- Vlada Crne Gore
Ministarstvo zdravlja Radunović otvorio kongres psihijatara
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Radunović otvorio kongres psihijatara
Objavljeno: 05.10.2012. • 18:08 Autor: PR služba
I Nacionalni kongres Udruženja psihijatara Crne Gore sa medjunarodnim učešćem
I Kongres Udruženja kognitivno bihejvioralne terapije Crne
Gore
IV Kongres Srpskog udruženja bihejvioralno kognitivnih
terapeuta
Uvažene koleginice i kolege, dragi gosti, predstavnici medija,
Posebno mi je zadovoljstvo i čast što imam priliku da otvorim Prvi kongres Udruženja psihijatara Crne Gore sa međunarodnim učešćem, I Kongres Udruženja kognitivno bihejvioralne terapije Crne Gore i IV Kongres Srpskog udruženja bihejvioralno kognitivnih terapeuta, kosponzorisanim od Svjetske psihijatrijske asocijacije koja je ove događaje uvrstila u kalendar dešavanja za 2012.godinu.
Pozitivna dimenzija mentalnog zdravlja iskazana je u definiciji zdravlja Svijetske zdravstvene organizacije (SZO): „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili onesposobljenosti.” Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i najvažniji socijalni cilj.
Koncept mentalnog zdravlja uključuje subjektivni osjećaj blagostanja i definiše se takodje, kao mogućnost da osoba prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvaruje ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici.
Imajući u vidu navedeno, mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja.
Problemi mentalnog zdravlja pogađaju društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unapređenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu.
Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali je rizik za narušavanje mentalnog zdravlja veći među siromašnim, nezaposlenim i osobama niskog obrazovnog statusa, kao i među žrtvama nasilja, migrantima i izbjeglicama,djecom i adolescentima, zlostavljanim ženama i starim osobama.
Danas u svijetu procjenjuje se da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja. Više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od shizofrenije, skoro million ljudi godišnje u svijetu realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od kojih između 5 i 10 miliona koriste narkotike intravenski.
Prema podacima SZO, 33% izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću posljedica su neuropsihijatrijskih poremećaja. Četiri od šest vodećih uzroka izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću su depresija, alkoholizam i bolesti uzrokovane alkoholom, shizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj. Neuropsihijatrijska oboljenja su odgovorna za 13% izgubljenih godina života, dok su namjerno povređivanje i HIV/AIDS odgovorni za još 3% odnosno 6%, a direktno su povezani sa mentalnim zdravljem jer posjeduju komponentu rizičnog ponašanja koje je odraz mentalnog statusa.Ne može se dovoljno ubjedljivo naglasiti i pokazati koliko je velika količina ljudske patnje iza ovih brojčanih podataka.
Kao jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja Crne Gore posljednjih godina je svakako unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih iz oblasti mentalnog zdravlja .
U tom pravcu, Ministarstvo zdravlja je formiralo Nacionalnu komisiju za mentalno zdravlje, kao savjetodavno tijelo koje nadzire imlementaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2011-2014.godine.
U 2012. urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona o Zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, i on je usklađen sa evropskim standardima.Od jula 2012. postoje i prve nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za shizofreniju, a u 2013. godini planirano je osnivanje Nacionalnog centra za mentalno zdravlje čiji će prvenstveni zadatak biti planiranje i organizacija procesa kontinuirane edukacije osoblja zaposlenog u službama koje se bave mentalnim zdravljem.
Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti,a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihoze.
Tema ovog Kongresa je jako aktuelna „Psihijatrija danas –principi farmako i psihoterapije“ i predstavlja snažan podstrek, posebno za mlade kolege i kroz multidisciplinarni karakter jasno pokazuje koliko je Crna Gora spremna u nastojanjima da unaprijedi mentalno zdravlje stanovništva.
Pažljiv izbor predavača koji će se predstaviti na I Kongresu psihijatara Crne Gore i paralelno održavanje kongresa bihejvioralnih terapeuta Crne Gore i Srbije, garantuje najviši kvalitet i uspješnost kongresa i ujedno predstavlja dobru osnovu za razmijenu stručnih znanja i iskustva i povezivanje naučne doktrine s potrebama svakodnevne prakse.
Ministarstvo zdravlja čvrsto podržava savremeni koncept razvoja psihijatrije usmjeren ka psihijatriji u zajednici i destigmatizaciji osoba sa mentalnim problemima, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izazov i ogroman zadatak za budućnost.
Na kraju ću iskoristiti priliku da otvorim Kongres, poželim vam korisnu razmjenu iskustava, i uzivanje u blagodetima našeg prelijepog primorja.
Hvala.
I Kongres Udruženja kognitivno bihejvioralne terapije Crne
Gore
IV Kongres Srpskog udruženja bihejvioralno kognitivnih
terapeuta
Uvažene koleginice i kolege, dragi gosti, predstavnici medija,
Posebno mi je zadovoljstvo i čast što imam priliku da otvorim Prvi kongres Udruženja psihijatara Crne Gore sa međunarodnim učešćem, I Kongres Udruženja kognitivno bihejvioralne terapije Crne Gore i IV Kongres Srpskog udruženja bihejvioralno kognitivnih terapeuta, kosponzorisanim od Svjetske psihijatrijske asocijacije koja je ove događaje uvrstila u kalendar dešavanja za 2012.godinu.
Pozitivna dimenzija mentalnog zdravlja iskazana je u definiciji zdravlja Svijetske zdravstvene organizacije (SZO): „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili onesposobljenosti.” Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i najvažniji socijalni cilj.
Koncept mentalnog zdravlja uključuje subjektivni osjećaj blagostanja i definiše se takodje, kao mogućnost da osoba prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvaruje ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici.
Imajući u vidu navedeno, mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja.
Problemi mentalnog zdravlja pogađaju društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unapređenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu.
Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali je rizik za narušavanje mentalnog zdravlja veći među siromašnim, nezaposlenim i osobama niskog obrazovnog statusa, kao i među žrtvama nasilja, migrantima i izbjeglicama,djecom i adolescentima, zlostavljanim ženama i starim osobama.
Danas u svijetu procjenjuje se da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja. Više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od shizofrenije, skoro million ljudi godišnje u svijetu realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od kojih između 5 i 10 miliona koriste narkotike intravenski.
Prema podacima SZO, 33% izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću posljedica su neuropsihijatrijskih poremećaja. Četiri od šest vodećih uzroka izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću su depresija, alkoholizam i bolesti uzrokovane alkoholom, shizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj. Neuropsihijatrijska oboljenja su odgovorna za 13% izgubljenih godina života, dok su namjerno povređivanje i HIV/AIDS odgovorni za još 3% odnosno 6%, a direktno su povezani sa mentalnim zdravljem jer posjeduju komponentu rizičnog ponašanja koje je odraz mentalnog statusa.Ne može se dovoljno ubjedljivo naglasiti i pokazati koliko je velika količina ljudske patnje iza ovih brojčanih podataka.
Kao jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja Crne Gore posljednjih godina je svakako unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih iz oblasti mentalnog zdravlja .
U tom pravcu, Ministarstvo zdravlja je formiralo Nacionalnu komisiju za mentalno zdravlje, kao savjetodavno tijelo koje nadzire imlementaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2011-2014.godine.
U 2012. urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona o Zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, i on je usklađen sa evropskim standardima.Od jula 2012. postoje i prve nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za shizofreniju, a u 2013. godini planirano je osnivanje Nacionalnog centra za mentalno zdravlje čiji će prvenstveni zadatak biti planiranje i organizacija procesa kontinuirane edukacije osoblja zaposlenog u službama koje se bave mentalnim zdravljem.
Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti,a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihoze.
Tema ovog Kongresa je jako aktuelna „Psihijatrija danas –principi farmako i psihoterapije“ i predstavlja snažan podstrek, posebno za mlade kolege i kroz multidisciplinarni karakter jasno pokazuje koliko je Crna Gora spremna u nastojanjima da unaprijedi mentalno zdravlje stanovništva.
Pažljiv izbor predavača koji će se predstaviti na I Kongresu psihijatara Crne Gore i paralelno održavanje kongresa bihejvioralnih terapeuta Crne Gore i Srbije, garantuje najviši kvalitet i uspješnost kongresa i ujedno predstavlja dobru osnovu za razmijenu stručnih znanja i iskustva i povezivanje naučne doktrine s potrebama svakodnevne prakse.
Ministarstvo zdravlja čvrsto podržava savremeni koncept razvoja psihijatrije usmjeren ka psihijatriji u zajednici i destigmatizaciji osoba sa mentalnim problemima, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izazov i ogroman zadatak za budućnost.
Na kraju ću iskoristiti priliku da otvorim Kongres, poželim vam korisnu razmjenu iskustava, i uzivanje u blagodetima našeg prelijepog primorja.
Hvala.
Vezani članci:
Državna sekretarka Vlahović Andrijašević na sastanku EU-Zapadni Balkan o drogama u Briselu 18.11.2024.
Podrška u razvoju i unapređenju medicine rada 18.11.2024.
Plan dežurstva zdravstveno-sanitarne inspekcije 12.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?