Uvodno izlaganje ministra finansija dr Radoja Žugića povodom otvaranja konferencije Mikrofinansijskog centra

Mikrofinansijske institucije su širom svijeta, a prije svega kod zemalja u razvoju prepoznate kao korektivni mehanizam za suzbijanje rasta siromaštva i stvaranje kvalitetnog kako ekonomskog tako i socijalnog ambijenta. Mikrofinansijske institucije su dizajnirane za onaj dio privrede (preduzetnika) i fizičkih lica, koji naročito u periodu restriktivne kreditne politike banaka, opterećene relativno visokim nekvalitetnim kreditima i makroekonomskim poput visoke stope ne zaposlenosti, od strane standardnih finansijskih moderatora – banaka nisu prepoznati kao podobni klijenti bilo iz razloga visok troškova odobravanja kredita u odnosu na iznos kredita ili zbog činjenice da klijent nema odgovarajući bonitet bilo u vidu previsokog rizika, nedovoljnog koleterala, neredovnih primanja, itd.

Kada govorimo o MFI u Crnoj Gori, danas se u širokoj javnosti za ovaj vid finansijskog poslovanja vežu epiteti previsokih kamatnih stopa, zelenaškog ponašanja, itd. Naime, na ukupno odobrene kredite na kraju 2012. godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPEKS) iznosila 28,48% i nedvosmisleno je izuzetno visoka i sa razlikom između nominalnih i efektivnih kamatnih stopa od gotovo 10 p.p. Međutim prije preuranjenih zaključaka, na izgled upečatljivo visok nivo kamatnih stopa ima čitav set uzroka i uveliko reflektuje sadašnju izrazitu potrebu za likvidnim sredstvima od strane kako pravnih, tako i fizičkih lica. 

Prvo, u ovom sektoru je prisutna oskudnost izvora finansrianja, odsnosno činjenica da je i u segmetnu MFI prisutno razduživanje obaveza prema izvorima finansiranja koji njie praćen jednako izdašnim novim izvorima. Naime, kada govorimo o MFI segmentu finansijskog tržišta u Crnoj Gori, može se primijetiti da je i njihovo poslovanje pod velikim uticajem finansijske krize. Tako je od 2008. godine bilansa suma MFI je iznosila oko 75,4 miliona eura dok na kraju 2012. godine iznosila 36,2 miliona eura. Ukupni kredit takođe bilježe pad od 2008. sa 75,8 miliona eura dok su na kraju 2012. godine iznosili  29,6 miliona eura ili 3,9 miliona (11,5%) manje nego na kraju 2012. godine.

Druga karakteristika koja utiče na rigidnosti efektivnih kamatnih stopa je i visoka koncentracija u sektoru MFI. Od ukupno šest MFI koliko ih posluje u Crnoj Gori, na dvije se odnosi 76,6% ukupne aktive, 75,4% ukupnih kredita i 71,8% ukupnih pozajmica MFI. Kada govorimo o strukturi klijenata kojima se odobravaju krediti dominira mikrokrediti opredjeljeni mikrobiznisu, tako da je fizičkim licima odobreno 95,2% ukupnih kredita. U strukturi kreditnog portfolija MFI po djelatnostima dominirali su krediti dati za djelatnost usluga, ugostiteljstva i turizma (31%) i poljoprivrede (28%). U ročnoj strukturi kredita, najviše je bilo dugoročnih kredita (83,3).

Treće, dio uzorka visokih kamatnih stopa se nalazi u činjenici da MFI prihvataju onaj segment tržišta koji banke smatraju prerizičnim ili čije odobrenje bi bilo praćeno neisplativo visokim troškovima odobravanja u odnosu na traženi kredit. Ovaj segment, imajući u vidu makroekonomski ambijent, nivo nezaposlenosti, i realnih zarada i nelikvidnost korporativnog sektora je u porastu. 

Četvrto, u uslovima velike neizvjesnosti MFI se oslanjaju na sekundardne izvore i informacije o klijentu i potencijalnom biznisu koji žele finansirati, a sve u cilju smanjenja asimetrične informacije. Naime, ono što karakteriše MFI u Crnoj Gori, imajući u vidu ograničen broj klijenata, stalni blizak nadzor klijenata po principu „know your client“, koji košta.

Sa druge strane MFI predstavlja jedini segment finansijskog tržišta koji jedini nema problema sa nekvalitetnim kreditima. Naime, ukupni nekvaliteteni krediti (NPL) u decembru 2012. godine iznosili su 1,4 miliona eura ili 4,75% ukupnih kredita. Ovo je bio jedan od nepobitnih argumenata zašto MFI segment finansisjkog tržišta nije bio uključen u Odluku koju je CBCG donijela u novembru 2012 o ograničenju ekstremno visokih kamatnih stopa. Čineći svega 1,23% ukupnog finansijskog sistema, sa nekvalitetnim kreditima koji ne prelaze 5% ukupnog kreditnog portfolija, CBCG teško da bi mogla dati valjan argument da ovaj segment finansijskog tržišta na bilo koji način može da ugrozi finansijsku stabuilnost, što je predstavljao pravni osnov za njeno donošenje. 

MFI ostvaraju vrlo skromno učešće u ukupno odobrenim kreditima i uopšte, u aktvi finansijskog sektora, te je stoga mali i rizik koji one nose po finansijsku stabilnost. Sa druge strane u ekonomiji poput crnogorske koju karakteriše veoma visoko učešće mikrobiznisa (oko 98,5 registrovnih kampanija), gdje još uvijek postoji određena neelastična nezaposlenost nastala kao  posljedica tranzicije, postojanje institucija poput MFI koje omogućavaju kapilarno finansisranje dijela stanovništva koji želi poboljšati svoju finansijsku poziciju, odnosno započeti sopstveni biznis je samo poželjna već i potrebna, kako sa ekonomskog tako i sa socijalnog aspekta.

Kao što sam već naglasio MFI kako kod nas tako i u svijetu kroz formu „kapilrnog kreditiranja“, koji je zbog visine troškova obrade kredita ili nedovoljnih kompetencija klijenta sa stanovništva njegovog boniteta neinteresantan za banke, predstavlja ključni element finansijske medijacije za siromašne slojeve društva i redovno je predstavljen u zemljama u razvoju kao jedan od glavnih mehanizama u straregiji borbe priotiv siromaštva. Njihov značaj na globalnom tržištu raste, naročito u periodu poslije finansijske krize uz rast konkurentnosti ovog tržišta. Naporedo ubrzani rast konkurencije između MFI, epririja potvrđuje, dovodi do povećanja njihove efikasnosti koji se ogleda u većem broju odobrenih kredita i smanjenja kamatnih stopa.

Stim u vezi, nema sumnje da bi crnogorska ekonomija i MFI, kao potrebni dio finansijske intermedijacije na tržištu Crne Gore, samo benefitirao od ulaska novih institucija na tržište, jer bi uticao na diverzifikaciju tržišta i vršio pritisak na snižavanje kamatnih stopa. Naporedo, obezbjeđenje novih izvora finansiranja, kako od postojećih prije svega internacionalnh finansijskih institucija koji, već tradicionalno, Crnu Goru prepoznaju kao profitabilno tržište (EBRD, EIB, itd) tako i od strane novih investitora takođe bi imao pozitivan uticaj na prilagođavanje kamatnih stopa, jer njihov nivo jednim dijelom reflektuje da traženje za kreditima ne nedostaje. Naprotiv, u srednjem roku, imajući u vidu mikroekonomski ambijent i kreditnu aktivnost banaka, nizak nivo NPL-a u sektoru MFI-ja uz ostvarivanje profita i u kriznim periodima, stalni monitoring regularnosti poslovanja od strane CBCG, preporučuju ovaj segment finansijskog tržišta u Crnoj Gori kao sigurnu investiciju.