Suad Numanović: Zakon o vjerskim zajednicama do kraja godine

Ministar Numanović za Pobjedu govori o značaju novog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, potpisivanju ugovora sa pravoslavnom zajednicom u Crnoj Gori, preporukama Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, a odgovara i na pitanja o antidiskriminacionoj politici, obavezama u zaštiti manjinskih i ljudskih prava u procesu evropske integracije…

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je u intervjuu Pobjedi da je programom Vlade za ovu godinu predviđeno donošenje novog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, kojim će se ovo pitanje urediti u skladu sa novim društvenim i političkim prilikama, značajno drugačijim od sedamdesetih godina prošlog vijeka - 1977. godine, kada je donijet još važeći propis. Ministar Numanović se prošle nedjelje sastao sa predstavnicima vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a fokus njihovog interesovanja bio je upravo budući zakon.

Ministar Numanović u razgovoru za Pobjedu komentariše preporuke Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, čiji je Crna Gora član od 1. januara, a odgovara i na pitanja koja se tiču obaveza države u zaštiti manjinskih i ljudskih prava u procesu evropske integracije, antidiskriminacionu politiku…

POBJEDA: Da li je počela izrada novog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori?

NUMANOVIĆ: Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine donijet je u značajno drugačijem društvenom okruženju i odavno je prepoznata potrebe da se zamijeni novim normativnim aktom koji će cjelovitije prepoznati i urediti odnose u ovoj oblasti adekvatno današnjem trenutku. Donošenjem zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica urediće se pitanja od značaja za vjerske zajednice, u skladu sa novim društvenim i političkim prilikama, i to je naredni korak koji slijedi. Značaj ovog pitanja i njegova aktuelnost vodili su nas da se predlog ovog zakona u Vladinoj proceduri nađe do kraja ove godine.

POBJEDA: Predstavnici vjerskih zajednica, tokom prošlonedjeljnog sastanka, tražili su da budu uključeni u izradu zakona. Da li ste planirali da ih uključite i na koji način?

NUMANOVIĆ: Konstruktivan doprinos i sugestije u jednom ovako kompleksnom i zahtjevnom procesu su dobrodošle. Stoga će uključivanje predstavnika vjerskih zajednica i civilnog sektora u izradu zakona, bilo neposredno ili kroz dijalog tokom buduće javne rasprave, uz uvažavanje i onih koji iznose različita gledišta, dati dodatni kvalitet tekstu zakona.

POBJEDA: Pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica je vrlo osjetljivo. Očekujete li probleme tokom pripreme, naročito tokom primjene novog akta?

NUMANOVIĆ: Svjesni smo kompleksnosti ovog pitanja i činjenice da će biti prilično zahtjevno i izazovno izraditi pomenuti tekst zakona. Međutim, i pored očekivanih problema, spremni smo na punu saradnju sa predstavnicima vjerskih zajednica i uvjerenja da ćemo zajednički uspjeti da izradimo zakon koji će biti primjenljiv u praksi.

Obaveza je države da nađe, preduzme i iskoristi sve društvene, političke, ustavne i zakonske modalitete da zaštiti slobodu vjeroispovijesti kao osnovnog ljudskog prava, uvažavajući posebnosti i razlike i istovremeno stvarajući preduslove za njihovu koegzistenciju.

Podsjetiću da je po obnovi nezavisnosti Crna Gora, okvir vjerskih sloboda definisala donošenjem Ustava 2007. godine, na način što vjerske zajednice odvaja od države, kao ravnopravne i slobodne u vršenju obreda i vjerskih poslova, treba da podstiče zaštitu uvjerenja pojedinca po pitanju vjere, ali i hrabri uzajamno poštovanje i toleranciju jednih prema drugima, bilo da pripadaju drugim vjerama ili ateistima.

POBJEDA: Na sastanku sa crkvenim velikodostojnicima rekli ste da ste spremni da potpišete sporazum i sa Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. Na koju ste crkvu mislili?

Potpisivanjem Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice i ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori konkretizovana je vladina politika na unutrašnjem i vanjskom planu u cilju ostvarenja ne samo uređenja odnosa od zajedničkog interesa između države i vjerskih zajednica, već i podsticaj podizanja na viši nivo međuvjerske saradnje.

Nesporno je da ovaj odnos ni u kom slučaju ne može biti zaokružen bez pravoslavne vjerske zajednice, kako zbog njene istorijske uloge, tako i njenog značaja za sadašnjost i budućnost unutrašnjih odnosa u crnogorskom društvu. Vlada u kontinuitetu pokazuje punu spremnost da se do jednog ovakvog sporazuma i u tom dijelu dođe. U tom smislu, otvoreni smo za potpisivanje sporazuma sa svim reprezentima pravoslavne zajednice u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koje su ključne aktivnosti ministarstva na čijem ste čelu u sprovođenju antidiskriminacione politike?

NUMANOVIĆ: U oblasti ljudskih prava prioritetne aktivnosti će biti usmjerene na usaglašavanju Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda sa pravnom tekovinom EU, ali i aktivnosti na sprovođenju edukacije i promocije antidiskriminacije sa ciljem jačanja svijesti i senzibiliteta državne administracije, policije, pravosuđa i najšire crnogorske javnosti.

Ne treba zaboraviti činjenicu da je Crna Gora nedavno postala i članica Savjeta za ljudska prava UN, te da će i članstvo u Savjetu biti naš prioritet. Podsjetiću vas da je najkrupniji korak u obezbjeđenju sistemskih uslova za borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori je učinjen uspostavljanjem stabilnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda, a ono što nam predstoji je njegova potpuna implementacija.

POBJEDA: Šta očekujeta otvaranjem poglavlja 24 u dijelu zaštite ljudskih prava? Hoće li Evropska komisija uvažiti naše napore na ovom polju?

NUMANOVIĆ: Ljudska prava čine značajno mjesto u procesu evropskih integracija, naročito kada su u pitanju poglavlja 23 i 24. U tom smislu je važno efikasno raditi na primjeni zakonskih rješenja i strateških dokumenata jer, kao što sam ranije rekao, uspostavljen je stabilan okvir kada je u pitanju ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, ali je sada na državi da pokaže spremnost i odlučnost da ono što je zapisano u zakonima, primijeni u praksi. Evropska komisija pozdravlja napore Crne Gore u ovoj oblasti i upravo insistira na implementaciji propisa.

POBJEDA: Crna Gora je od Savjeta UN za ljudska prava u Ženevi, čija je od skoro članica, dobila 126 preporuka. Na šta se konkretno odnose?

NUMANOVIĆ: Preporuke se mogu podijeliti na sljedeće oblasti – Jačanje kapaciteta zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Efikasna primjena zakona o zabrani diskriminacije, Primjena strategija i akcionih planova iz oblasti antidiskriminacije, naročito osjetljivih grupa, kao što su djeca, osobe sa invaliditetom, žene, žrtve nasilja i trgovine ljudima, manjinska populacija, naročito Romi, raseljena i interno raseljena lica, Unapređenje rodne ravnopravnosti, naročito kroz povećanje učešća žena na mjestima odlučivanja i zaštita žena od nasilja, Unapređenje borbe protiv trgovine ljudima, Nezavisnost pravosuđa, Implementacija zakona iz oblasti korupcije, Sloboda izražavanja i istraživanje napada na novinare, Unapređenje prava osoba sa invaliditetom, naročito kada je u pitanju pristup obrazovanju i zapošljavanju.

Crna Gora će raditi na implementaciji navedenih preporuka u naredom četvorogodišnjem periodu. Konačan stav i viđenje države na zaključke, preporuke i dobrovoljno preuzete obaveze izrečene tokom sesije 28. januara Crna Gora će zauzeti na plenarnoj sesiji Savjeta za ljudska prava koja je zakazana za jun 2013.

POBJEDA: Obećali ste bolje uslove za pripadnike romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori. Šta planirate da uradite?

NUMANOVIĆ: Kada je u pitanju poboljšanje uslova romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori nastavićemo aktivnosti na sprovođenju zacrtanih politika, naročito strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana 2012-2016, kako bi učinili dalje pomake na socijalnom uključivanju RE populacije u crnogorsko društvo. Kao i do sada, nastavićemo stipendiranje srednjoškolaca i studenata, nabavku udžbenika za sve učenike/ce romske i egipćanske populacije kao i sve aktivnosti koje imaju za cilj bolje integraciju ove populacije u crnogorsko društvo. Ne treba zaboraviti činjenicu da u junu 2013. godine Crna Gora preuzima predsjedavanje regionalnim projektom „Dekada uključenja Roma 2005-2015“, te treba osmisliti i artikulisati naše prioritete i interese kroz ovu inicijativu.

POBJEDA: Prva crnogorska povorka ponosa najavljena je za jun ove godine. Organizatori očekuju da ovaj resor imenuje predstavnika u organizacionom odboru. Jeste li razmišljali da personalnim učešćem podržite povorku?

NUMANOVIĆ: Moja obaveza i obaveza države je da podržimo pravo na slobodno okupljanje, kao jedno od osnovnih ljudskih prava koje je zagarantovano svim relevantnim međunarodnopravnim dokumentima, kao i pozitivnim pravom Crne Gore. To pravo, kao i druga ljudska prava, se ne smiju dovoditi u pitanje, sto predstavlja i moj jasan odnos prema crnogorskoj paradi ponosa.

Nijedna Vlada u svijetu ne organizuje paradu ponosa, a kada se takva inicijativa pojavi od predstavnika interesnih grupa ja ću se prema njoj odnijeti sa osjećajem pune ozbiljnosti i senzibilnosti, kao sto to čine moje kolege u savremenim demokratskim društvima. Štaviše, kroz strateški pristup poboljšanja položaja LGBT osoba, moje ministarstvo koncipira konkretne mjere koje ce mijanjati obrazac ponasanja prema ranjivim grupama u društvu, što vodi ka većoj otvorenosti i demokratskom pristupu poštovanja načela jednakosti.

Za vjerske zajednice ove godine izdvojeno 200.000 eura

- U Crnoj Gori je, prema podacima MUP-a registrovano 17 vjerskih zajednica. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u budžetu za 2013. godinu za njihove potrebe opredijelilo 200.000 eura. Nakon komunikacije sa svim vjerskim zajednicama napravićemo pravila za raspodjelu tih sredstava. Treba podsjetiti da je Vlada podržala izgradnju i rekonstrukciju niza vjerskih objekata u Crnoj Gori kao i participirala u troškovima penzijskog i zdravstvenog osiguranja sveštenih lica – kaže ministar Numanović.

U toku 2012. godine, preko budžeta Ministarstva za ljudska i manjinska prava i budžeta Ministarstva pravde i ljudskih prava, vjerskim zajednicama u Crnoj Gori je ukupno uplaćeno 182.629.08 eura. Uplaćena sredstva po vjerskim zajednicama su sljedeća:

- Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori – 25.100 eura;

- Crnogorska pravoslavna crkva – 68.750 eura;

-Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska, ukupno – 28.779,08 eura, od čega Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 5.000 eura;

- Katolička crkva – 47.000 eura;

- Jevrejska zajednica u Crnoj Gori, ukupno 13.000 eura.

Zakon precizirao ko mogu biti članovi manjinskih savjeta

POBJEDA: Ministarstvo bi uskoro trebalo da usaglasi nacrt pravilnika o izboru manjinskih savjeta. Aktuelini predsjednici savjeta, međutim, smatraju da on ne predstavlja novinu u odnosu na prethodno rješenje i da savjeti ni ovaj put neće biti lišeni političkog uticaja. Vaš komentar?

NUMANOVIĆ: Pravila za izbor članova savjeta su finalizovana i biće objavljena u što skorijem vremenskom roku. Suštinska izmjena u odnosu na prethodni dokument se sastoji u većoj ulozi i odgovornosti samih savjeta u procesu konstituisanja ovih tijela. Takođe, ne treba zanemariti činjenicu da je Zakon o manjinskim pravima omeđio mnoga pitanja koja se tiču savjeta, a da su pravila tehnički dokument za sprovođenje tih zakonskih određenja. Zakon o manjinskim pravima i slobodama precizirao je koja to lica mogu biti članovi savjeta po funkciji. Taj dio partijskog uticaja u savjetu je, s obzirom na nadležnosti savjeta, potreban i neizbježan. Bitno je da politički uticaj, pa i politički uticaj jedne partije, ne bude dominantan.

Intervju ministra Numanovica dnevnom listu Pobjeda