Pomoćnik Grbović otvorio skup povodom “Skrining programa za rano otkrivanje štetene upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u CG”

Izlaganje pomoćnika ministra dr Mensud Grbovića:

Uvažene koleginice i kolege, poštovane dame i gospodo, predstavnici medija,

Izražavam zadovoljstvo što sam danas u prilici da otvorim skup posvećen pravljenju “Skrining programa za rano otkrivanje štetene upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u CG”
Zaštita zdravlja populacije prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i povezanih posljedica jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta današnjice.
Kao najjednostavnije objašnjenje je činjenica da je alkoholizam hronična zavisnost o alkoholnim pićim i treći vodeći uzrok bolesti i prijevremene smrti. 1952. godine Svjetska zdravstvena organizacija je definisala alkoholizam kao bolest i prema toj definiciji: "Alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička zavisnost, zdravstveni problemi, porodični i društveni poremećaji".
Konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik 'droge' koja se najčešće i najviše konzumira kako unutar obične populacije tako i među profesionalnim sportistima i rekreativcima.
Alkoholizam je i kod nas i u svijetu najzastupljenija bolest zavisnosti. Kada govorimo o psihijatrijskim bolestima sa najvećim efektima na društvenu produktivnost, poslije depresije, alkoholizam je mentalni poremećaj koji ima najjači efekat na invalidnost u globalnom smislu. Povećana konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje stanovništva, ako se uzmu u obzir godine života izgubljene zbog prerane smrti kao i godine provedene sa invaliditetom. Takođe, alkoholizam je skopčan sa više od šestdeset različitih somatskih bolesti i povreda a utiče i na rast broja ubistava i samoubistava.Treba istaći i posebno značajan zdravstveni ali i socijalni problem štetne upotrebe alkohola ( zloupotrebe) bez klasičnih znakova i simptoma zavisnosti- saobraćajne nesreće, porodično nasilje, tuče, ubistva...Dakle alkoholizam je klasična socijalno medicinske bolest, u čijoj etiopatogenezi značajnu ulogu igraju i socijalni faktori- zbog toga je u razumjevanju alkoholizma potreban, osim medicinskog, sveobuhvatan ekosistemski pristup, koji omogućava bolje tumačenje uticaja socijalnog i porodičnog okruženja u nastajanju i trajanju.Korijeni ove bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenoj korišćenju alkoholnih pića u opštoj populaciji, koje je u Crnoj Gori i dalje socijalno privatljivo ponašanje i dio „nasleđa i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih pića u „ domaćoj radinosti“.
Prema podacima SZO (2011.) oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih sa alkoholom i alkohol je odgovoran za oko 4,4% ukupnog opterećenja bolešću, 3,7% svih smrtnih slučajeva, što predstavlja više smrtnih slučajeva nego onih uzrokovanih HIV/AIDS-om, nasiljem ili tuberkulozom, a 40 do 60% svih smrtnih slučajeva, zbog namjernog ili nenamjernog ozljeđivanja, povezano je sa pijenjem alkohola. 320.000 mladih uzrasta između 15 i 29 godina umire usljed uzroka povezanih sa alkoholom, što čini 9% svih smrtnih slučajeva u ovoj dobnoj grupi
Poštovane kolege,
Sistem zdravstva je središnje mjesto za rješavanje problema nastalih zbog štetne upotrebe alkohola na individualnom nivou, kako onih direktno povezanih s upotrebom alkohola, tako i svih drugih bolesti i stanja. Drugi važan zadatak zdravstvenog sistema i zdravstvenih profesionalaca je informisanje javnosti o društvenim i zdravstvenim posljedicama štetnog konzumiranja alkohola, podržavanje zajednice u nastojanju da smanji štetnu upotrebu alkohola i zastupanje djelotvornog društvenog odgovora. Zdravstveni sistem treba da osigura prevenciju i liječenje za pojedince i porodice sa rizikom ili već pogođenih poremećajima, odnosno bolestima vezanim za štetnu upotrebu alkohola. Zdravstveni sistem treba da mobilizuje i uključi široki raspon učesnika izvan zdravstvenog sistema.
Donošenje “Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori u periodu 2013-2020” predstavlja prvi strateški akt u oblasti upotrebe alkohola i sa alkoholom povezanih štetnih posljedica. Strategija treba da bude vodeći dokument koji utvrđuje prioritetna područja za opštu akciju i daje preporuke za političke odluke i mjere koje će se moći primijeniti i prilagoditi na svim nivoima, uzimajući u obzir specifične kulturološke okolnosti kao i prioritete javnog zdravstva te raspoložive kapacitete i mogućnosti, a sve u cilju omogućavanja aktivnosti za sprječavanje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori. Strategija je izrađena u skladu sa dokumentima: “Okvir politike u oblasti alkohola u evropskom regionu SZO”, “Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola SZO” i “Priručnika za aktivnosti na smanjenju štetnih posljedica povezanih sa upotrebom alkohola”, kao i u skladu sa dostupnim naučnim i dokazima iz prakse. Za djelotvornu primjenu i trajnu održivost strategije i aktivnosti potrebno je jasno opredjeljenje i volja, kao i svijest o značaju problema, kao i preuzimanje obaveza za njihovo rješavanje. Za uspjeh je neophodna kontinuirana politička odlučnost i posvećenost, efikasna koordinacija, održiv izvor finansiranja, odgovarajuće angažovanje lokalnih vlasti, kao i civilnog društva i ekonomskih subjekata, u čiju podršku ja bezrezervno vjerujem.
Hvala

Obraćanje šefice Kancelarije SZO u CG gđice Mine Brajović:

Poštovane kolege,

Dobro jutro i dobro došli. Prije svega, dozvolite mi da vas pozdravim u ime Svjetske zdravstvene organizacije i svoje lično ime. Kao što ste upoznati, današnji skup realizuje se o ko-organizaciji Ministartsva zdravlja i Kancelarije SZO u Crnoj Gori, a u okviru implementacije Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji za 2012-2013. godinu između SZO i Ministarstva zdravlja CG.

Vjerujem, svi mi, bezbroj puta i u razlicitim situacijama tokom života, bili smo svjedoci razarajućeg dejstva alkohola. Alkohol škodi zdravlju. Alkohol uništava život pojedinca, nerijetko danak plaća i nedužni. Alkohol uništava porodicu, karijeru…. Alkohol predstavlja opterećenje po zdravstveni sistem i zdravstveni budžet.

Od ukupno 22 najznačajnija riziko faktora – alkohol je drugi najznačajniji faktor, gotovo rame uz rame sa upotrebom duvana, čiji se „danak“ mjeri po godinama izgubljenim usljed invaliditeta i smrtnosti. Alkohol predstavlja jedan od ključnih faktora prijevremenog umiranja i obolijevanja, koje je preventabilnog karaktera. Alkohol ubija polako, bududći da doprinosi nastanku oboljenja poput ciroze jetre, različitih tipova kancera. Takodje, alkohol je riziko faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Brzo, ponekad u jednom trenutku kada je uzrok saobraćajnih udesa, povreda, nasilja, zločina i samoubistava.

Koliko opterećenje alkohol predstavlja u epidemiološkom smislu, najbolje govore podaci o udjelu alkohola u mortalitetu, obolijevanju, izgubljenim godinama života. Brojke su poražavajuće i zabrinjavajuće, prije svega jer se radi o riziko faktoru koji se može izbjeći i spriječiti.

U Evropi se pije mnogo. Ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika iznosi 12.18 l čistog alkohola godišnje, duplo više u odnosu na svjetski prosjek. A, u Crnoj Gori još više. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosi 13, 02 litara.

Imajući na umu da su zdravstveni problemi povezani sa upotrebom alkohola dostigli alramantno visok nivo i da konzumiranje alkohola doprinosi nastanku širokog spektra oboljenja, stanja i rizičnih ponašanja, počevši od mentalnih poremećaja, kardiovaskularnih i malignih oboljenja, saobraćajnih povreda, oboljenja jetre i rizičnog seksualnog ponašanja. U maju 2010. god. 193 zemlje članice SZO usvojile su Globalnu strategiju za smanjenje štetnog dejstva alkohola, dok su 2011. god, u septembru mjesecu na Regionalnom komitetu SZO za Evropu zemlje članice usvojile Evropski akcioni plan za smanjenje štetne upotrebe alkohola za period 2012-20. god.

Prateći ove strateške okvire i smjernice CG je usvojila Nacionalnu strategiju prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u CG.
Izazovi sa kojima se suočava javno zdravlje značajno su se promijenili od početka ovog vijeka. U savremenom svijetu, zdravlje determinišu ključni procesi: starenje populacije, ubrzana urbanizacija i globalizacija nezdravih stilova života. U 19 v. napori na planu unaprijeđenja higijene i uslova življenja rezultirali su značajnim unaprijeđenjem zdravlja i trajanja života. Danas, umjesto eliminacije bolesti sa unaprijeđenjem uslova života, društveno ekonomski napredak zapravo stvara uslove koji podstiču epidemiju HNB. Ekonomski rast, modernizacija, urbanizacija širom su otvorila vrata za nezdrave, rizične stilove života, i konzumiranje alkohola kao jedan od njih.
Kao što sam rekla na početku, konzumiranje alkohola predstavlja ozbiljan i višeslojan društveni problem, a faktori koji ga determinišu su brojni. Dobar dio njih prevazilazi okvire sektora zdravstva i upravo zato uspješno rješavanje ovog problema pretpostavlja tijesnu multisektorsku saradnju i saradnju na nivou ukupnog društva.
Bez sumnje jedan od ključnih faktora je i zdravstveni sistem, oslonjen na snažnoj i dobro organizovanoj PZZ, koncipiran na način da promoviše integrisano pružanje usluga sa građaninom u fokusu svoje pažnje.
Konzumiranje alkohola je tijesno povezano sa nastankom velikog broja oboljenja i zajedno sa pušenjem, nezdravom ishranom i fizičkom neaktivnošću predstavlja glavni riziko faktor koji uzrokuje nastanak hroničnih nezaraznih bolesti – taj glavni uzrok umiranja savremenog čovjeka.

Podsjetiću - u UN Političkoj deklaraciji o HNB isaknuto je “prevencija mora biti temelj globalnog odgovora na ove skupe, smrtonosne i zahtjevne bolesti”. Promocija zdravlja i prevencija obolijevanja igraju veoma značajnu ulogu u radu izabranih doktora u domovima zdravlja. Građani doživljavaju svog izabranog doktora kao kredibilan izvor savjeta o riziko faktorima, uključujući i konzumiranje alkohola. Prema SZO podacima i procjenama 85% patologije rješava se na PZZ nivou. Sve ovo zapravo znači da je upravo izabrani doktor, čuvar kapije ulaska u zdravstveni system, u prilici da interveniše u najranijoj fazi, prije nego li se ozbiljni problem i zavisnot razvije.

Ovo su razlozi zašto je SZO podržala izradu Skrining programa za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori. Brojni su dokazi koji potvrdjuju benefite ovakvog skrining programa.

Stoga, današnji skup je od velikog značaja budući da predstavlja priliku da zajedno razmotrimo okvire za razvijanje ovako važnog programa, a ubrzo, nadam se damo i punu podršku u njegovoj implementaciji u DZ širom CG.

Hvala Vam na pažnji.