Intervju potpredsjednika Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujice Lazovića za CdM

Lazović: O tome već odavno razmišljam, SDP ima dosta mladih i kvalitetnih ljudi koji bi možda sa više poleta i entuzijazma obavljali ovaj posao koji trenutno ja obavljam. Nažalost , nisam ih do sada uspio nagovoriti da to prihvate. Nadam sa da ću u toj namjeri imati pomoć svojih kolega iz vrha partije.

Lazović: Najprije želim da još jednom potenciram činjenicu da se radi o našem najznačajnijem kapitalnom projektu u kojem je neophodno voditi računa o svakom detalju njegove realizacije. Zbog toga je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva postavilo kao prioritetni cilj upravo kvalitet u realizaciji svih planiranih aktivnosti. 

Pregovarački proces između Vlade Crne Gore i prvorangiranih kineskih kompanija China Communications Construction Company Ltd. (CCCC) i China Road and Bridge Corporation (CRBC) se odvija planiranim tokom. Administrativne procedure sa obije pregovaračke strane su duge i zahtijevne i paralelno se sprovodi nekoliko aktivnosti. U proteklom periodu sprovodile su se neophodne aktivnosti u cilju potvrđivanja Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Narodne Republike Kine o unapređenju saradnje u izgradnji infrastrukture i Skupština Crne Gore je 8. oktobra 2013. godine usvojila Zakon o potvrđivanju navedenog Sporazuma. Nakon njegovog objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, stvoren je preduslov da se ubrza procedura usaglašavanja Anexa I Sporazuma, a u vezi sa realizacijom prioritetne dionice Smokovac-Uvač-Mateševo autoputa Bar-Boljare. Paralelno se vode pregovori u vezi sa Okvirnim sporazumom, koji je najvećim dijelom usaglašen. Njime se definišu ključna pitanja budućeg poslovnog aranžmana.

Kada se navedene aktivnosti završe, pregovaraće se elementi Ugovora o projektovanju i izgradnji i Ugovora o finansiranju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koji će zajedno sa Zakonom o autoputu biti upućeni u Skupštinu Crne Gore na razmatranje i usvajanje, u cilju obezbjeđenja maksimalnog stepena transparentnosti.

U svim dosadašnjim aktivnostima, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ima punu podršku Vlade Crne Gore, koja je sa svim svojim kapacitetima potpuno uključena u realizaciju ovog najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori. 

Lazović: Kao što je javnost već upoznata, rok za predaju ponuda za izgradnju II bloka TE ’’Pljevlja’’ je, cijeneći složenost pripreme ponuda i značaj projekta, produžen do 31. oktobra 2013.godine. 

Osnovni elementi koje ponuda treba da ispuni su: snaga bloka izmedju 220 i 300 MW, efikasnost bloka preko 38 odsto i blok mora da bude u skladu sa evropskom direktivom u pogledu ekologije. Ono što nas ohrabruje je činjenica da je više od 10 veoma ozbiljnih kompanija pokazalo interesovanje, pri čemu je očekivanje da će najmanje pet vrlo kvalitetnih ponuda biti i dostavljeno. 

Nadam se da smo svi svjesni značaja ovog projekta, čijom realizacijom bi se obezbijedila elektroenergetska nezavisnost države. Ono što je takođe veoma bitno je da će se u sklopu projekta završiti priprema za toplifikaciju Pljevalja, čime bi se se riješio i glavni problem zagadjenja u tom gradu.

Kada je u pitanju projekat istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, Javni poziv je zvanično objavljen u Službenom listu Crne Gore od 7. avgusta 2013. U kom je kao krajnji rok za podnošenje ponuda određen 28. februar 2014. godine. 

Dvadeset dvije renomirane kompanije iz industrije nafte i gasa potvrdile su učešće na događaju koji će se 1. novembra održati povodom raspisivanja prvog tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u Crnoj Gori. To će biti prilika da se prezentiraju mogućnosti u oblasti proizvodnje ugljovodonika, sa fokusom na atraktivnost crnogorskog poslovnog okruženja kada je u pitanju ova oblast. 

Dosadašnje interesovanje renomiranih svjetskih kompanija uliva nam optimizam kada je u pitanju realizacija ovog veoma kompleksnog projekta 

Lazović: U KAP-u je uveden stečaj, a nakon toga proglašen bankrot kompanije. Bojim se da se potvrdilo ono na šta sam više puta upozoravao a to je da odlaganje donošenja nepopularnih odluka dovodi do većih problema. Još davno smo predlagali uvođenje stečaja. Međutim naš prijedlog je tada odbijen, KAP je nastavio da posluje na bazi dodatnog zaduživanja i država je izgubila dodatne milione. Ukoliko se ne pojavi novi kvalitetni investitor kroz postupak prodaje imovine neizbježno je potpuno gašenje kompanije jer se logika i surova ekonomska praksa ne mogu izbjeći.

Generalno ne podržavam odluke koje podrazumijevaju zatvaranje proizvodnih procesa. Crna Gora ima veliki spoljnotrgovinski deficit i na tome moramo raditi u narednom periodu. Podsticaj proizvodnje treba da bude jedno od ključnih opredjeljenja Vlade. Međutim, postavlja se pitanje opravdanosti postojanja one industrije u Crnoj Gori, čiji rezultati neodgovornog poslovanja padaju na teret građana, koja samo Elektroprivredi duguje oko 60 miliona eura i u krajnjem je zavisna od jeftinog izvora električne energije koji je, u ovom trenutku, kad je Crna Gora još uvijek energetski uvozno zavisna zemlja, gotovo nemoguće obezbijediti. Tim prije što smo kao država okrenuti ka razvoju turizma, zaštiti životne sredine, poljoprivredi, razvoju enegretike i to prije svega hidroenergije i drugim granama, a sve u skladu sa politikom održivog razvoja. U tom kontekstu ne bih se zalagao za opstanak onih kompanija koje donose malu korist državi i koje su u dugoročnom smislu neodržive, što potvrdjuje i naša praksa i stanje u okruženju. 

Lazović: Mjere fiskalne politike, koje opredjeljuju pravac ekonomske politike, su tema diskusije ovih dana na različitim nivoima u Vladi. Ekonomska kriza u svijetu je uticala na pogoršanje svih indikatora javnih finansija, većine zemalja, pa i Crne Gore. Mjere koje ćemo primijeniti odnose se na fiskalnu konsolidaciju i dalje podsticanje ekonomske aktivnosti. Uvjerenja sam da je ekonomski rast odgovor svake zemlje na fiskalnu krizu, pa i u Crnoj Gori. Zbog toga, sve mjere fiskalne politike trebaju da budu usmjerene u pravcu stvaranja poslovnog okruženja koje će obezbijediti domaćim i stranim investitorima olakšano poslovanje, zdravo konkurentsko okruženje i predvidivost. 

Posljedično će biti otvaranja novih radnih mjesta i rast zarada iz produktivnosti. Ministarstvo finansija je učinilo značajne napore u podizanju poreske discipline na viši nivo, što je, u kombinaciji sa ekonomskim rastom u 2013. i novim i dodatnim porezima, značajno popravilo sliku javnih finansija Crne Gore. Poreski prihodi za prvih devet mjeseci su premašili ostvarenje u 2012. godini, kao i plan za isti period 2013. Fokus fiskalnog prilagođavanja i dalje će biti na smanjenju javne potrošnje, ali i strukturnim reformama kao što su dalja unapredjenja penzijskog sistema i sistema socijalne zaštite. Euro po euro je mjera koja će samo u 2013. godini donijeti prihoda skoro 0,5 odsto BDP-a, pa će se njeno ukidanje razmatrati više kao izbor: da li ukidati nešto postojeće što donosi prihod ili opet raditi izmjenu poreskih stopa. 

Što se tiče poreskih opterećenja zarada, trudićemo se da to bude posljednja opcija obzirom da su troškovi rada ionako visoki i opterećuju agregatnu tražnju. Mislim da ćemo se sad kretati u pravcu pronalaženja rješenja koja će se odnositi na dodatno oporezivanje neaktiviranih kapaciteta, imovine, vikendica, i drugih vrsta nepokretnosti koje će pored fiskalnog pristupa biti usmjerene i u pravcu podsticanja ekonomskih aktivnosti.

Lazović: Sve smo uslove već odavno ispunili i dalje vodimo intezivnu prepisku sa kompanijom. Nažalost, to je pitanje poslovne politike privatne kompanije a mi smo za njih malo tržiste. To je razlog što kod nas nema ni McDonalds-a i Starbucks-a i slično. Računamo da će nas ipak brzo uključiti u paketu sa nekim drugim zemljama.

Lazović: Nažalost još uvijek ne veliki ili ne onoliki koliko bi trebalo. Ministarstvo sa komletnom informatčikom zajednicom pokušava da vrši blagi pritisak u tom pravcu, a sve u funkciji ne samo proste modernizacije rada već i u pogledu povećanja efiksanosti, transparentnosti i slično.

Lazović: Na nekom osnovnom nivou, da. Međutim, specijalsitička znanja zahtijevaju posebne programe i usavršavanja i to je izazov kako za IT kompanije tako i za svakog pojednica koji se profesionalno opredijeli za ovu oblast. 

Autor: Aleksandra Obradović