Intervju ministra finansija, dr Radoja Žugića za dnevni list "Dan"

Za deset mjeseci ove godine naplaćeno je 72,8 miliona eura poreza na zarade, što je 11,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Povećanje prihoda po ovom osnovu je dominantno posledica uvođenja „kriznog“ poreza, izjavio je ministar finansija Radoje Žugić u intervjuu za „Dan”. On je istakao da od kriznog poreza na zarade do kraja godine očekuju deset miliona eura. Toliko je do sada naplaćeno od taksi od jednog eura, od čega se više od polovine odnosi na SIM kartice.

Od zamrzavanja usklađivanja penzija ostvarene su uštede od 12 miliona eura. Važno je, međutim, istaći da se broj korisnika penzijsko-invalidskog osiguranja povećao za oko dvije hiljade, što je stvorilo dodatni pritisak na ionako visok deficit penzijskog sistema ocijenio je Žugić.

Efekti mjera uvedenih početkom ove godine, u vidu bolje naplate budžetskih prihoda i unapređenja poreske discipline, potvrdili su da je fiskalna konsolidacija preduslov za trajni oporavak javnih finansija i obezbjeđenje finansijske i makroekonomske stabilnosti. Uz rezultate borbe protiv sive ekonomije, mjere fiskalnog prilagođavanja su doprinijele ostvarenju budžetskih prihoda za prvih deset mjeseci godine, što je premašilo i plan i prošlogodišnje prihode za isti period. Eventualnim ukidanjem mjera bila bi, moguće, oslabljena prihodna strana budžeta, pa bismo imali veći deficit i veći nivo javnog duga. Jasno je da to ne bi bila dobra poruka rejting agencijama koje nas rangiraju i od čijih ocjena, pored ostalog u najvećoj mjeri zavisi cijena zaduživanja zemlje.

Donošenju konačne odluke prethodiće, svakako, i javna diskusija. Ministarstvo finansija priprema sveobuhvatnu analizu, sa kojom će uskoro biti upoznati članovi Vlade, nakon čega će se zauzeti konačan stav povodom ovog pitanja. Izvjesno je samo da će Ministarstvo finansija predložiti ukidanje takse na sva električna brojila.

Podsjetiću da je Skupština krajem prošle godine zadužila Vladu da pripremi analizu efekata modela oporezivanja dohotka fizičkih lica koji bi se zasnivao na primjeni progresivnih poreskih stopa, uz preporuku da se pripremi i analiza propisa u oblasti poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu. Vlada je formirala međuresorsku radnu grupu koju čine predstavnici Skupštine, Vlade, opština i socijalnih partnera, sa zadatkom pripreme analize efekata izmjene postojećih propisa u oblasti poreza na plate, dobit i imovinu, u cilju uvođenja progresivnog oporezivanja. Na osnovu dostavljenih sugestija, komentara i predloga svih članova radne grupe pripremljena je analiza efekata progresivnog oporezivanja zarada, profita i nekretnina. Ova analiza je još predmet diskusije članova radne grupe i nakon pripreme više scenarija kojima će biti predočeni efekti sa stanovišta budžetskih prihoda i uticaja na konkuretnost ekonomije, biće upućena Vladi i Skuštini na razmatranje.

Stoga, u ovom trenutku ne znamo koja rješenja će biti prihvaćena. U svakom slučaju, cilj svih mjera je stabilizacija javnih finansija, uz istovremeno nastojanje da održimo konzistentnost fiskalne politike, a time i predvidivost i izvjesnost za strane i domaće investitore i poreske obveznike. Bez konzistentnosti i konkurentnosti poreskog sistema ne bismo bili, u tolikoj mjeri, atraktivna razvojna destinacija za projekte od kojih najviše zavisi naš ekonomski oporavak.

Zato ćemo se pažljivo odnositi prema svim mjerama, a prva koju ćemo predložiti biti mjera njihovog „odmrzavanja“, nakon što završimo analize usmjerene na smanjenje deficita i definišemo održivu formulu usklađivanja penzija. Dakle, Ministarstvo finansija apsolutno preferira vođenje poreske politike koja donosi benefite o kojima je bilo riječi, 

I pored širokih ovlašćenja, podaci opština govore da su ovi prihodi manji od planiranih. Ministarstvo finansija je spremno da bude partner opštinama koje pokažu istinsku spremnost da poboljšaju svoje fiskalne pozicije, dok će analiza radne grupe dati i predlog mjera za unapređenje sistema naplate ovog poreza, kao mi predlog mjera za proširenje osnove oporezivanja na imovinu koja nije u funkciji, bespravno izgrađene objekte i dr.

Upravo je to njihov osnovni cilj. Uvođenje i primjena seta kriznih mjera fiskalnog prilagođavanja početkom 2013. bila je nepopularna i teška odluka, koju je Vlada odlučno sprovela, uz rizik ugrožavanja političkog rejtinga. Pokazalo se da je bila ispravna i racionalna, što najbolje ilustruje podatak da je deficit šestostruko snižen, ako izuzmemo efekat pada garancija za KAP na terst budžeta.

Raduje me da mogu da najavim da novi set mjera, koga uskoro predlažemo Vladi na usvajanje, neće ugroziti konkurentnost ekonomije niti socijalno-ekonomski položaj građana, već će njihov osnovni cilj biti uvođenje višeg stepena pravednosti i stvaranje osnova za ostvarivanje dinamičnijeg ekonomskog rasta. S obzirom da je u toku priprema više scenarija koji će predočiti efekte novih mjera, u ovom trenutku ne možemo dati njihovu precizniju kvantifikaciju.

J. VELJOVIĆ

Planirano je da Elektroprivreda, zaključno sa junom naredne godine isplati kompletan poreski dug. EPCG u dužem periodu nije plaćala porez i doprinos na zarade, ali je uredno servisirala ostale poreze. Dug je pravdala nemogućnošću naplate prodate električne energije KAP-u. Kako se dug po ovom osnovu uvećavao, u julu ove godine blokiran im je račun i naplaćeno dva miliona eura, ali je EPCG ukazala da ne može jednokratno isplatiti kompletan dug.

Polazeći od kompanijskog i javnog interesa, ugovoreno je da EPCG svakog mjeseca plaća po tri miliona eura poreza i doprinosa za dvije mjesečne zarade. Od jula je po ovom osnovu uplaćeno je devet miliona i ostao je dug od 19 miliona, koji bi trebalo da bude izmiren zaključno sa martom 2014. U naredna tri mjeseca (polovinom 2014. godine) biće izmirene i dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za period novembar 2013 mart 2014. 

Ništa od rebalansa

Za prvih deset mjeseci naplaćeno je 88 miliona eura više javnih prihoda u odnosu na isti period prethodne godine ili 53,4 miliona eura više nego što je bilo planirano. Posebno je interesantan oktobar, kad je naplaćeno 117,7 miliona eura, što je 12,2 odsto više u odnosu na plan. U odnosu na prethodnu godinu, stepen naplate je 18,6 odsto veći, a posebno je velika razlika u odnosu na 2011. godinu, koja je bila ekonomski snažnija.

Očekujemo da se pozitivni trendovi nastave i tokom preostala dva mjeseca, što bi omogućilo okončanje fiskalne godine bez rebalansa. Što se izdatka u vidu garancija za KAP tiče, država može, bez ikakvih ograničenja, platiti kamate, glavnice, date garancije i sudska izvršenja, shodno organskom zakonom o budžetu.

Ovdje možete pogledati intervju u originalu Intervju.pdf