briselu sledeće nedelje.

Tridesetpetogodišnji Lukšić, koji je preuzeo funkciju premijera krajem 2010. godine, navodi da je predhodna godina ipo dana pokazala kako su se "stvari brzo promijenile u Crnoj Gori", koja je status zemlje kandidata dobila u decembru 2010. "Vladina otvorenost ohrabruje druge segmente društva da i oni postanu otvoreniji, da se promijeni način na koji se politika vodi u Crnoj Gori" rekao je on. Međutim, složio se da u toj zemlji i dalje preovlađuje prilično konzervativan pristup politici.

On kaže da Crna Gora služi kao pozitivan primjer svojim susjedima i da je cijeli region Zapadnog Balkana napredovao u posljednjih godinu dana. Prije godinu dana, situacija u regionu je bila obilježena "nesaradnjom" Srbije sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, “očajničkom tenzijom između Beograda i Prištine“ i nemogućnošću lidera Bosne i Hercegovine da oforme Vladu – pitanjima koja su u međuvremenu riješena.

Štefan File, evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva, je, u utorak, 27. marta u Prištini, započeo studiju izvodljivosti za pristupanje Kosova Evropskoj uniji. Ova studija je preduslov da Kosovo uspostavi ugovorne veze sa EU, tj. sa pet njenih članica - Kiprom, Grčkom, Rumunijom, Slovačkom i Španijom – zemljama koje Kosovo ne priznaju kao nezavisnu državu.

Studija izvodljivosti ne predviđa da li će EU ponuditi Kosovu, bivšoj srpskoj pokrajini koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvi korak prema eventualnom članstvu. Započinjanje studije izvodljivosti ponuđeno je Vladi Kosova početkom marta kao nagrada za kompromis koji je postignut u načinu predstavljanja na međunarodnim sastancima.