Cetinje: Predsjednik Vlade Igor Lukšić otvorio Crnogorsku galeriju umjetnosti Miodrag Dado Đurić

Foto galerija

Govor predsjednika Vlade Crne Gore dr Igora Lukšića povodom otvaranja Crnogorske galerije umjetnosti Miodrag Dado Đurić 

Poštovane visoke državne zvanice, 

Članovi Dadove porodice, 

Ministre Mićunoviću,

Poštovane dame i gospodo, 

Govoriti povodom otvaranja novih kulturnih sadržaja u jednom gradu posebno je zadovoljstvo. Činiti to na Cetinju je i obaveza. Mjestu čiji je praktično svaki kutak protkan istorijskom ili kulturnom dimenzijom. 

Vlada Crne Gore je, prije dvije godine, vođena istinskim uvjerenjem da Prijestonici Crne Gore kultura može i mora stvoriti uslove za postepen, dugoročni napredak, usvojila Program Cetinje – Grad kulture 2010-2013. godine. S ciljem oživljavanja kulturne i društvene stvarnosti Grada Muzeja. Brzina rekonstrukcije objekata i kompleksa objekata koji uživaju status kulturnih dobara, poput Istorijskog jezgra Cetinja, svjedoče o opravdavnosti ove odluke. Zubom vremena načet nekadašnji Trgopromet, danas je savremen prostor Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić. 

Umjetnost predstavljena u kompleksu kulturnog dobra Istorijskog jezgra Cetinja nalazi svoje prirodno okruženje, poseban i prirodan kontekst. Kontekst koji čine Cetinje, viševjekovna prijestonica Crne Gore koja je slobodi dala posebno značenje. Balšića Pazar, istorijska tačka susreta, kulturne interakcije i svojevrsni simbol slobode. Ulica koja nosi ime slavnog vladike crnogorskog i evropskog pjesnika Petra II Petrovića Njegoša, čiji je kosmopolitizam odavno nadživio prostorne i vremenske granice. 

Ako postoji dodatna vrijednost ovakvog spoja, to jedino može biti ime slavnog umjetnika Miodraga Dada Đurića. Jednog od najeminentnijih predstavnika vizionarskog i fantastičnog slikarstva, slikara verističkog realizma i magičnog nadrealizma, crtača, vajara, umjetnika širokog spektra multimedijalnih iskaznih formi. Slikar koji je ispisao značajne stranice istorije umjetnosti XX i XXI vijeka. Čije ime nalazimo u svim enciklopedijskim i teorijskim pregledima svjetske savremene umjetnosti. 

Iz vremena Njegoševog i Dadovog crnogorska savremena umjetnost dobija poseban impuls. Stvarajući prostor talentovanim generacijama koje stvaraju i koje će stvarati. Siguran sam da će svoju insipiraciju naći na Cetinju, gradu slikara i Crnoj Gori, izvorištu Dadovog nadahnuća za njegovo stvaralaštvo. Dado je njegovao posebnu emociju prema Crnoj Gori. Govoreći o svom nacionalnom identitetu i ističući svoje crnogorske korijene sa ponosom. Uvijek je govorio da bez Crne Gore ne bi bilo ni njega, ni njegovog slikarstva čije je motive čupao kao drače iz tabana ili ruke. 

Prirodno je da Cetinje, grad slikara, u kojem se nalazi Umjetnički muzej Crne Gore sa najvećim brojem djela crnogorske likovne baštine, Fakultet likovnih umjetnosti i srednja likovna škola Petar Lubarda, ima privilegiju da dobije Galeriju umjetnosti. Kao što je i prirodno da Galerija upravo nosi ime Dada Đurića.

Crnoj Gori i Cetinju nedostajao je galerijski prostor kao što je ovaj, koji je namjenjen kontinuiranom prezentiranju samostalnih i kolektivnih izložbi domaćih i stranih umjetnika, prostor u kojem bi se prezentovale najveće vrijednosti crnogorskog likovnog stvaralaštva i pratila aktuelna dešavanja na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni. 

Vrata Galerije otvaramo izložbom kojom su predstavljeni Petar Lubarda, Mihailo Vukotić, Milo Milunović, Miloš Vušković, Risto Stijović, Branko Filo Filipović, Miodrag Dado Đurić, Vojo Stanić, umjetnici čije je impozantno djelo ugrađeno u razvojne tokove crnogorske likovne umjetnosti od prve polovine XX vijeka, umjetnici srednje generacije i najmlađi koji otvaraju novo razdoblje u razvoju crnogorskog slikarstva. 

Stvaraoci ovog područja crpili su inspiraciju iz specifičnosti zavičajnog podneblja, poistovjećujući svoje osjećaje sa morfološkim karakteristikama i pojavama u prirodi i širim prostorno - vremenskim crnogorskim mitskim i egzistencijalnim dimenzijama, a kao dio svijeta koji teži globalizaciji pokazali su fleksibilnost u praćenju i primjeni aktuelnih likovnih tendencija. Otvorene su beskrajne mogućnosti izražavanja koje kroz slobodu individualnih samosvojnosti upućuju na bogatstvo, raznovrsnost i multimedijalnost crnogorske moderne i savremene likovne umjetnosti.

Siguran sam da će u inovativnom arhitektonskom rješenju Galerije izložena umjetnička djela zavrijediti pažnju i predstaviti modernu crnogorsku umjetnost u punom svijetlu.

Želim iskrene čestitke uputiti svima koji su bili angažovani na ovom kvalitetno urađenom i kompleksnom poslu.

Dame i gospodo,

I mnogo veće sredine od Crne Gore bile bi ponosne na naziv koji je metaforički određuje kao „zemlju slikara“. Upravo tom jedinstvenom fenomenu ovim sjajnim zdanjem duhovnosti i kulture odajemo našu najveću počast. Posebno zadovoljstvo i čast stoga mi predstavlja večerašnja prilika da zajedno sa svima vama, u slavu 21. maja, Dana nezavisnosti, naše i Dadove Crne Gore, svečano proglasim otvorenom Crnogorsku galeriju umjetnosti Miodrag Dado Đurić.