Obraćanje Ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petra Ivanovića nakon završetka projekta “Podrška u kontroli i iskorjenjivanju bjesnila i klasične kuge svinja u Crnoj Gori“

Poštovani ambasadore, dame i gospodo, poštovani predstavnici medija,

Svjedoci smo da bezbjednost hrane sve više dobija na značaju. I koliko god naše društvo napredovalo u mnogim drugim oblastima, koliko god imali želju da sustignemo moderne trendove u Evropi i svijetu, i koliko god bili opčinjeni tehničkim progresom i novim tehnologijama, toliko ne smijemo zanemariti naizgled prizemna, ali veoma važna pitanja, od kojih se samo jedno odnosi na kontrolu bjesnila kod životinja i klasične kuge svinja. Ovo pitanje je važno jer kontrola navedenih bolesti direktno utiče na bezbijednost hrane, nesmetanu trgovinu životinjama i proizvodima životinjskog porijekla i na zdravlje ljudi.

Prinuđen da koristi ograničene resurse na najefikasniji način, naš narod je često znao da sroči jednostavne, ali dugotrajne poruke. Jedna od njih je: bolje spriječiti, nego liječiti. Ja nisam agronom, niti tehnolog. Ekonomista sam. Ali, upravo kao ekonomista mogu da procijenim troškove koji nastaju, ako ne reagujemo na vrijeme.

Koristim se prilikom da vas podsjetim da smo nedavno završili bilateralne skrininge za dvije oblasti: oblast poljoprivrede i bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike. Rezultati koje smo postigli, ali i naše opredjeljenje da prihvatimo standarde EU, predstavljaju tek sami početak dugog i rigoroznog procesa koji je pred nama kada su u pitanju pregovori oko tri poglavlja. Međutim, cilj pregovora nije puko ispunjavanje zahtjeva Evropske unije, već odgovor na izazove globalnih tokova u proizvodnji i prometu životinjama i hranom. Ako problemu pristupimo tzv. logikom štrikova, imaćemo štrikove na papiru, ali u stvarnom životu ostaće nam brojni problemi, i troškovi njhivog rješavanja. Zato implementacija stadarda EU u oblasti veterinarstva nije samo mjerilo naše uspješnosti na putu pridruživanja EU, već i mjerilo naše civilazcijske uspješnosti i naše obaveze prema budućim pokoljenima.

Zadovoljstvo mi je što je EU prepoznala i podijelila brigu, ne samo sa Crnom Gorom, već sa cijelim regionom oko kontrole bjesnila kod životinja i klasične kuge svinja. Kao što vidimo ovih dana u slučaju mlijeka, nevolje i bolesti ne poznaju granice. Zato samo regionalni pristup kontroli bolesti može dati dugoročne i održive rezultate.

Osim regionalnog pristupa, problematika kojom se projekat bavi zahtijeva i timski rad. Pored Veterinarske Uprave i veterinarskih službi, čijim aktivnostima Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pridaje veliki značaj, ovaj projekat je ujedinio i druge institucije, počev od Instituta za javno zdravlje, do institucija iz oblasti životne sredine, kao što su Nacionalni parkovi i Lovački Savez. Aktivna saradnja svih učesnika i timski rad na najbolji način doprinijeli su prevazilaženju razlika i postizanju rezultata koji pripadaju svima.

No, dužan sam pomenuti i one bez čijeg aktivnog uključenja, projekat ne bi imao smisao koji ima danas. To su građani Crne Gore. Podstaknuti javnim kampanjama, građani su prepoznali svoju ulogu i redovno slali obavještenja o uginulim životinjama u prirodi. Zato, sa zadovoljstvom mogu da istaknem, da je ovo projekat koji je ujedinio raznorodne institucije i građane, projekat koji je podigao makar za jednu ljestvicu nivo standarda u Crnoj Gori i što je najvažnije ojačao svijest o značaju problema koji postoji. Zajedničkim naporima uspjeli smo da ograničimo pojavu bjesnila kod životinja i unaprijedimo praćenje prisustva virusa klasične kuge svinja u Crnoj Gori.

Dakle, efekti projekta su veoma praktični i mjerljivi. Smanjen je broj slučajeva bjesnila među domaćim i divljim životinjama, povećana je efikasnost praćenje klasične kuge svinja, što u krajnjem doprinosi poboljšanju zdravlja životinja i poboljšanju stočarske proizvodnje. Uvedeni su, i počeli da se primjenjuju, standardi u oblasti veterinarske politike. Ne manje važan aspekt projekta odnosi se na sticanje dodatnih znanja i vještina zaposlenih i opremanje Specijalističke veterinarske laboratorije.

Šta dalje? U srednjeročnoj perspektivi naš cilj je da Crna Gora bude zvanično proglašena zemljom slobodnom od bjesnila i klasične kuge svinja. Kada je u pitanju klasična kuga svinja, u narednom periodu planiramo prestanak vakcinacije svinja koja će biti zamijenjena planom za upravljanje u kriznim situacijama, na osnovu kojeg će se na vrijeme reagovati na mogući izvor bolesti. Plan smo već napravili i on je usklađen sa legislativom EU. Njegova puna implementacija zahtijevaće pažnju, brigu, stručnost, ali i sredstva. Samo na taj način postićemo ambiciozni cilj koji semo postavili – a to je iskorjenjivanje bolesti u skladu sa zahtjevima i standardima za kontrolu i eradikaciju bolesti, koje je usvojila i primjenjuje EU. Ovaj projekat omogućio nam je da postavimo dobre osnove, izgradimo potrebne vještine i steknemo neophodna znanja. To je ono što se popularno danas zove jačanje kapaciteta. Dakle, realizujući projekat, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Veterinarska uprava nisu jačale kapacitete na način da povećavaju broj zaposlenih, već su jačali znanje i vještine već zaposlenih.

Na kraju, izražavam zadovoljstvo pažnjom koju Evropska unija, preko delegacije EU u Crnoj Gori, poklanja sektoru veterine i cjelokupnom sektoru poljoprivrede. Podsjetiću na projekte realizovane uz podršku EU koji su, ne samo doprinos jačanju veterinarske službe, već i poljoprivrede u cijelini. Prvenstveno mislim na izgradnju i opremanje Specijalističke veterinarske laboratorije,  uspostavljeni sistem identifikacije i registracije goveda, ovaca i koza,  uspostavljeni veterinarski informacioni sistem kojim su povezani svi segmenti veterine– Uprava, laboratorija, veterinarska inspekcija i veterinarske ambulante,  podršku jačanju službi uključenih u sistem bezbjednosti hrane u Crnoj Gori i Twinning projekat “Podrška formiranju IPARD sistema u Crnoj Gori“.

Takođe, zahvaljujem članovima Lovačkog saveza, Veterinarskoj upravi i veterinarskim ambulantama i naravno vođi projekta i ekspertima konzorcijuma NIRAS i AGROTEC koji su, zajedno sa svim učesnicima iz Crne Gore, postavili dobre temelje za buduće aktivnosti.

Mislim da je već prepoznata naša posvećenost, uprkos, moram priznati, ograničenim ljudskim kapacitetima, da damo doprinos pozicioniranju Crne Gore u krug država koje svojom odgovornošću i pravilnim odnosom, jačaju povjerenje javnosti, obezbjeđujući visok nivo zaštite života i zdravlja životinja i ljudi, doprinoseći daljem poboljšanju kvaliteta života svih građana.

Očekujemo da nastavimo sa započetom saradnjom i da je dalje proširimo. Tokom nedavnih razgovora u Briselu sa tri evropska komesara za oblast poljoprivrede, bezbjenosti hrane i ribarstva, istakao sam da postoje brojni problemi u crnogorskoj poljoprivredi. Srećom, broj mogućih rješenja, veći je od broja problema. Ali, samo ako budemo otvoreni, ako nastavimo da gradimo povjerenje jedni u druge i ako prihvatimo partnerski odnos, možemo brže i kvalitetnije riješiti probleme i dostići zajedničke ciljeve. Zato se radujem zajedničkoj saradnji na budućim projektima i podršci koju će nam pružiti Evropska unija.

Hvala na pažnji.