Saopštenje Ministarstva finansija povodom objavljivanja izvoda Strategije za upravljanje državnim dugom

Ministarstvo finansija priprema Strategiju za upravljanje državnim dugom, koja će se odnositi na trogodišnji period 2012 – 2014. godine i čiji je glavni cilj obuzdavanje daljeg rasta javnog duga i njegovo smanjenje u srednjem roku. 

U cilju što kvalitetnije pripreme ovog dokumenta, Ministarstvo finansija je, u toku njegove izrade, organizovalo sastanke sa predstavnicima Centralne banke Crne Gore, kao i sa nezavisnim ekonomskim analitičarima, i uvažilo njihova mišljenja i sugestije.   

Strategija sadrži analizu održivosti državnog duga, analizu ključnih opcija zaduživanja koje Vlada ima na raspolaganju i konkretne smjernice za preduzimanje aktivnosti po tom osnovu. 

Analiza održivosti duga sadrži dva scenarija – osnovni, koji se zasniva na projekcijama sadržanim u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2012. do 2015. godine, i pesimistični, tzv. stress test scenario, koji je zasnovan na izrazito pesimističnim pretpostavkama o kretanjima na međunarodnom tržištu i u zemlji. Važno je napomenuti da pretpostavke u pesimističnom scenariju predstavljaju šokove kako bi se testirala reakcija na iste, a scenario ima za cilj analizu održivosti duga u slučaju da se ne bude slijedila postojeća konzervativna fiskalna politika i u slučaju dramatičnog pogoršanja uslova na globalnom tržištu. Rezultat analize pokazuje da je neophodno ojačati fiskalnu poziciju u skladu sa predloženim budžetom i Smjernicama, koja bi obezbijedila manju osjetljivost na šokove, koji su predviđeni u pesimističnom scenariju Analize održivosti duga. 

Smatramo izuzetno važnim istaći da je osnovni scenario analize održivosti duga, koji se zasniva na pretpostavkama o kretanjima BDP-a, inflacije i drugih makro pokazatelja sadržanih u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2012. do 2015. godine, pokazao da je državni dug održiv, odnosno, da će se učešće duga u BDP-u smanjiti do nivoa od oko 42% u 2016. godini, bez obzira na činjenicu da će euroobveznice biti refinansirane. Takođe je veoma važno posmatrati pokazatelj učešća neto duga u BDP-u (prema osnovnom scenariju, pokazatelj neto dug/BDP 2016. godine iznosiće oko 38%), jer je naše opredjeljenje da, u cilju smanjenja rizika od nelikvidnosti,  uvijek raspolažemo određenim nivoom depozitnih sredstava na računima, u iznosu 100-120 miliona eura. U tom smislu i zaključak da „Vlada ima strategiju da novim kreditima vraća stare dugove“ nema realno utemeljenje, već je rezultat nedovoljne upućenosti, odnosno posmatranja projekcija i smjernica definisanih Stretegijom van konteksta. 

Kada je riječ o garancijama, smjernice Strategije za upravljanje državnim dugom su u tom dijelu veoma jasne i podrazumijevaju smanjenje izdavanja garancija na najmanju moguću mjeru, odnosno potpuni povratak na konzervativnu politiku koju je Vlada slijedila u periodu prije krize, a koja podrazumijeva izdavanje državnih garancija isključivo za kredite koje međunarodne finansijske institucije odobravaju po povoljnim uslovima za realizaciju infrastrukturnih projekata. 

Konačno, Strategija za upravljanje državnim dugom će, kao i svaki drugi dokument koga priprema Ministarstvo finansija, a koji ima implikacije na ukupan sistem, biti objavljen i prezentovan javnosti nakon što ga usvoji Vlada u redovnoj proceduri. Stoga osuđujemo zloupotrebu dokumenta koji je još uvijek u radnoj verziji i koji je, do konačnog usaglašavanja, internog karaktera. 

Očekuje se da će dokument biti objavljen do kraja juna mjeseca tekuće godine.

PR SLUŽBA

MINISTARSTVA FINANSIJA