Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Njujork: Predsjednik Vlade Milo Đukanović govorio na Generalnoj debati 68. zasijedanja Generalne skupštine UN

Objavljeno: 28.09.2013. 15:17 Autor: Biro

Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Generalnoj debati 68. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija

  

Gospodine predsjedniče,
Gospodine Generalni sekretare,
Ekselencije,
Dame i gospodo,

Izuzetna mi je čast da vam se danas obratim u ime Crne Gore i potvrdim našu posvećenost Ujedinjenim nacijama i njenoj Povelji.

Želim da Vam gospodine Predsjedniče, čestitam na izboru na odgovornu funkciju Predsjednika 68. zasijedanja Generalne skupštine i istaknem punu podršku crnogorske delegacije, Vama lično i programu koji ste predstavili. Želim, takođe, da zahvalim predsjedniku prethodnog 67. zasijedanja, gospodinu Vuku Jeremiću, našem susjedu, na energičnim naporima i liderstvu koji su doprinijeli dinamici i konstruktivnim raspravama o brojnim pitanjima iz agende UN.

Posebno mi je zadovoljstvo da pozdravim Generalnog sekretara UN-a gospodina Ban Ki-Muna i njegove neumorne napore na izgradnji sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta.

Gospodine predsjedniče,

Brojni izazovi današnjice sa kojima se suočavaju Ujedinjene nacije svojom kompleksnošću prevazilaze dosad poznate okvire. Izazovi su takvi da svi moramo preuzeti odgovornost kako bi zajedničkim naporima obezbijedili koordinirano i efikasno djelovanje u njihovom prevazilaženju. To je ujedno naša moralna, kolektivna i treba reći egzistencijalna obaveza prema budućim generacijama.

Ostvarivanje održivog razvoja, sa integrisanjem njegove tri dimenzije, predstavlja najveći od svih izazova. Ohrabruje činjenica da se Generalna skupština, obavezana završnim dokumentom iz Rija, uspješno uhvatila u koštac sa ovim prioritetom. Formiranjem Otvorene radne grupe za ciljeve održivog razvoja (SDGs), međuvladinog komiteta eksperata za finansiranje SDGs i formiranjem Političkog foruma na visokom nivou osnažen je institucionalni okvir za suštinski rad. U tom kontekstu, uloga i rezultati UN do 2015. u ispunjenju Milenijumskih razvojnih ciljeva, postaju važniji nego ikad ranije. Uvjeren sam da će UN, vođene sinergijom i pragmatičnim pristupom njenih članica i svih zainteresovanih aktera, biti u stanju da odgovore na ovaj nadasve kompleksni izazov. Ovakav pristup doprinijeće boljitku i sigurnijoj budućnosti svih nas, a time dodatno osnažiti centralnu ulogu UN u sistemu globalnog upravljanja.

Na tom putu, iskorjenjivanje siromaštva i drugi neispunjeni milenijumski ciljevi moraju ostati srž post-2015 razvojne agende. Buduće ciljeve održivog razvoja treba da definišemo na iskustvu i naučenim lekcijama našeg uspjeha ili neuspjeha u ostvarivanju zadataka Milenijumske deklaracije. Crna Gora je maksimalno posvećena realizaciji MDGs i blizu je njihovog konačnog ispunjenja.

Ciljevi održivog razvoja moraju biti jasni, univerzalni, fleksibilni i koherentni i predstavljati centralni dio svjetske razvojne agende poslije 2015. I jasan izraz političke posvećenosti održivom razvoju, promovišući ekonomski razvoj, socijalnu inkluziju, održivo korišćenje prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, kao i kvalitetno upravljanje s aspekta očuvanja mira i bezbjednosti. Crna Gora, kao članica Otvorene radne grupe za SDGs, predano radi na njihovom definisanju, vodeći računa o nacionalnim karakteristikama, kapacitetima i razvojnim prioritetima zemalja.

Poslije tri godine snažnog ekonomskog rasta, globalna ekonomska i finansijska kriza 2009. godine pogodila je i Crnu Goru, što je uticalo na pad investicija, kreditne aktivnosti banaka i spoljne trgovine. Obrasci ekonomskog rasta su se promijenili. Zato smo ekonomsku politiku prilagodili novim uslovima. Paralelno, Vlada je usvojila srednjoročni plan razvoja koji je pripremljen po ugledu na strategiju EU 2020. Tri stuba na kojima Crna Gora temelji održivi razvoj obuhvataju: „pametan rast“, „održiv rast“ i „inkluzivan rast“. Nacionalnim planom će se jačati konzistentnost strukturnih i institucionalnih reformi sa razvojno orjentisanim javnim mjerama i investicijama.

Svjesni važnosti ovog pitanja, pokrenuli smo inicijativu za uspostavljanje Centra za održivi razvoj u Crnoj Gori. Centar će otpočeti sa radom početkom 2014. godine sa tendencijom da vremenom dobije regionalni karakter i bude dio Rio mreže centara za održivi razvoj.

Pitanje koje je neodvojivo od definisanja razvojnog okvira za period nakon 2015. godine je i pitanje klimatskih promjena. Crna Gora je posvećena intenziviranju napora za usvajanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg dogovora do 2015. koji bi bio primjenljiv na sve. Pozivamo sve zemlje, naročito vodeće svjetske ekonomije, da pojačaju aktivnosti na planu ublažavanja uticaja klimatskih promjena i postizanja globalnog klimatskog dogovora. U tom smislu, ističemo i punu podršku inicijativi Generalnog sekretara o održavanju Konferencije o klimatskim promjenama septembra 2014.

Gospodine predsjedniče,

Očuvanje i unapredjenje međunarodnog mira i bezbjednosti predstavlja stalni izazov UN. Uz konstataciju da je za pojedina krizna žarišta, poput Malija, postignut važan napredak i zaokret iz stanja nasilja i nestabilnosti, situacije u DR Kongo, Centralno-afričkoj republici, Sudanu/Južnom Sudanu i dr. i dalje zahtijevaju konstantnu pažnju i napore SB i drugih relevatnih aktera.

Među svim krizama, situacija u Siriji, zbog ukupnih posljedica po zemlju i širi region, nažalost i dalje okupira najveću pažnju svjetske političke javnosti i centralna je tačka agende UN. Izražavamo duboku zabrinutost zbog konstantnog pogoršanja tamošnjih prilika, te najoštrije osuđujemo svaki oblik nasilja, ubijanje civila i kršenje ljudskih prava. Naročito osuđujemo upotrebu hemijskog oružja potvđenu u izvještaju inspekcijskog tima UN-a, koju generalni sekretar UN Ban Ki-mun okarakterisao kao ratni zločin. Ovim putem pozivamo na odgovornost za zločine u Siriji i kršenje međunarodnog prava. Postignuti dogovor između SAD i RF budi nadu za diplomatsko rješavanje krize i okončanje sukoba u Siriji kroz rezolutnu akciju Savjeta bezbjednosti. Smatramo da je politička solucija i demokratska tranzicija jedini način da se zaustavi tragedija i konflikt koji je izrodio humanitarnu krizu nesagledivih razmjera od koje trpi cijeli region.

Sirijski slučaj, između ostalih, podsjeća na značaj preventivnih mjera i medijacije za očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti. Jačanje preventivnih kapaciteta UN za rano sprječavanje prijetnji, prije nego postanu izvor konflikta, ključ su suočavanja sa sličnim situacijama u budućnosti.

Crna Gora podržava promovisanje koncepta Odgovornosti za zaštitu i njegovu dalju operacionalizaciju, uključujući prevenciju kao njegov integralni dio. Zalažemo se za nastavak debate o odgovornosti međunarodne zajednice da preduzme aktivnosti na pravovremen i odlučan način kako bi se spriječila masovna stradanja.

U kontekstu situacije na Bliskom Istoku, posebno izražavamo zadovoljstvo što su palestinsko-izraelski pregovori, nakon višegodišnjeg zastoja, obnovljeni i pozdravljamo napore u posredovanju državnog sekretara SAD. Crna Gora vidi direktne pregovore kao najbolji način za postizanje sveobuhvatnog i održivog rješenja.

Crna Gora je, u namjeri da kao odgovoran i proaktivan član međunarodne zajednice dodatno preuzme obaveze i doprinese unapređenju globalnog mira i bezbjednosti i poštovanju univerzalnih vrijednosti, prava i sloboda, istakla kandidaturu za mjesto nestalnog člana u Savjetu bezbjednosti UN za period 2026-2027. godine.

Gospodine predsjedniče,

Pored pružanja snažne podrške daljem konceptualnom i strukturalnom razvoju kapaciteta UN za izgradnju i očuvanje mira, Crna Gora prepoznaje značaj vladavine prava i zaštite civila, posebno žena i djece, i zalaže se za dosljednu primjenu mandata misija UN u ovom domenu. Osuđujući svaki vid nasilja, naročito seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama u konfliktima, zalažemo se za implementaciju agende o ženama, miru i bezbjednosti i u tom kontekstu rezolucije SB 1325 i pratećih rezolucija.

Usvajanje Ugovora o trgovini oružjem (ATT), prvog pravno-obavezujućeg instrumenta u ovoj oblasti, nesumnjivo će doprinijeti globalnim naporima iz domena razoružanja i neproliferacije. Čast mi je da istaknem da je Crna Gora od početka odlučno podržavala sveobuhvatan i snažan tekst ugovora o trgovini oružjem, te da je, na tom tragu, bila među prvih 65 zemalja koje su isti potpisale. Svjesni važnosti njegovog što skorijeg stupanja na snagu, uložićemo maksimalne napore za brzu ratifikaciju Ugovora.

Gospodine predsjedniče,

Dalja integracija ljudskih prava u sve aspekte rada UN-a i očuvanje univerzalnosti i djelotvornost sistema ljudskih prava UN-a smjernice su djelovanja Crne Gore, posebno u Savjetu za ljudska prava čija smo članica. Kroz aktivnu saradnju sa Savjetom i njegovim specijalnim procedurama i zemljama članicama, doprinosimo pravovremenom i efikasnom razmatranju pitanja unapredjenja ljudskih prava i preduzimanju adekvatnog odgovora u slučajevima njihovog kršenja. Na nacionalnom nivou težimo snaženju političkog, društvenog i ekonomskog okruženja koji pruža sve preduslove za slobodno uživanje ljudskih prava bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Posebnu pažnju Crna Gora posvećuje jačanju položaja i uloge žena u društvu i prevenciji nasilja nad njima, kao i nad svim ranjivim kategorijama, prije svega djecom, osobama s invaliditetom i LGBT osobama. Posebnu pažnju, takođe, pridajemo unapređenju položaja Roma i kao zemlja predsjedavajuća Dekadom uključivanja Roma 2005-2010.

Gospodine predsjedniče,

Crna Gora ostaje privržena efikasnom multilateralnom sistemu u kojem centralnu ulogu zauzimaju UN, i podržava pragmatično orjentisane reformske inicijative i aktivnosti Organizacije. Smatramo da je reforma i reorganizacija Savjeta bezbjednosti, ključnog aktera na planu očuvanja međunarodnog mira, neophodna, kao i revitalizacija Generalne skupštine i reforma ECOSOC-a. Ukupna reforma UN, naročito SB, će značajno doprinijeti jačanju položaja, relevantnosti i autoritetu same Organizacije i dovesti je u sklad sa modernim geopolitičkim tokovima i izazovima.

Aktivnosti Crne Gore u UN su zasnovane na unaprjeđenju multilateralne saradnje i poštovanju principa i vrijednosti sadržanih u Povelji UN. Svjesni smo značaja čvrstih i stabilnih dobrosusjedskih odnosa i jačanja saradnje u svim sferama za vidljivo i efikasno djelovanje na međunarodnom planu.

Gospodine predsjedniče,

Uspješno sprovodimo unutrašnje reforme neophodne za realizaciju glavnih vanjsko-političkih prioriteta - članstvo u EU i NATO. Predpristupni pregovori za članstvo u EU, nakon zatvaranja dva poglavlja ulaze u novu zahtjevniju fazu. Novi pristup u ovoj fazi pregovaračkog procesa se temelji na reformama na planu vladavine prava, jačanje pravne sigurnosti, zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, što je od posebnog značaja prije svega za građane Crne Gore.

Paralelno i komplementarno, jako smo posvećeni evro-atlantskim integracijama. Vidjeni kao skora članica NATO saveza, posvećeno radimo na IV ANP-u i sprovodjenju reformi kako bi bili u potpunosti spremni za vrijeme koje će i formalno označiti poziv za članstvo u Alijansi. Vjerujemo da bi time doprinijeli i jačanju bezbjednosti u regionu Balkana koji je dijelom i zbog nedostatnosti jakih sigurnosnih aranžmana imao tako gorku i nedavnu prošlost.

Crna Gora je prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu, što potvrđuje stalnim unapređenjem političke, ekonomske, socijalne i kulturne saradnje sa svim svojim susjedima.

Držeći visoko na svojoj agendi jačanje regionalne saradnje, Crna Gora je aktivan učesnik u radu regionalnih organizacija. Smatramo da je i kroz nedavno pokrenutu inicijativu Zapadnobalkanske šestorke +2, o čijim modalitetima intenzivno razgovaramo, moguće i potrebno fokusirati aktivnosti u regionu Zapadnog Balkana na konkretne razvojne projektne od zajedničkog interesa država učesnica, sa ciljem brže evropske integracije i podizanja kvaliteta života građana. Vjerujemo da ćemo na tim osnovama, uz sinergiju koju daje Evropska unija, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi i Savjet za regionalnu saradnju, biti u prilici da naš region dodatno zbližimo i približimo EU, kao našem zajedničkom cilju.


Gospodine predsjedniče,
Dame i gospodo,

Međunarodna zajednica na čelu sa UN, uz aktivno učešće i odlučni doprinos svih njenih aktera, mora nastaviti da pronalazi adekvatne odgovore i usmjerava aktivnosti ka rješavanju sve kompleksnijih problema i izazova sa kojima se suočavamo. Značaj svih zemalja, pojedinačno bez obzira na veličinu, u pronalaženju rješenja je nesporan, a uzajamno povjerenje i saradnja garant za izgradnju boljeg svijeta.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?