Ministar Radunović otvorio stručni sastanak "Smjernice za unapređenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od šećerne bolesti i dijagnostički kriterijum"

UVAŽENE KOLEGINICE I KOLEGE, PREDSTAVNICI MEDIJA

Zadovoljstvo mi je što imam priliku da prisustvujem stručnom sastanku povodom izrade smjernica za unapređenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od šećerne bolesti i dijagnostički kriterijum. Radom na registru za šećernu bolest kao i na registru ostalih hroničnih nezaraznih bolesti uočena je potreba za potenciranjm kvaliteta evidencije u cilju razvoja prevencije dijabetesa, edukaciji opšte populacije i edikacije lica sa ovom bolešću.

Šećerna bolest (dijabetes) predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, koja je sa ostalim bolestima iz ove grupe, odgovorna za ukupno povećanje opterećenja stanovništva bolestima, koje utiču na zdravstveno stanje nacije i značajno opterećuju nacionalni zdravstveni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja.

Uvažene kolege,

Ministarstvo zdravlja donijelo je u junu 2012. godine Nacionalnu Strategiju zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću čiji je cilj da se ubrza primjena mjera i programa za unaprjeđenje zdravlja populacije oboljele od dijabetesa i da je učini integralnim dijelom nacionalnog javnozdravstvenog odgovora na izazov hroničnih nezaraznih bolesti, prevencije i liječenja na svim nivoima zdravstvenog sistema. Šećerna bolest predstavlja jedan od prioriteta nacionalnog zdravstvenog sistema, u cilju unaprjeđenja zdravog načina života i prevencije ranih morbiditeta, a što je u skladu sa evropskom zdravstvenom politikom smanjenja hroničnih nezaraznih bolesti.

Ovom strategijom se promoviše načelo visokokvalitetne, pristupačne i primjenjljive, a na dokazima zasnovane prevencije i liječenja oboljenih od dijabetesa i njegovih komplikacija, smanjiti (20 % za pet godina nakon početka programa prije svega: amputacije ekstremiteta, sljepila, HBI boesti srca i krvnih sudova), koja je primjenjljiva na sve koji žive u Crnoj Gori, a orijentiše se na one oblasti koje najviše utiču na lica oboljela od dijabetesa i ona koja su u riziku od ove bolesti i njenih komplikacija.

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije IDF učestalost šećerne bolesti za starosnu grupu od 20 do 79 godina iznosi do 6,0%, a u Evropi 8,4% Procijenjeno je da u 2011. godini oko 6.0% stanovnika Crne Gore ima šećernu bolest. Oko polovinu od ovog broja u trenutku određivanja glikemije nije bilo svjesno stanja u kojem se nalazi. Ovaj broj lica sa poremećenom regulacijom dijabetesa očekivano bi trebalo da raste po stopi 10% za period u narednih 5 godina.

Država godišnje ima direktne troškove za prevenciju i liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija više od dva miliona eura. Indirektni, socijalni i lični troškovi ne mogu se procijeniti. Oko 10% svih dijabetičara pripadaju tipu 1 bolesti. Oko polovine svih ostalih slučajeva novonastalog tipa 1 je kod mladih adolescenata.

Oko 85 do 90% svih dijabetičara pripada tipu 2 bolesti u razvijenim zemljama. Može biti asimptomatski duži niz godina. Dijagnoza se obično postavlja nakon 40-te godine života. Često, ali ne uvijek udružen je sa debljinom i nepravilnom ishranom. Dijabetes tip 2 je nasljedan a najvažniji doprinoseći faktor je način života. Prevalencija tipa 2 dijabetesa je u dramatičnom porastu.

Poštovane kolege,

Dugotrajno sjedenje, boravak u zatvorenim prostorijama onemoguća adekvatno unošenje vitamina D, za koji najnovija istraživanja ukazuju da je jedan od faktora za nastanak ove bolesti, uz gojaznost, fizičku neaktivnost, dakle favorizovanje nezravih stilova života su osnovni riziko faktori za nastanak dijabetesa.

Da bi se na vrijeme spriječio nastanak diabetes mellitusa, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, sprovodi Skrining tj. rano otkrivanje diabetes mellitusa da bi se spriječile naprijed navedene komplikacije, a samim tim i smrtni ishod kod navedenih osoba.

Skriningom će biti obuhvaćene osobe sa rizikom – gojazne osobe i osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom o postojanju diabetes mellitusa, svih uzrasnih doba.

Skrining će se sprovoditi prema dijagnostičkim procedurama koje su navedene u najnovijim vodičima – Evropski vodič za dijabet (EASD) i američki vodič za dijabet (ADA).

Drage kolege,

Organizacijski i evaluacijski instrument sekundarne i tercijarne prevenicje u lica sa šećernom bolesti u Crnoj Gori je registar djabetičara. Zbog veličine i značaja problema primarna prevencija mora biti dominantna uz redukciju rizika, efektivno liječenje i potreban nivo ostvarivanja u okviru partnerskog odnosa javnog i privatnog zdravstvenog sektora, nevladinog sektora i društva u cjelini.

Sigurni smo da će ove smjernice značajno doprinijeti pravovremenom otkrivanju ovog oboljenja a time i blagovremenom liječenju ove hronične nezarazne bolesti, koja je u stalnom porastu kako u svijetu tako i kod nas.

Želim Vam uspješan rad.

HVALA.