Intervju ministra finansija dr Milorada Katnića za Dnevne novine

DNEVNE NOVINE, 19. JUN 2012.

INTERVJU: MINISTAR FINANSIJA MILORAD KATNIĆ

Objavićemo imena poreskih obveznika

Ministar vjeruje da za sada neće biti naplaćene državne garancije za KAP

Vlada je prelomila. Neće se više kriti imena onih koji su poreski dužnici. Ministar finansija Milorad Katnić u intervjuu za Dnevne novine, uoči puta u Brazil, najavio da se radi na kriterijumima za objavljivanje liste poreskih dužnika. On dodaje da ima uvjeravanja OTP i VTB banke, kreditora Kombinata aluminijuma, da neće preduzimati korake koji znače destabilizaciju javnih finansija.

DN: Da li su se umjesto uvođenja taksi na SIM kartice, strujomjere i kablovski priključak prihodi mogli naći na drugoj strani?

Nakon pažljive analize, procijenili smo da su predložene mjere najmanje distorzivne za ekonomiju, za njenu konkurentnost i za izvozno orijentisane sektore, a omogućiće obezbjeđivanje povoljnijih finansijskih sredstava kako za državu, tako i za privredu i građane. Istovremeno smo od taksi na strujomjere izuzeli sve vlasnike stambenih objekata koji služe za primarno stanovanje i sve socijalno ugrožene porodice, tako da će se ova mjere odnositi samo na vlasnike dodatnog stana, vikendica, poslovnih prostora. Tu smo našli balans između dodatnog opterećenja i očuvanja porodičnog standarda.

Alternativa uvođenju taksi bila je povećanje stope PDV-a ili poreza i doprinosa na zarade. Ovakve mjere, svima je jasno, imale bi direktan uticaj na smanjenje kupovne moći i, time, pogoršanje standarda svih građana. Osim toga, u slučaju povećanja stope PDV-a imali bismo negativan uticaj na uslužni, posebno turistički sektor.

Najglasniji i najčešći su bili predlozi da se poveća poreski teret "bogatijim" građanima. Takve mjere smo već sproveli tokom 2009. i 2010, kroz dodatno oporezivanje sekundarnih stambenih jedinica i luksuznih automobila i jahti. Po osnovu navedenih izmjena poreske politike ostvareni su znatno veći poreski prihodi u odnosu na prethodni period. Godišnji porez na luksuzni automobil u Crnoj Gori iznosi gotovo 1.000 eura, a lokalne samouprave imaju mogućnost da luksuzne stanove, na godišnjem nivo, oporezuju i po nekoliko hiljada eura. Nije, međutim, održivo ove poreze povećavati u beskonačnost jer bi to dovelo do distorzije i poreske evazije, što je još veći problem.

DN: Dugovi za poreze su 183 miliona, znatna su i dugovanja firmi, ali i opština za doprinose, da li se može znati ko to državi najviše duguje? Zašto bi se to krilo iza odredbi zakona koje koriste samo onima koji su dužnici?

Ukupna evidentirana poreska potraživanja čine dospjele i nedospjele poreske obaveze, dug po osnovu kamata, reprogramirane poreske obaveze, sporna poreska potraživanja, kao i evidentirana potraživanja po osnovu podnijetih poreskih prijava po osnovu kojih nije dospjela poreska obaveza. Zato je neophodno pažljivo prezentovati ove podatke. Uprkos izraženom problemu nelikvidnosti bilježimo smanjenje novonastalih poreskih potraživanja koja su na početku krize

2009. godine kulminirala sa 82 miliona eura. U 2010. godini novonastala poreska potraživanja iznosila su 66 miliona, a u 2011. godini 35 miliona eura. Poreska potraživanja su, kako zbog iznosa, tako i zbog potrebe jačanja fiskalne i finansijske discipline važna pitanja kojima se ozbiljno bavimo.

Skupština je nedavno usvojila izmjene Zakona o poreskoj adminitraciji u cilju efikasnijeg izmirivanja poreskih obaveza, imajući u vidu da je orijentacija Ministarstva sistemsko rješavanje problema. Novim zakonskim izmjenama se, takođe, daje ovlašćenje Vladi da propiše uslove i kriterije za objavljivanje liste poreskih dužnika. Moramo veoma pažljivo osmisliti kriterije za objavljivanje kako ne bismo napravili štetu nijednom poreskom obvezniku, imajući u vidu postojeće kapacitete IT sistema, mogućnost plaćanja u ratama, različit momenat podnošenja prijava i dospjeća poreske obaveze. Neke države koje su implementirale slična rješenja suočile su se sa greškama, objavljivanjem imena urednih obveznika, čime se kompromituje ukupan sistem. Nemamo pravo na takve greške.

DN: Koliko je realno da budu plaćene garancije VTB?

Što se VTB banke tiče, i sa te strane imamo uvjeravanja da neće preduzeti ishitrene poteze koji bi narušili stabilnost javnih finansij a. Međutim, treba napomenuti da, u skladu sa potpisanom transakcionom dokumentacijom, banke zadržavaju pravo nad mogućnošću aktiviranja garancija. Naš zadatak je da smanjimo rizik aktiviranja garancija i, u slučaju negativnog scenarija, posljedice aktiviranja državnih garancija.

DN: Šta Vas kao ministra najviše brine da neće biti ostvareno do kraja godine u dijelu politika koje su planirane za ovu godinu?

Najveći izazov sa kojim se suočavamo u ovoj godini tiče se prihodne strane budžeta, odnosno nedovoljnog stepena oporavka budžetskih prihoda. Izražena nelikvidnost privrede, uz slabiju bankarsku aktivnost i umanjene direktne strane investicije, utiču negativno na prihode.

Prvi kvartal, koji je u Crnoj Gori prepoznat po ciklično manjim budžetskim prihodima, obilježili su dodatni budžetski pritisci. Izrazito nepovoljni vremenski uslovi, koji su krajem januara i početkom februara ekonomski paralisali Crnu Goru, uslovili su znatno smanjenje budžetskih prihoda i stvorili nove obaveze.

OTP pokazuje razumijevanje

DN: Da li je u razgovorima sa OTP bilo govora o slučaju odugovlačenja spora u vezi sa sa Vektrom? Da li je OTP tražio da se državni organi ne miješaju u rad sudstva?

U stalnoj smo komunikaciji sa kreditorima, u cilju iznalaženja najboljeg modela za redefinisanje odnosa. Imali smo više sastanaka sa zvaničnicima OTP banke, čija je glavna tema bila definisanje statusa kredita odobrenog Kombinatu aluminijuma, od OTP banke za koji je država dala garanciju. Predstavnici OTP banke su pokazali razumijevanje i spremnost za saradnju sa Vladom u iznalaženju modela koji neće značiti destabilizaciju budžeta. Rješavanje slučaja preduzeća Vektra Jakić nije u nadležnosti Ministarstva finansija, niti na međusobne komercijalne odnose ili eventualne sudske procese možemo ili treba da utičemo. Istovremeno, imamo interesa da se sva otvorena pitanja i svi problemi sa kojima se suočavaju investitori efikasno rješavaju kako bismo bili prepoznati kao stabilan poslovni ambijent i kako bismo pomogli realizaciji investicija i investicionih projekata.

U prva tri mjeseca 2012, prihodi su bili niži za više od 25 miliona eura, u odnosu na isti period prošle godine. Uz to, aktiviranje dijela garancija za kredite Kombinata aluminijuma, u iznosu od 23 miliona eura, značilo je potrebu obezbjeđenja dodatnog finansiranja.

Vjerujemo, međutim, da smo upravo rebalansom budžeta i pratećim mjerama stvorili pretpostavke za dinamičniji rast ekonomije i, time, povećanje prihoda. Uz to, jasno opredjeljenje za borbu protiv sive ekonomije i intenzivne aktivnosti koje se preduzimaju u tom pravcu rezultiraće proširenjem poreske osnovice i boljim ubiranjem poreza. Ovo je već potvrđeno u aprilu, kada smo imali prihode za oko 10 odsto veće u odnosu na isti mjesec prošle godine i dobrom naplatom prihoda tokom maja mjeseca. Naša su očekivanja da će se ovakav trend nastaviti i u narednom periodu, naročito imajući u vidu najave uspješne turističke sezone, te da će loše ostvarenje prihoda iz prvog kvartala biti, tokom godine, sanirano.

Višak u državnom smanjuje zaposlenost u privatnom sektoru

DN: Kada će doći do smanjenja broja zaposlenih u javnoj administraciji?

Jasno je da sa glomaznim državnim aparatom mala ekonomija ne može biti konkurentna. Višak zaposlenih u državnoj administraciji zapravo smanjuje zaposlenost u privatnom sektoru koji, kroz poreze, finansira zarade državne uprave.

Na konkurentnost jednog sistema još više od veličine administracije utiče njena efikasnost. Stoga će reforma javne uprave biti usmjerena ne samo na smanjenje broja zaposlenih, sa čim se počelo u 2009, već na unapređenje kvaliteta usluga koje državna administracija pruža. I to je proces koji se u kontinuitetu sprovodi.

101 milion eura iznose novonastala poreska potraživanja. U 2010. godini novonastala poreska potraživanja iznosila su 66 miliona, a u 2011. godini 35 miliona eura.

Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, odjeće, voća, povrća, novina i časopisa.

Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni rast cijena zabilježen je kod hotela i restorana 5,3 odsto, odjeće i obuće 3,2 odsto, rekreacije i kulture 0,6 odsto, hrane i bezalkoholnih pića 0,5 odsto, alkoholnih pića i duvana 0,2 odsto i zdravlja 0,1 odsto.

1000 eura iznosi godišnji porez na luksuzni automobil u Crnoj Gori

Novak Uskoković