INTERVJU sa ministrom finasija – Crna Gora želi rast da bi se suzbila krizu

PODGORICA, 18 jul (Reuters) – Crna Gora želi da osnaži rast kroz investicije, da nastavi sa procesom fiskalne konsolidacije i da dodatno smanji potrošnju do kraja 2012, kao i da u 2013. obezbijedi rast, rekao je ministar finansija u intervjuu.

Ova mala država na Jadranu od samo 680.000 stanovnika, postavila je prognozu svog rasta za 2012. na samo 0,5 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je njen dug dostigao nivo od skoro 50 procenata BDP-a kako su se nad njenom ekonomijom nadvile kriza u euro zoni i gubitaške industrije u državnom vlasništvu.

Vlade država Evropske unije su se u junu saglasile da počnu pristupne pregovore sa Crnom Gorom i Katnić je rekao da će i dug i deficit, koji je oko 2,5 procenata BDP-a, biti u skladu sa takozvanim Mastrihtškim kriterijumima koji su postavljeni za države koje žele da postanu EU članice.

„Ono što nam je potrebno sada je da smanjimo dug, i to kroz fiskalnu konsolidaciju koja bi trebalo da obuzda deficit“, rekao je Katnić Reuters-u u utorak. „Štednja je neophodna, ali mi treba više da se fokusiramo na rast kroz investicije u kapitalne projekte“.

Kao dio seta mjera za oporavak, država je počela i sa socijalnim reformama kako bi se izborila sa nezaposlenošću od 12 procenata, rekao je ministar.

Crnogorska ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na turizam i industriju nekretnina na svojoj Jadranskoj obali, ali se njen trogodišnji nagli ekonomski rast, koji je uslijedio nakon mirnog odvajanja od Srbije 2006, završio usred globalne ekonomske krize.

Početkom ove godine, Crna Gora je odlučila da ne traži aranžman o zajmu iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), nakon što je obezbijedila finansijsku stabilnost za 2012. i okrenula se Svjetskoj banci za zaduživanje kako bi finansirala svoj budžet.

„Sredstva Svjetske banke su bila pristupačna i u skladu sa reformama koje sprovodimo. MMF nam je dao preporuke koje su istovjetne za većinu država i mi vjerujemo da bi neke od njih bile više negativne nego pozitivne, iako bi njihova sredstva mogla biti jefitnija“, rekao je Katnić.

Crna Gora je u svom planu zaduživanja za 2012. utvrdila iznos od 308 miliona eura i već obezbijedila oko 85 procenata svojih potreba od Svjetske banke i Credit Suisse-a.

Crna Gora, koja je 2010. i 2011. prodala dvije tranše Euroobveznica u vrijednosti od 380 miliona eura, nije razmatrala još jednu emisiju jer se pokazalo da su tržišni uslovi nepovoljni, rekao je Katnić.

Zemlja kojoj predstoje prijevremeni parlamentarni izbori ove jeseni, jer vladajuća Demokratska partija socijalista traži novi mandat prije nego što uđe u pristupne pregovore sa EU, je opterećena i sa državnim garancijama za industrije aluminijuma i čelika koje posluju sa gubicima.

Ove godine preuzela je dug od 32 miliona eura od Željezare Nikšić u stečaju, koja je u aprilu prodata Tošceliku iz Turske za 15,1 milion eura.

„Mi očekujemo oko 30 miliona eura prihoda od prodaje jednog dijela aktive kompanije i od njenog restruktuiranja“, rekao je Katnić.

Vlada u Podgorici dala je garancije u iznosu od 132 miliona eura proizvođaču aluminijuma koji posluje sa gubicima, Kombinat Aluminijuma Podgorica (KAP).

U februaru je Vlada rekla da će u potpunosti preuzeti kompaniju u kojoj dijeli udio od 58 procenata sa EN+ grupom ruskog milijardera Olega Deripaske.

„Razmatramo kako da riješimo to pitanje, za sada su tri kompanije izrazile interesovanje za kupovinu udjela u KAP-u i vidjećemo kako će se to odvijati“, rekao je Katnić.

Ministar je rekao da se nada da će investicije u sektore nekretnina, turizma i energetike donijeti Crnoj Gori više prihoda, kako bi pomoglo zemlji da poništi efekte krize.

Početkom ovog mjeseca azerbejdžanska državna naftna kompanija SOCAR je najavila oko 260 miliona eura (320 miliona USD) u Crnu Goru, da bi pretvorila bivšu vojnu bazu u primorsko turističko ljetovalište za svoje radnike. Prošle godine je katarska kompanije za investicije u nekretnine, Qatari Diar, objavila svoje planove za turistički kompleks u vrijednosti od 250 miliona eura (338 miliona USD) u primorskom gradu Tivtu, koji je već lokacija kompleksa marine Porto Montenegro kanadskog milijardera Piter Munk-a.