Potpredsjednik Vlade Duško Marković učestvovao u raspravi na temu „Ustav Crne Gore - pet godina kasnije“

Video: Potpredsjednik Vlade Duško Marković učestvovao u raspravi na temu „Ustav Crne Gore - pet godina kasnije“

Foto galerija

Poštovani organizatori i cijenjeni učesnici okruglog stola, predstavnici medija, uvažene kolege,

Ne samo u ljetopisu crnogorske ustavnosti, već i u istoriji naše državnosti, dan kada je donijet Ustav Crne Gore predstavlja jedan od najznačajnijih datuma. Tog 19. oktobra 2007. g. Crna Gora je, nakon cijelog jednog vijeka, dobila drugi po redu ustav nezavisne i međunarodno priznate države. Zbog državno - pravnog okvira u kojem je donesen, ali iznad svega zbog njegovog karaktera, odnosno sadržine koja oslikava demokratsku i civilizacijsku zrelost naše političke zajednice, ovaj ustav predstavlja izvanrednu vrijednost crnogorskog konstitucionalizma.

Ipak, pet godina od njegovog donošenja obilježavamo u izvjesnoj ambivalenciji: s jedne strane, ponosni smo na državotvornu snagu našeg ustava, ali, s druge strane, postoje razlozi za nezadovoljstvo poštovanjem najvišeg pravnog akta. U pojedinim segmentima, dokument najveće pravne snage postao je ogledalo naših političkih slabosti. Rekao bih: ugaoni kamen spoticanja.

To je posebno došlo do izražaja u proceduri izmjena Ustava u dijelu pravosuđa, koju je pokrenula Vlada u namjeri daljeg jačanja nezavisnosti i efikasnosti našeg pravosudnog sistema, a u skladu sa preporukama Evropske unije. Na ovom istom mjestu, unazad nekoliko mjeseci, naglasili smo da je jasno i čvrsto pozicioniranje pravosuđa u Ustavu pretpostavka njegove nezavisnosti, da je nezavisno pravosuđe uslov pravne države i vladavine prava, a vladavina prava je uslov za sveukupni napredak Crne Gore, kao i da u toj jednačini nema nepoznatih. No, umjesto njenog lakog rješavanja, dobili smo - pregovaračko uslovljavanje ili ucjenjivanje. Umjesto odgovora na pitanje od opšteg značaja, otvoreno je novo - staro pitanje od pojedinačnog interesa. Ko zna koliko bi trajala ova situacija, da pred nama nije bio 29. jun, kada se u Briselu odlučivalo o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom. Problem je prevaziđen, ali ne i riješen: utvrđen je predlog amandmana na koji smo nedavno dobili i mišljenje Venecijanske komisije, ali time su stvorene samo spoljašnje pretpostavke za dalju proceduru u Parlamentu; Ostaje pitanje: da li su otklonjene otežavajuće okolnosti za postizanje dvotrećinske podrške ustavnim amandmanima? Želim da vjerujem da će se novi saziv Skupštine odgovorno odnijeti prema ovom važnom pitanju.

No, ne smijemo izgubiti iz vida da i ustavne promjene, same po sebi, predstavljaju spoljašnju pretpostavku za nezavisnost pravosuđa. One gube smisao ako nemamo kredibilan pravosudni kadar, imun na politički i svaki drugi nelegitimni i nelegalni uticaj. Drugim riječima: sudiju ne čini toga, već posvećenost pravu i pravdi.

S druge strane, osim za jačanje nezavisnosti pravosuđa, ustavne promjene su od značaja i za sistem zaštite ljudskih prava i sloboda, budući da je Predlogom amandmana obuhvaćen i Ustavni sud, u cilju jačanja njegove efikasnosti u postupanju po ustavnoj žalbi. Time, između ostalog, želimo da postignemo ciljeve iz Interlakenske deklaracije o budućnosti Evropskog suda za ljudska prava, od kojih je najvažniji – jačanje nacionalnih mehanizama zaštite ljudskih prava, u skladu sa principom subsidijarnosti, a u cilju prevencije postupaka protiv Crne Gore pred sudom u Strazburu.

Ustavni amandmani su uslov i za dalje jačanje institucionalnog okvira pravosuđa, jer će mnoge reformske aktivnosti na ovom planu biti sprovedene kroz izmjene i dopune sistemskih pravosudnih zakona, koji čekaju da budu usaglašeni sa novim ustavnim rješenjima. To se najprije odnosi na borbu protiv kriminala i korupcije, budući da u planu imamo, između ostalog, i koncentraciju nadležnosti za gonjenje i suđenje u predmetima organizovanog kriminala i korupcije pri jednom specijalnom tužilaštvu, odnosno sudu.

Zakonska reforma je možda od ključnog značaja za poštovanje Ustava, koja ima za cilj detaljnu razradu ustavnih odredbi, među kojima, posebnu pažnju treba posvetiti antidiskriminacionim normama, posebno kada je riječ o osjetljivim kategorijama crnogorskog društva, kao što su LGBT i osobe sa invaliditetom. Duh ustavnih odredbi i međunarodnih standarda mora biti prisutan na podustavnom nivou, a kroz zakone implementiran i vidljiv u našoj svakodnevici. Track record nam ne treba samo u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije: dobar bilans ostvarenih rezultata moramo imati u svim segmentima koji su obuhvaćeni poglavljima 23 i 24.

Uvažene kolege,

Ustav nije Sveto pismo, ali, dozvolite - ni školska tabla na kojoj ćemo svako malo pisati i brisati. Moramo održati ravnotežu između trajnosti Ustava i promjenljivosti društvenog života. Kada bi prvo pretpostavili drugom, dobili bismo skicu koja se razlikuje od slike. Obratno, dobili bismo sliku na koju svako može polagati autorsko pravo.

A zapravo, Ustav je obavezni udžbenik za svakog subjekta crnogorskog društva. Udžbenik iz predmeta koji polažemo svakog dana. I on jeste temeljna knjiga crnogorske demokratije. Iz njega izviru sve naše civilizacijske težnje, a uviru sva naša dostignuća. On predstavlja verifikaciju naših tradicionalnih vrijednosti i projekciju naše budućnosti.

Ustavne promjene treba da budu zamajac našim daljim reformama na putu izgradnje demokratskog, slobodnog i prosperitetnog društva, a ne razlog za usporavanje ili eventualno blokadu reformi.