Budva: Predsjednik Vlade Igor Lukšić učestvovao na Godišnjem okupljanju zvaničnika Jugoistočne Evrope

Posebno mi je zadovoljstvo da budem ovdje sa Vama i dam svoj doprinos Devetom godišnjem okupljanju zvaničnika jugo-istočne Evrope. Snaga ideje Ujedinjeni u različitostima okupila nas je i danas. Svojim činjenjem moramo dati dodatan doprinos njenom snaženju. Zašto? Zato što su nas i vrijeme i istorijska dešavanja za nama naučili da jedino na taj način možemo graditi održiv mir na ovim prostorima i obezbijediti puni prosperitet društvima iz kojih dolazimo. 

Univerzalnost ideje Ujedinjeni u različitostima prepoznata je na svim svjetskim meridijanima. Posebnu svijest o njenoj vrijednosti imaju upravo oni prostori koji su prošli kroz periode teških društvenih tranzicija, obilježenih građanskim sukobima. Stoga sam uvjeren da je naša motivisanost garant da ćemo zajednički i na ovom skupu, u otvorenom dijalogu, vođeni idejom Ujedinjeni u različitosti, naći ishodišta odgovora za izazove pred nama. Danas su oni mnogo manji nego deceniju unazad. Ali se prema njima moramo odnositi odgovorno i zajednički ih rješavati. 

  

Nema države na svijetu koja se, tokom svoje istorije nije susretala sa velikim izazovima kroz razna društvena i državna uređenja. Ni Crna Gora po tome nije izuzetak. Ali je i dobar primjer kako razumijevanje različitosti, oslonac na prijatelje, pa čak i uvažavanje suparnika vode izgradnji modernog, građanskog društva. Društva tolerancije i razumijevanja. Temelj našeg društva je sloboda - sloboda kao univerzalna vrijednost, ali i sloboda djelovanja političkog i ekonomskog, sloboda izražavanja, sloboda koja podstiče vrijednosti odgovornosti. Društva koje se temelji na dostojanstvu čovjeka koji priznaje dostojanstvo drugog. 

Istinski slobodne zemlje vjeruju u univerzalne demokratske vrijednosti i aktivno ih promovišu. Sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, vladavina prava, jednaka prava za sve, rodna i polna ravnopravnosti, pravo izbora, uvažavanje prava drugog temeljne su vrijednosti koje baštinimo u Crnoj Gori. Pripadati Crnoj Gori znači biti posvećen ovim vrijednostima. Dijeliti ove vrijednosti znači dijeliti vrijednosti savremenog svijeta. Vrijednosti koje su u dubokoj sprezi sa tradicionalnim i duhovnim vrijednostima. 

Slaviti Boga znači doprinositi da ovaj svijet zajednički učinimo mjestom boljeg života, ali i poštovati drugačije mišljenje. Crna Gora je obnovila nezavisnost prije šest godina. Ta odluka je duboko utemeljena na ostvarenom multietničkom, multikulturnom i multiekonfesionalnom skladu i toleranciji. Svojom posebnošću, kao i drugi prije nas, a i oni koji dolaze poslije nas bogatimo raznolikost asocijacija kojima stremimo. 

Danas, kada smo pred početkom pregovora za članstvo u Evropskoj Uniji, kada smo članica svih značajnijih međunarodnih organizacija, kada smo dobili jasnu poruku podrške i ohrabrenja naših NATO partnera, značajnije nam je nego ikada da održimo pozitivan momentum integracionih procesa. To uspješno i činimo razmjenjujući iskustva sa onima koji su u procesima ispred nas i služeći kao pozitivan primjer onima koji će nas slijediti.

Poštovane dame i gospodo, 

Ideja zajedništva nije nova. Zajedništvima se težilo kada se trebalo suprotstaviti osvajaču, pobijediti zlo. Danas se okupljamo oko ideje koja ima nepromjenljivu, univerzalnu, opšte prihvaćenu vrijednost. Globalno zajedništvo Vudro Vilson je spoznao u Društvu Naroda, preteči Ujedinjenih Nacija. Šuman, Mone, Adenauer i ostali su ideju Ujedinjene Evrope pronijeli kao uslov razvoja starog kontinenta. 

Neko možda postavlja pitanje efikasnost Ujedinjenih Nacija ili granica jedinstva Evrope. Činjenice govore jasno. UN je adresa globalnog političkog dijaloga, mjesto prevencije konflikata. MMF i Svjetska Banka, kao dio sistema UN-a, su mjesta kreiranja zajedničkih ekonomskih politika i definisanja razvojnih ciljeva. Evropska Unija, nastala na krhotinama drugog Svjetskog rata, danas je društvo razvijenih država, garant mira, potencijal svjetskog ekonomskog razvoja, i bez obzira na konceptualne dileme, u suštini podrška ozdravljenju ekonomija posrnulih članica. Prihvatajući integracione izazove, prihvatamo okvir koji na najbolji način čuva tekovine države Crne Gore. 

Tačno je da je u prirodi čovjeka da ne može do kraja da cijeni jednu vrijednost ako nije znao ili ne zna što je njena suprotnost. 

Slobodan čovjek ne zna što je sloboda ako nije iskusio njenu suprotnost. Ne zna što je sreća ako makar na kratko nije osjetio tugu. Da li su devedesete bile bolno otrežnjenje? Da li nas uznemirava problem, životne, socijalne teškoće sa kojima se članovi društva suočavaju? Ova pitanju imaju jasan potvrdan odgovor.

Bilo je previše patnji i stega koje svima nama, pogotovo mladim, nijesu dozvolile da dijelimo slobodu evropskih vršnjaka ili bezbrižnost koju su uživale generacije prije nas. Imao sam sreću da odrastem u multietničkom Baru, u kojem su vjerski objekti jedan uz drugi i u kome su se njegovi stanovnici uzajamno pomagali bez obzira u kom od tih objekata se mole. Naučio sam da živim težeći miru, poštujući različitosti i tražeći ono pozitivno u sebi i u drugom. Bog od nas očekuje da pružamo drugu šansu onima koji su pogriješili, ali i da ispravljamo sopstvene greške.

Uvjeren sam da je upravo u tome budućnost svih nas ovdje na prostorima Jugoistočne Evrope. Ponoviću, to nije samo recept srećnije budućnosti naših potomaka, to je naša dobitna karta. Zato uvijek s ponosom ističem pravne tekovine potpisanih i budućih, sporazuma sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, kao dodatni doprinos jačanju međusobnog povjerenja.

Danas moramo rješavati pitanja prisutna već dugi niz godina, kao što su siromaštvo, nezaposlenost, nizak nivo obrazovanja i nizak nivo aktivnosti na tržištu rada. Uporedo sa izazovima uzrokovanim globalizacijom, klimatskim promjenama, negativnim ekonomskim i finansijskim kretanjima. Radi se o izazovima globalnog karaktera, čija rješenja moraju biti isto takva. 

Što znači okruženje koje se mijenja u kontinuitetu, što znače promjene? One nas trebaju ojačati i ujediniti. Isto tako mogu nas oslabiti i podijeliti. Na nama je da to ne dozvolimo. Dijalogom moramo osmišljavati ideje i instrumente kako bi bili u prilici da odgovaramo na promjene na efikasan način, doprinoseći izgradnji sistema koji će garantovati našu bezbjednost i sigurnost. 

Na nama je da nas i naše okruženje učinimo dijelom većih integracionih cjelina. Da promovišemo razmjenu iskustava, zajednički učimo. Treba da potvrdimo da smo spremni da i dalje sarađujemo jedni sa drugima kako bi zajednički mogli ugraditi dio sebe i na taj način. 

Saradnja nam je imperativ. Vjerujem da se niko ne pita zašto? Ili zašto da razvijamo mreže saradnje u kojoj preovladavaju snage integracija? Zato, naravno, što samo zajedničkim naporima možemo jačati naše ekonomije, snažiti veze sa globalnom ekonomijom. Dajemo novu energiju kulturi, stvaramo okruženje u kojem dijelimo i baštinimo zajedničke vrijednosti. Širimo našu viziju svijeta. 

Dame i gospodo, 

Suočimo se sa izazovima, uspješno odgovorimo na njih. I nastavimo tako. Stalno se krećimo, stalno naprijed i na bolje. Poučeni greškama, zalažući se da ih što manje napravimo u budućnosti. 

Hrabro gradimo budućnost iz naših snova. Ne samo pojedinačno, već zajedno. Pa čak i ako se naše perspektive u nekim oblastima i ne poklapaju. To je i odraz zrelosti naših odnosa. Da se možemo slagati ili ne slagati po nekom pitanju, nalazeći upravo u toj različitosti najbolja rješenja. Svjesni da su multikulturalizam i tolerancija naša budućnost. 

Siguran sam da svi ovdje imamo dovoljno strpljenja, odlučnosti i riješenosti da prihvatimo i ličnu žrtvu zarad boljeg razumijevanja, zarad jače integracije različitosti u temelje naše zajedničke budućnosti. Budućnosti koja će nam donijeti novi kvalitet života, sreću za našu đecu, našu unučad. 

Hvala!