Otvarena izložba radova sa konkursa za izbor predstavnika na Bijenalu arhitekture u Veneciji 2012.

Na raspisani konkurs za izbor najboljeg rješenaj ,kojim će se predstaviti Crna Gora na XIII-om Bijenalu arhitekture u Veneciji, prijavilo se jedanaest timova studenata ,master I specijalističkih studija.
Svoje radove, u skladu sa uslovima konkursa , predalo je deset prijavljenih timova , nakon čega je žiri u sastavu

Dr Rifat Alihodžić, predsjednik
Mr Slavica Stamatović, član
Mr Lazar Pejović, član

Na plenarnoj sjednici održanoj 05.04.2012. godine donio odluku da crnogorsku izložbu realizuju zajednički , sa istovjetnim autorskim pravima, dva tima specijalističkih studija arhitektonskog fakulteta u Podgorici.

Pobjedničke timove čine : Aleksandra Novićević, Gordana Dragojević, Mia Kecojević i Miloš Laković, Slobodan Petrović, Goran Ćuković.

Ovdje možete da pogledate radove pobjedničkih timova.

Generalana tema venecijanskkog bijenala, koju je postavio engleski arhitekta Devid Čiperfild je “Common Ground”. Na zadatu temu crnogorske izložbe “Sljedeći korak” odabrani timovi su, od svih prispjelih radova , dali najkvalitetnije i jednakovrijedne odgovore sa kompatibilnim elementima koji se mogu kombinovati u daljoj razradi.

U daljem radu dva odabrana tima, realizovan je prijedlog instalacije za predsatvlajnje Crne Gore na predstojećeme Bjenalu arhitekture u Veneciji.

Izloženi radovi su prikazani javnosti, na Izložbi, u Perjaničkom domu u period od 07-14.05.2012 godine.

Ovdje možete da pogledate ostale radove učesnika konkursa.

Tema „Common Ground“ koju je postavio gospodin David Chipperfield, daje široke mogućnosti opservacije koji se tiču urbanog prostora. Moguće reakcije su vodile u dva pravca. Jedan čini opšti pogled koji bi definisao univerzalne kategorije problema u prostoru ili njihov značajan dio.

Gotovo dramatične promjene, koje su se dešavale posljednih davdesetak godina u icjelokupnom prostoru Crne Gore nose specifikume lokalnog, regionalnog i dijelom globalnog karaktera. Tome su doprinijeli procesi tranzicije i promjena društveno političkog sistema koje su se počele dešavati od devedesetih godina prošlog vijeka. Oslabljeni društveni mehnizmi sa svim pratćim elementima , pokazalo se , nijesu imali snage da kanališu prestrukturalizaciju prostora. Rijetke su zemlje , kao Crna Gora, kojima je prostor kao resurs od kapitalnog značaja za budući razvoj . Kvalitet koji je nesumnjiv i raznolik, na malom geografskom prostoru, pokazao se kao elemenat koji je isprovocirao „agresiju“ na njega koji se očituje kroz nagli priliv stranih i domaćih investitora .

Naš prostor se susreće i sa urbanim problemima globalnog karaktera prepoznatim kroz centifugalno dejstvo gradova na demografiju što podstiče naglu urbanizaciju. Kao egzistencijalna utočišta, gradovi su izloženi pritisku sa dva društveno-ekonomska sloja . Jedan su činili moćni investitori „plombirajući“ prostore u centrima zbog njihove ekonomsje valorizacije .Pristigli niži socijalni slojevi, pritiskali su rubove gradova sa spontanom i nelegalnom gradnjom. Urbane sredine su se tako našle u sendviču dvaju neugodnih sila koje su djelujući jedna prema drugoj „cijedile „ raspoloživi urbani prostor.

Globalna ekonomska kriza u dijelu urbanog razvoja, pokazala se kao pozitivan faktor jer je obezbijedila predah i pružila šansu da pogledamo rezulate u prirordnom i urbanom prostoru. Sadašnja nije ružičasta već produkuje realnu brigu i traži ozbiljnu konsolidaciju svih relevantnih faktora koji će stvoriti ozbiljnu startegiju tertiranja sveukupnog prostora. Iz navedenih opservacija proistekao je i naziv teme naše izložbe na predstojećem Bijenalu : „ Slijedeći korak“.

Autorski tim je kroz kritičku analizu sadašnjeg stanja, došao do zaključka da je za rješenje nastalih problema potreban dijalog, prije nego što se napravi taj sljedeći korak. Odgovoran dijalog ozbiljnih, stručnih i dobroanmjernih subjekata koga čine : državni aparat, arhitektonska struka investitori i korisnici.Samo u takvoj sinergiji moguće je vratiti dostojanstvu prostora koji smo naslijedili.
Ovako koncipiramna izložba predstavlja pokušaj da se kroz percepciju sopstvenih problema u prostoru pokuša dati doprinos opštem stavu jer je na planeti Zemlji , mnogo toga zajedničkog.

Komesar
Rifat Alihodžić