Vlada usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2012-2015. godine

Vlada je, na jučerašnjoj sjednici, usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2012-2015. godine, materijal koji daje projekcije makroekonomskih i fiskalnih indikatora Ministarstva finansija za naredni četvorogodišnji period.

Polazni pristup u projektovanju ekonomskog rasta u Crnoj Gori je konzervativan, što podrazumijeva da će negativni efekti krize u eurozoni najviše osjetiti u 2012. godini, posebno u prvoj polovini. Prema projekcijama MMF-a, globalni ekonomski rast usporiće sa 3,8% u 2011. na 3,3% u 2012. godini. Svjetska banka procjenjuje da će privredni rast 2012. godine u šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, biti upola sporiji u odnosu na 2011. godinu.

Negativni trendovi u kretanju svjetske ekonomije u drugoj polovini 2011. godine, prije svega u EU i eurozoni, neminovno su se odrazili i na projekcije za 2012. i srednjoročne projekcije. Uz negativne efekte krize, u Crnoj Gori su niska kreditna aktivnost banaka i pad stranih direktnih investicija pojačali problem nelikvidnosti, a padu ekonomske aktivnosti doprinijele su i vremenske nepogode u januaru i februaru. Tako se predviđa slab rast BDP-a u 2012. godini (0,5%), blagi oporavak u 2013. (1,5%) i nešto snažniji rast u 2014. od 3,5% i u 2015. od 4%. Prosječna stopa rasta za period 2012-2015. je 2,4%, što je ispod potencijalne stope rasta BDP-a (3,2%). Princip opreznosti po pitanju budućih trendova u svim makroekonomskim sektorima i realna osnova predstavljaju dobru polaznu tačku za donošenje zdravih i dugoročno održivih odluka.

U periodu 2013-2015. godine predviđeno je povećanje proizvodnje u primarnom sektoru (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) po prosječnoj stopi od 5,7%, u sekundarnom (industrijska proizvodnja i građevinarstvo) po prosječnom stopi od 2,7%, kao i povećanje obima usluga od 2,8% prosječno.

Zbog očekivanih kretanja u crnogorskoj ekonomiji i projektovanog rasta, neće biti uslova za značajniji rast zaposlenosti u 2012. godini, dok se u 2013. i 2014. godini očekuje rast zaposlenosti od po 0,5 procentnih poena, kao posljedica racionalizacije državne uprave i prilagođavanja u realnom sektoru, usljed slabe ekonomske aktivnosti.

U 2012. godini, projektuje se rast cijena od 3,5%, kao rezultat skoka cijena hrane i energenata, dok se za period 2013-2015. projektuje nešto niža stopa inflacije od 2,5%.

Projekcije rasta javnih prihoda za srednjoročni period urađene su u skladu sa projektovanim stopama oporavka ekonomije i kretanjem inflacije u istom periodu. Javni prihodi za 2012. godinu procijenjeni su u apsolutnom iznosu 1.282,23 ili 37,66% BDP-a, što je 1,8 procentnih poena niže od planiranog iznosa za 2012. godinu. U srednjoročnom periodu, prihodi budžeta će rasti sa 1.190,9 miliona eura u 2013. godini na 1.321,9 miliona eura u 2015. godini.

U prethodne tri godine je sprovođena intenzivna fiskalna konsolidacija, koja je rezultirala smanjenjem javne potrošnje za oko 10 procentnih poena, odnosno za oko 300 miliona eura. Rebalansom budžeta javna potrošnja je smanjena za 15,97 miliona eura i planirana je u iznosu od 1.361,94 miliona eura ili 40% BDP-a. U srednjoročnom periodu je planirano da javna potrošnja opada, sa 38,9 BDP-a u 2013. na 36% BDP-a u 2015. godini.

U cilju uspostavljanja sistema održivih javnih finansija u srednjoročnom periodu, Smjernice definišu glavna fiskalna „sidra“, i to:
- Rast budžetskih prihoda u skladu sa rastom BDP-a kroz smanjivanje sive ekonomije, intenziviranje naplate poreskog duga i realizaciju započetih i planiranih stranih direktnih investicija,
- Smanjenje budžetskih izdataka na 32% BDP-a u 2015,
- Smanjenje deficita javnog sektora u 2013. godini na 1,4% BDP-a i uravnoteženi budžet u 2015 (0,5% BDP-a),
- Uspostavljanje primarnog suficita u 2013. godini,
- Postepeno povećanje kapitalnog budžeta do 2015,
- Ukidanje izdavanja garancija osim za razvojne projekte,
- Kreiranje fiskalne rezerve, na minimalnom nivou od 60 miliona eura i
- Uspostavljanje trenda smanjivanja državnog duga u 2015. godini sa nivoa od 46% BDP-a.

Preduslov za nastavak rasta je fiskalna i finansijska stabilnost. Kako bismo ojačali fiskalnu stabilnost i povjerenje međunarodne finansijske zajednice, potreban je konkretan i kredibilan plan mjera koje će dodatno smanjiti deficit, pritisak na zaduživanje i cijenu zaduživanja. Crna Gora kao vrlo mala, otvorena privreda osjetljiva je na pogoršanje spoljnih uslova. Stoga moramo pomno da pratimo dešavanja u spoljnom okruženju, analiziramo moguća scenarija uticaja na domaću privredu i da se aktivno, odgovorno i blagovremeno prilagođavamo novim realnostima.

PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA