Saopštenje povodom teksta u DN Dan - Zadužili nas pola milijarde

Vlada Crne Gore je u prethodnom mandatu, otvaranjem pregovora sa EU, kao i dobijanjem ohrabrenja sa samita u Čikagu za nastavak reformi iz evroatlantske agende, te ostvarivanjem članstva u Svjetsku trgovinsku organizaciju, realizovala najznačajnije aktivnosti iz spoljnopolitičke agende i trasirala put za predstojeće integracione faze.

Rezultati rada ove Vlade upravo su i bili platforma za pozitvan odgovor građana na izborima davanjem većinske podrške za nastavak ove politike. Podsjećamo da je ovo jedina Vlada u regionu i Evropi koja je zadržala povjerenje građanja, uprkos objektivno teškim okolnostima uzrokovanim ekonomskom krizom.

U situaciji teške ekonomske krize, sve budžetske obaveze, isplatu plata, penzija, socijalnih davanja i međunarodna plaćanja, izvršavamo redovno i bez kašnjenja, što u ovim okolnostima nisu uspjeli mnogo veće i razvijenije države.

U situaciji dok države razvijene Evrope bankrotiraju, a u skoro svim zemljama u okruženju je recesija, Crna Gora ostvaruje blagi ekonomski rast, a prošle godine je bila među rijetkim državama u Evropi i svijetu koje su ostvarile rast od 3,2%.

U periodu 2010-2012. godine otplatili smo preko 650 miliona eura javnog duga. Na kraju trećeg kvartala 2012. godine, javni dug u Crnoj Gori iznosi 51,3% BDP-a. Ovaj nivo je još uvijek umjeren, značajno manji od prosjeka u EU (90% BDP-a) i u okvirima je Mastritskih kriterijuma. Crna Gora se, kao uostalom i gotovo sve države Evrope, suočava sa izazovom smanjenja budžetskih prihoda, usljed pada kreditne aktivnosti, investicija, slabije likvidnosti i oslabljene ukupne ekonomske aktivnosti. Povećanje duga bila je neizbježna posljedica pogoršanih ekonomskih i fiskalnih perfomansi, a ne rezultat autonomne odluke.

U cilju smanjenja fiskalne izloženosti, a time jačanja kredibiliteta i stabilnosti, novi nacrt Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđa bliža pravila kada je javni dug u pitanju. Nacrtom ovog zakona, gornji limit zaduženosti države utvrđen je na nivou od 30% BDP-a, znatno manjem nego što je to predviđeno zahtjevima EU, odnosno Paktom za stabilnost i rast.

U situaciji teških ekonomskih uslova sačuvali smo razvojnu komponenta budžeta, pa ukupno ulaganje u infrastrukturu za period 2007-2012. godine, uključujući i budžete lokalne samouprave, iznosi 1.663 miliona eura, što čini 102,65% trenutnog državnog duga.

Podsjećamo da smo od 2009. godine smanjili javnu potrošnju za 380 miliona €, što procentualno predstavlja jedno od najvećih smanjivanja javne potrošnje u Evropi. Teret smanjivanja javne potrošnje nije išao na korisnike penzionih i socijalnih davanja.

Uprkos izazovima sa kojima se budžet suočava, nismo pribjegli povećanju stopa glavnih poreskih oblika. Naš poreski sistem je među najkonkurentnijim u regionu – sa najnižom stopom PDV-a u regionu i među najnižima u Evropi.

Danas je manje registrovanih nezaposlenih na Zavodu za zaposljavanje, a i stopa zaposlenosti je veća, nego prije nekoliko godina. Realizacijom novog koncepta stručnog osposobljavanja visokoškolaca, otvorili smo mogućnosti da mladi ljudi brže dođu do posla.

U vrijeme kada je čitava Evropa prolazila kroz veliku ekomomsku krizu, obnovili smo investicionu zainteresovanost i privukli renomirane investitore, te ubrzali realizaciju mnogih investicija u oblastima turizma, energetike, poljoprivrede i drugih.

Riješili smo i začajan broj pitanja koja se tiču društvenih tema, kakva su položaj potomaka nekadašnje dinastije Petrović, kompromisom riješili pitanje nastavnog jezika, utrli put objedinjavanju naučnih potencijala, kao i rješavanju pitanja položaja vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

Napori ove Vlade su pohvaljeni u brojnim međunarodnim izvještajima, poput onih koje su uradili Doing Business, Transparency International, Heritage Foundation, Fraser Institute i Freedom House. U nedavnom izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o slobodnoj trgovini bolji smo od zemalja regiona. Crna Gora je u novom Izvještaju o lakoći poslovanja napredovali smo pet mjesta u odnosu na prošlogodišnju poziciju i sada zauzimamo 51. mjesto od analiziranih 185 zemalja.

U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije ukupna vrijednost privremeno oduzete imovine iznosi oko 40 miliona €, što je 2 % BDP. U 2011. godini, Crna Gora je imala najnižu stopu kriminala u Evropi (10 krivičnih djela na 1 000 stanovnika).

Obim kriminaliteta je od 2007. do 2011. godine smanjen je za 33,6%. U prvih šest mjeseci 2012. godine, nastavljen je trend smanjenja obima kriminala (za 11%), što je potvrda povoljnog stanja bezbijednosti, kvalitetnog preventivnog rada i postignutih rezultata.


Biro za odnose s javnošću Vlade Crne Gore