Intervju ministra odbrane prof. dr Milice Pejanović-Đurišić objavljen u dnevnim novinama Pobjeda

Intervju POBJEDE: prof. dr Milica Pejanovid-Ðurišić, ministar odbrane

Crna Gora će sigurno biti sljedeća ćlanica NATO

Razgovarao Goran Popovida

PODGORICA U kontekstu sve intenzivnije priče o napredovanju Crne Gore prema članstvu u NATO alijansi, ali i neizvjesnosti u pogledu datuma kada će naša država i zvanično dobiti poziv za članstvo u ovom vojno-političkom savezu, potražili smo odgovore na kompetentnom mjestu, u Ministarstvu odbrane. Prof. dr Milica Pejanović Đurišić za Pobjedu govori o dostignutom nivou reformi u našem odbrambenom sistemu, izgledima da dobijemo poziv na sljedećem NATO samitu, regionalnoj saradnji, crnogorskoj vojnoj misiji u Avganistanu, kompatibilnosti procesa evropskih i NATO integracija...

POBJEDA: Sve više se o tome govori daje Crna Gora sljedeća članica NATO-a, ali niko od zvaničnikajoš ne potvrđuje da će na narednom samitu NATOa dobiti poziv za članstvo. Kakvi su, realno, izgledi da se to dogodi?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Crna Gora je sigurno sljedeća članica NATO-a, odnosno, sljedeća država kojoj će biti upućen poziv za članstvo, i mislim da oko toga nema dileme. U odnosu na druge države aspirante, Crna Gora je i u formalnom i u suštinskom smislu najviše napredovala, što se jasno prepoznaj e i od strane svih država članica NATO-a. Naravno odluka je na njima, a mi ćemo i dodatno nastojati da pokažemo stepen našeg napretka u pogledu usvajanja ne samo standarda, već i vrijednosti, koje su u osnovi Alijanse. Pri tome je takođe jasno da postoji čitav niz pitanja koja za države članice mogu da predstavljaju prioritet u odnosu na proširenje, polazeći od sličnih trendova koji važe i kad je EU u pitanju. Mislim na pitanja povezana sa izborom novog Generalnog sekretara, definisanjem uloge i pozicije NATO-a u budućnosti, unutrašnjim reformama, donekle i sa ekonomskom situacijom... Ipak, s obzirom da počinje organizacija narednog samita, koji će biti u Velikoj Britaniji u jesen naredne godine, očekujem da ćemo biti u prilici da transparentno i direktno razgovaramo sa našim partnerima zašto smatramo da ne treba propustiti priliku konkretnog efektuiranja politike „otvorenih vrata“.

POBJEDA: Jedna od, uslovno rečeno, ozbiljnih primjedbi u približavanju Crne Gore NATO-u je nedovoljna podrška građana. Kako to komentarišete?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Proces pristupanja NATO alijansi, kao i proces pristupanja Evropskoj uniji, je vrlo kompleksan i zahtjevan i po svom sadržaju i strukturi ne zavisi od veličine države. Obaveza je mnogo, očekivanja su velika, i posebno je u cijelom procesu ohrabrujuća visoka motivacija u institucijama koje direktno učestvuju u procesu približavanja. S druge strane, stalno ponavljamo da u NATO ne ulazi samo Vojska, Ministarstvo odbrane ili Vlada... U tom kontekstu, pitanje podrške građana ima poseban značaj s obzirom da priključenje NATO-u podrazumjeva podršku i principima i vrijednostima na kojima je u političkom smislu Alijansa zasnovana. Svjedoci smo opreznog povećanja podrške u posljednje vrijeme, uz prilično stabilan procenat čvrsto opredijeljenih protivnika pridruživanja i dalje značajan broj onih koji se ne izjašnjavaju. Nema dileme da su uzroci ovakvog odnosa višestruki i daleko od toga da postoji jednostavno objašnjenje. Ipak, mislim da su još prisutne brojne predrasude, dezinformacije, i sve to uz neprihvatanje činjenice da se konkretna negativna iskustva iz ne tako davne prošlosti ne mogu posmatrati izolovano od političkog konteksta u kome su se dešavala. S druge strane, definitivno pitanje NATO članstva nema karakter prioriteta za naše građane u odnosu na realne probleme sa kojima se dnevno suočava. Naša obaveza, a tu prije svega mislim na Vladu, je da pomognemo u procesu demistifikacije i boljeg informisanja građana, kako bi na taj način stvorili uslove za što je moguće veće i sveobuhvatni je učešće u donošenju strateških odluka za državu Crnu Goru. Dobra je okolnost da je Vlada, opet uprkos mnogim drugim trenutno urgentnijim temama, prepoznala potrebu intenzivnijeg angažmana i da je faktički otpočeo proces javnog dijaloga i konsultacije raznih segmenata našeg društva. Nadam se da ćemo na taj način, racionalno i u demokratskoj, otvorenoj razmjeni mišljenja biti u prilici da razgovaramo o članstvu u NATO-u iz perspektive stvaranja uslova za očuvanje i dalji razvoj temeljnih vrijednosti crnogorskog društva i države.

POBJEDA: Koliko su kompatibilni procesi evropskih i integracija u NATO-u i da li će najavljeno otvaranje pregovora o poglavljima 23 i 24 biti, na neki način dobar znak, dodatni impuls u približavanju NATO-u?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Ova dva integraciona procesa su zaista potpuno kompatibilna, što i inače postaje očigledno sa otvaranjem pregovora sa EU. I sa aspekta vašeg prethodnog pitanja, mislim da je to saznanje značajno, imajući u vidu stepen podrške EU integracijama. Zato i u dijalogu sa našim građanima svakako postoji potreba boljeg razumijevanja činjenice da NATO nije isključivo vojni savez. Taj koncept je odavno prevaziđen, a u prilog tome govori recimo i Izvještaj o napretku Crne Gore u MAP procesu, gdje se upravo najviše razmatra naš napredak u pogledu ispunjavanja političkih kriterijuma i to na način koji se uopšte ne razlikuje od sličnih izvještaja Evropske komisije. Dakle, i za pridruživanje NATO -u treba imati rezultate u domenu funkcionisanja pravne države, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, poštovanja ljudskih prava i ostalog na šta se odnose upravo poglavlja 23 i 24.Upravo iz tih razloga, otvaranje pregovora o ovim poglavljima će biti snažan impuls u pravcu dalje posvećenosti u sprovodjenju reformi, posebno u svjetlu priprema narednog NATO samita.

POBJEDA: Nedavno ste učestvovali i na sastanku ministara odbrane regiona u Sloveniji. Kakve su poruke sa tog skupa?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Riječ je o Sveobuhvatnom ministarskom sastanku, gdje je Crna Gora predsjedavala sastankom ministara Američko-jadranske inicijative „A5+Slovenija“. Time smo uveli novu praksu, ustupajući Sloveniji da bude domaćin skupa i dijeleći sa njima stav da postoji potreba racionalizacije kako u pogledu vremena, tako i u pogledu materijalnih sredstava, koja se angažuju na brojnim inicijativama regionalnog karaktera. Pokazalo se da je objedinjavanje, u ovom slučaju A5 skupa i sastanka ministara odbrane Jugoistočne Evrope (SEDM), omogućilo značajan iskorak jer je u direktnoj komunikaciji delegacija postignut vrlo konkretan dogovor o formama i modalitetima dalje regionalne saradnje u sektoru odbrane. Dodatno, u prilog tome ide i činjenica da smo postigli da po prvi put u radu A5 sastanka učestvuju predstavnici Srbije i Kosova. Slijedeći pozitivne efekte sastanaka u Sloveniji, Crna Gora će biti domaćin skupa u istom formatu naredne godine.

POBJEDA: Ne tako davno ste imali susret sa slovenačkim ministrom odbrane Jakičem, a Slovenija inače slovi za crnogorskog lobistu u procesu pristupanja NATO-u. Sta to ustvari podrazumijeva?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Slovenija je već u drugom mandatu kontakt zemlja NATO -a za Crnu Goru. Upravo u tom kontekstu, ne mislim da se njihova uloga može svesti na lobiranje bilo koje vrste. Ambasada Slovenije ovdje u Crnoj Gori je vrlo angažovana i koordinira nizom aktivnosti na podršci reforma koje sprovodimo.Slovenija je naš partner i u nastojanju da cijeli proces evroatlantskih integracija bude efikasniji i na kvalitetan i transparentan način prezentovan, kako partnerskim državama, tako i našim građanima. Pri tome se saradnja sa Slovenijom, kad je sektor odbrane u pitanju, realizuje veoma uspješno kroz bilateralne projekte, a posebno zahvaljujući činjenici da u Ministarstvu odbrane imamo specijalnog savjetnika koji dolazi iz slovenačkog Ministarstva odbrane i koji je na dnevnoj osnovi angažovan u radu na pitanjima od strateškog značaja.

POBJEDA: Prilično ste aktivni na međunarodnom planu. Samo ove godine imali ste susrete na visokom u Nujorku, Belgiji, Zagrebu, Turskoj... Staje cilj tih posjeta?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Međunarodne aktivnosti Ministarstva odbrane su vrlo intenzivne, i to upravo zbog činjenice da Crna Gora ima već poziciju države koja je dio globalnog sistema bezbjednosti. Dodatno su te aktivnosti uslovljene potrebom konstantnog unapređivanja relacija sa državama članicama NATO-a, kroz harmonizaciju politika i ciljeva, i naravno, stvaranje uslova za povoljniju poziciju Crne Gore kad je naredno NATO proširenje u pitanju. Takođe, u sektoru odbrane postoje standardni okviri tzv. bilateralnih sporazuma o međudržavnoj saradnji i do sada smo uspjeli da formalizujemo potpisivanje 23 takva sporazuma, koji u svakom pojedinačnom slučaju preciziraju sadržaj civilne i vojne saradnje između dvije strane.

POBJEDA: Imate li direktne kontakte sa sjedištem NATOa, odnosno sa generalnim sekretarom Anders Fog Rasmusenom i šta je sadržaj te komunikacije?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Naravno,sa Generalnim sekretarom i Sekretarijatom imamo redovnu komunikaciju. Dio te komunikacije predstavljaju i redovne posjete NATO timova po različitim pitanjima. Na taj način se neposredno ostvaruje uvid u tempo i kvalitet implementacije reformi, uz podršku, kako ekpertsku, tako i finansijsku. Primjera radi, redovne su posjete koje se odnose na zaštitu tajnih podataka, gdje se utvrđuje nivo primjene standarda i funkcionisanje našeg sistema. U cjelini, ukupna komunikacija na raznim nivoima svakako doprinosi efikasnom i kvalitetnom ispunjavanju kriterijuma i standarda, o čemu svjedoče i dosadašnji izvještaji o napretku Crne Gore u evro-atlantskim integracijama (MAP), gdje je sektor odbrane prepoznat kao segment sa najmanje otvorenih pitanja. Uz to, redovno se u Briselu održavaju i sastanci ministara odbrane u formatu NATO+ISAF, što je takođe prilika za usaglašavanje, razmjenu informacija i iskustava. S obzirom da smo dio MAP procesa, uspostavljena je i praksa redovnih godišnjih sastanaka Sjeverno-atlantskog savjeta sa Crnom Gorom gdje se razmatraju naši izvještaji o napretku u procesu približavanja Alijansi, kao i sastanci na kojima se predstavljaju naši Godišnji nacionalni programi.

POBJEDA: Da zaokružimo ovu temu: Da li je Crna Gora u ovom trenutku spremna da uđe u NATO?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Već sam istakla da proces evroatlantskih integracija ima svoju precizno formalizovanu strukturu, koja podrazumjeva i kontinualno praćenje i ocjenjivanje postignutih rezultata. Ocjene su dominantno pozitivne, s tim što su, takođe, identifikovana pitanja koja traže dodatno angažovanje. U tom smislu, naravno da ne postoji trenutak u kojem ćete reći: Da, mi smo sve uradili! Mi smo zapravo dio procesa koji je zahtijevan upravo u smislu potrebe stalnog prilagođavanja i modifikacija i koji svojim kvalitetnim trajanjem treba da pokaže svoju održivost.

 AVGANISTAN, SOMALIJA, LIBERIJA...

POBJEDA: Kakve su ocjene angažovanja crnogorske vojne misije u Avganistanu, Somaliji, Liberiji?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Odgovornim i profesionalnim izvršavanjem obaveza u međunarodnim misijama pripadnici Vojske Crne Gore predstavljaju svoju državu, u zahtjevnim uslovima i okolnostima vezanim za mnoge izazove. Ocjene partnera sa kojima sarađujemo i relevantnih međunarodnih institucija su pozitivne, bilo da je riječ o misiji u Avganistanu, UN misijama ili misijama EU.Očekujem da će tako biti i ubuduće, čime se ne samo Crna Gora kvalitetno pozicionira svojim doprinosom stvaranju uslova za razrješavanje konflikata na globalnom nivou, već se sticanjem novih znanja i iskustava postiže potreban nivo ukupne spremnosti naše Vojske.

POBJEDA: Misija u Avganistanu se završava 2014. godine.

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Da, ova forma učešća u Avganistanu će trajati do kraja 2014. godine. Trenutno su u toku intenzivna usaglašavanja oko karaktera i sadržaja prisustva međunarodne zajednice u Avganistanu u sljedećoj fazi. Sam naziv buduće misije „Odlučna podrška“ svakako već dovoljno govori o tome da će angažman biti povezan sa podrškom i izgradnjom kapaciteta avganistanskih snaga bezbjednosti. U tom kontekstu, i mi ćemo dalje smanjivati svoje prisustvo, koje će biti modifikovano i u pogledu strukture. Tako će, vjerovatno pripadnici vojske ili eventualno policije Crne Gore dobiti mogućnost da obavljaju zadatke savjetnika i trenera. Pri tome, nastojimo da i u pogledu buduće post-ISAF misije zadržimo dosadašnji okvir regionalne saradnje. Naravno, kad se stvore uslovi u smislu zaokruživanja ukupnog koncepta buduće misije, pokrenućemo proceduru za donošenje odgovarajućih odluka u našem parlamentu.

HOĆE LI NAŠE NEBO BRANITI HRVATSKI AVIONI

POBJEDA: Bili smo u prilici da ovih dana, naročito u srpskoj štampi, čitamo neke vojne analitičare koji su skeptični u odnosu na ideju da prostor iznad Crne Gore brani hrvatska avijacija.

Kakav je Vaš stav?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Pretpostavljam da je takva informacija vjerovatno rezultat nepotpunog razumijevanja suštine memoranduma koji je tih dana usvojila Vlada Crne Gore. U svakom slučaju, suština je u činjenici da je Vlada, na prijedlog Ministarstva odbrane, donijela odluku da potpišemo sporazum o izradi Studije izvodljivosti za BRAAD projekat. Studija će definisati mogućnosti za nadzor vazdušnog prostora koje imaju regionalni karakter, tako da se odnosi na Makedoniju, BiH i Crnu Goru. Pri tome, kako je u pitanju projekat u okviru NATO koncepta „Pametne odbrane“, Hrvatska kao NATO članica koordinira svim aktivnostima izrade Studije. Svakako je važno dodati da je ovo upravo jedna od važnijih inicijativa koje se realizuju u okviru navedenog koncepta i da su očekivanja velika u pogledu prednosti koje regionalni pristup rješavanju pitanja ovog tipa može i treba da omogući.

POBJEDA: Upravo je obilježen Dan Vojske Crne Gore, a Mornarica je dobila savremeni operativni centar. O kakvoj opremi je zapravo riječ?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Riječ je o sistemu koji je kombinacija radarsko-senzorskih uređaja i opreme za potrebnu informatičku podršku funkcionisanju, obradi i prenosu podataka.U tehnološkom smislu to je napredan sistem koji omogućava detekciju plovnih objekata različitih dimenzija, ne samo u teritorijalnim vodama Crne Gore nego, zahvaljujući povezivanju sa sličnim sistemima susjednih država, i u značajno širem akvatorijumu Jadranskog mora.S obzirom na iskustvo koje lično imam kao profesor i istraživač u oblasti telekomunikacija, dodatno sam u obavezi da istaknem činjenicu da je implementacija ovog sistema predstavljala značajan izazov, na koji su pripadnici naše Mornarice odgovorili izuzetno kompetentno i profesionalno.

POBJEDA: Kako je, inače, naša Vojska opremljena i jeste li zadovoljni do sada realizovanim reformama?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Riječ je o dva segmenta osnovnih nastojanja u ukupnom sektoru odbrane, između kojih postoji uslovljenost i korelacija. Naime, brojne reforme koje se u kontinuitetu sprovode su primarno usmjerene na uspostavljanje demokratske, civilne kontrole sektora odbrane. Standardima, intenzivnim obrazovanjem i usavršavanjem, prilagođavanjem organizacije, kreiraju se uslovi za ostvarivanje Ustavom definisanih misija i zadataka Vojske u zaštiti integriteta i suvereniteta naše države, kao i podrške civilnim institucijama u pogledu obezbjeđivanja sigurnosti i bezbjednosti naših građana, posebno u kriznim situacijama. Nema dileme da kvalitetan odgovor na povjerene odgovornosti direktno zavisi i od nivoa opremljenosti Vojske. U tom pogledu može se uočiti određeni napredak, mada ključni projekti tek treba da se realizuju. Činjenica je i da aktuelna ekonomska kriza predstavlja značajan limitirajući faktor, koji u saradnji sa Ministarstvom finansija nastojimo da prevaziđemo. Tako je aktuelnim državnim budžetom predviđeno izdvajanje sredstava ostvarenih prodajom i zakupom bivše vojne pokretne i nepokretne imovine direktno za modernizaciju opreme. Zahvaljujući tome, očekujemo da ćemo do kraja godine raspolagati dodatnim sredstvima koja će u potpunosti biti usmjerena u pravcu stvaranja uslova za realizaciju Partnerskih ciljeva, odnosno opremanje Vojske u skladu sa potrebama koje su usaglašene upravo kroz taj specifičan mehanizam saradnje.U tom kontekstu, još od ranije je utvrđen prioritet, koji je podržan i u Skupštini Crne Gore, a odnosi se na nabavku helikoptera. Pored toga, radi se i na studiji koja će dati precizne mogućnosti modernizovanja postojećih kapaciteta Mornarice. Svakako će pod posebnom pažnjom biti i infrastrukturni objekti Vojske, koji su u jako lošem stanju.

LIČNA KARTA

Milica Pejanović-Đurišić je rođena 1959. godine u Nikšiću. Nakon diplomiranja na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, magistrirala je i 1987. godine doktorirala na smjeru Telekomunikacije, na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Za rezultate postignute tokom studija nagrađivana je od strane Univerziteta Crne Gore, dobitnik je nagrade CANU iz Fonda „Petar Vukčević“, kao i nagrade „19.decembar“. Govori engleski, francuski i italijanski jezik. Udata je i ima dva sina, Ivana i Luku.

Redovni je profesor Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici, a kao gostujući istraživač i predavač radila je na brojnim inostranim univerzitetima i istraživačkim centrim u Velikoj Britaniji, Danskoj, Italiji, SAD-u, Belgiji, Švajcarskoj, Mađarskoj. U svom naučno-istraživačkom radu orijentisana je na oblast mobilnih radio komunikacija, gdje je postigla zapažene rezultate koji su publikovani u skoro 300 naučnih radova u zemlji i inostranstvu. Ekspert je ITU (International Telecommunication Union), organizacije UN u Ženevi, gdje je angažovana na projektima u oblasti mobilnih radio sistema novih generacija i implementacije Internet tehnologija. Značajno iskustvo je stekla radeći i kao konsultant industrijskih kompanija iz oblasti mobilnih komunikacija, kao evaluator FP6 i FP7 projekata Evropske komisije i kao član globalnih profesionalnih asocijacija i inicijativa u oblasti infokomunikacionih tehnologija. Obavljala je i dužnost predsjednika Upravnog odbora Telekoma Crne Gore (1999 2002), kao i predsjednika Odbora direktora prvog crnogorskog Internet providera.

Član Predsjedništva Republike Crne Gore postala je na prvim neposrednim izborima 1990. godine i na toj funkciji je bila do kraja 1992. godine. Poslanik u Skupštini Republike Crne Gore bila je u periodu od 1992. do 2001. godine.

Potpredsjednik DPS-a bila je od 1992. do 1997. godine, a predsjednik u periodu jun 1997. oktobar 1998. godine. Bila je ambasador Državne zajednice Srbija i Crna Gora od 2004. do 2006. godine u Briselu i ambasador Crne Gore u Francuskoj, Kneževini Monako i UNESCO od 2007. do 2010. godine. Za ministra odbrane u Vladi Crne Gore izabrana je 13. marta 2012. godine.

POLITIKOM SE BAVIM KAD PROCIJENIM DA MOGU POMOĆI

POBJEDA: Uz ovaj ministarski posao, radite i na Univerzitetu...

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Naravno, to je konstanta, uprkos drugim angažmanima koje sam imala ili imam. Prilično je zahtijevno, ali nastojim da odgovorim svim obavezama. U svakom slučaju, rad sa studentima i mlađim kolegama, što u nastavi, što u istraživanjima, predstavlja stalni izvor kreativnosti i motivacije. Činjenica da smo uspjeli svojim rezultatima da postanemo dio značajnih EU projekata i da smo pozicionirali Elektrotehnički fakultet u evropski istraživački prostor, svaki napor čini opravdanim.

POBJEDA: Ovo sam Vas pitao jer je zanimljivo da ste, svo vrijeme, uz izuzetno uspješnu profesorsku i naučnu karijeru stalno bili neposredni akter i praktično u žiži svih političkih zbivanja i turbulencija u Crnoj Gori. Kako ste uspijevali da uskladite sve te brojne obaveze na ova dva „fronta“?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Ipak, nisam stalno prisutna istim intenzitetom. U skladu sa mojim osnovnim profesionalnim opredijeljenjima, i u politici sam angažovana, kako to obično kažem na „projektnom“ principu. Dakle, tu sam kad se profilišu strateški ciljevi važni za dalji razvoj naše države i kad procijenim da svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći. Sa uvijek jasno profilisanim odnosom koji podrazumijeva vremensku ograničenost takvih angažmana.

POBJEDA: Više godina ste se bavili i diplomatijom, bili ste ambasador i to u srcu Evrope. Kako ta Evropa generalno gleda na našu Crnu Goru?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Vjerovatno neću reći ništa novo kad kažem da nas često gledaju mnogo bolje nego mi sami sebe. Ipak, generalno treba još dosta napora u pravcu informisanja opšte javnosti u velikim evropskim državama o Crnoj Gori. U krajnjem, to je važno i sa aspekta integracionih procesa koji su u toku. Sve odgovorne političke elite u evropskim državama vrlo pažljivo prate stavove javnostio različitim pitanjima, pa naravno i u pogledu daljeg proširenja EU i NATO.

POBJEDA: A kako Vi gledate na aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, posebno kad je riječ o funkcionisanju Vlade, nesporazumima unutar koalicije, stvaranju novih političkih subjekata, prestrojavanju unutar opozicije?

PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ: Rekla bih da je ekonomska kriza koja je sa određenim kašnjenjem pokazala svoje efekte u našem regionu, dovela i do nove dinamike na političkoj sceni Crne Gore. Lično sam mišljenja da takva situacija predstavlja izazov koji zahtijeva pojačani senzibilitet i odgovornost u odnosu na potrebu dodatnog angažovanja resursa koji postoje u Crnoj Gori, a odnose se na znanje i kompetencije. U postojećim uslovima naglašene politizacije i partijskih podjela održava se stanje u kome se ne prepoznaje da je riječ o uslovu bez koga se ne može doći do kvalitetnih rješenja za pitanja koja realno traže visok nivo poznavanja suštine postojećih, prije svega ekonomskih problema. I u nekim ranijim sličnim okolnostima, upravo je „otvaranje“ i kreiranje ambijenta za dijalog i saradnju dovelo do suštinskih pomaka, ne samo kad su konkretne situacije bile u pitanju, nego i u pogledu razvoja ukupnog demokratskog ambijenta u Crnoj Gori.