Potpisana deklaracija o pristupanju Crne Gore Energetskoj povelji

„Sporazum o Energetskoj povelji jedan od instrumenata koji mogu doprinijeti pouzdanoj energetskoj politici naše zemlje, što je jedan od razloga za pokretanje inicijative pristupanja Energetskoj povelji“ rekao je ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić danas u Varšavi prilikom potpisivanja Deklaracije o pristupanju Crne Gore Energetskoj povelji, tokom Ministarske konferencije Energetske povelje.

Potpisivanjem deklaracije, Crna Gora dobija status posmatrača Energetske povelje, nakon što je Sekretarijatu Energetske povelje dostavila pismo kojim se izražava interes da postane članica.

Ministar Kavarić je podsjetio da se situacija u oblasti energetike vrlo brzo mijenja, kako na nacionalnom tako i na globalnom planu, i da je neophodno da vlade svih država u saradnji sa energetskim kompanijama definišu i implementiraju nove i održive politike koje se odnose na proizvodnju, prenos i distribuciju energije, kao i na sigurnost snabdijevanja energijom.

“Crna Gora je od početka podržavala inicijativu Evropske Unije za realizaciju projekta razvoja zajedničkog tržišta električne energije i gasa u Jugoistočnoj Evropi i njegovoj integraciji u evropsko energetsko tržište. U skladu sa tim, Crna Gora je postala punopravna članica Energetske zajednice u oktobru 2006. godine, a ove godine je obavljala funkciju predsjedavanja Energetskom zajednicom” istakao je crnogorski ministar ekonomije dodajući da se, u skladu sa preuzetim obavezama, u Crnoj Gori sprovodi reforma energetskog sektora, kako sa pravno-regulatornog, tako i sa institucionalno – organizacionog aspekta.“Kako bi svi utvrđeni ciljevi u oblasti energetike brže i uspješnije bili ostvareni, neophodna je aktivna saradnja sa državama regiona, kao i drugim državama sa kojima možemo realizovati projekte od obostranog interesa, a jedan od mehanizama je svakako multilateralna saradnja u okviru Energetske povelje” zaključio je ministar Kavarić.

Energetska povelja je multilateralni ugovor koji je stupio na snagu 1988. godine. Potpisnice su pedeset i četiri zemlje bivšeg SSSR-a, Centralne i Istočne Evrope, zemlje Azije i Pacifika. Svrha Ugovora je uspostavljanje pravnog okvira kako bi se promovisala dugoročna saradnja u oblasti energetike, zasnovana na komplementarnostima i uzajamnoj koristi, u skladu s ciljevima i principima Energetske povelje. Povelja, takođe, ima za cilj stvaranje stabilnog, sveobuhvatnog i nediskrimatornog pravnog osnova za prekogranične odnose u energetskom sektoru. U regionalnom kontekstu, Hrvatska, BiH i Makedonija su već članice Energetske povelje, dok je Srbija u procesu pristupanja.

Energetska povelja smanjuje političke rizike koji su u vezi sa ekonomskim aktivnostima u ekonomijama u tranziciji. To stvara ekonomske saveze između zemalja koje imaju različit kulturni, ekonomski i pravni milje, ali su udružene u svojoj opredijeljenosti da ostvare zajedničke ciljeve kao što su obezbijeđenje otvorenih tržišta energije i osiguranje i diverzifikacija snabdijevanja energijom, zatim stimulisanje prekograničnih investicija i trgovinu u energetskom sektoru, pomoć zemljama u ekonomskoj tranziciji u izradi njihovih energetskih strategija, odgovarajućeg institucionalnog i pravnog okvira za energiju, te poboljšanju i modernizaciji njihovih energetskih industrija kao i privlačenje stranih investicija s ciljem promocije proizvodnje energije na održiv način, kao i razvoj sigurnih i raznovrsnih izvora uvoza energije predstavljaju pitanja koja zahtijevaju hitno rješavanje u mnogim zemljama.

Energetska povelja nudi važne mehanizme za rješavanje ovih prioritetnih zadataka kroz multilateralnu saradnju.

Osnovni elementi Ugovora o Energetskoj povelji su zaštita investicija, trgovina energijom, energetskim proizvodima i opremom koja se odnosi na energiju, na osnovu pravila STO-a, sloboda tranzita energije, poboljšanje energetske efikasnosti, međunarodno rješavanje sporova, uključujući arbitražu između investitora i države i arbitražu između država I poboljšana zakonska transparentnost.

Potpisivanje deklaracije o pristupanju Crne Gore Eneregetskoj povelji nije pravno obavezujući, već politički instrument i njegovim potpisivanjem zemlja dobija status posmatrača.

Nakon dobijanja statusa posmatrača zemlja je u obavezi da Sekretarijatu Energetske povelje dostavi izvještaj koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio izvještaja se odnosi na poslovni ambijent Crne Gore, drugi je harmonizacija zakona i regulative sa odredbama Energetske povelje i treći dio se odnosi na energetsku efikasnost i uticaj na životnu sredinu. Izvještaj se usvaja na Konferenciji Energetske povelje, koja se održava jednom godišnje. Zemlja kandidat poslije usvajanja izvještaja na konferenciji započinje nacionalnu proceduru ratifikacije Ugovora o Energetskoj povelji, čime bi isti postao pravno obavezujući dokument.

Konferenciji je prisustvovao i Evropski komesar za energetiku Ginter Etinger, kao i predstavnici međunarodnih i finansijskih institucija i organizacija. Ministar Kavarić je imao i niz bilateralnih susreta tokom Ministarske konferencije.

PR SLUŽBA
MINISTARSTVO EKONOMIJE