Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica

Ministarstvo finansija je 27.09.2013.godine, pokrenulo javnu raspravu o tekstu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu an dohodak fizičkih lica i objavilo tekst Nacrta Zakona na web sajtu  Ministarstva finansija na adresi http://www.mf.gov.me/rubrike/javne_rasprave/131250/Javna-rasprava-o-Nacrtu-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-Zakona-o-porezu-na-dohodak-fizickih-lica.html

Tokom javne sprave Ministarstvo finansija je imalo više sastanaka sa predstavnicima Advokatske komore i Notarske komore.

Obavještenje o pokretanju javne rasprave je, putem elektronske pošte dostavljeno Advokatskoj komori.

U pisanoj formi je stiglo mišljenje od Advokatske komore.

Nakon što je razmotrilo date primjedbe i sugestije, Ministarstvo finansija je sačinilo izvještaj  o prihvaćenim, odnosno neprihvaćenim primjedbama i sugestijama, koji sadrži mišljenja na tekst Nacrta zakona dobijena od navedenog subjekta, sa komentarom Ministarstva finansija.

Za predstavnike Advokatske komore Crne Gore je apsolutno neprihvatljivo usvajanje zakonskih odredbi kako je predloženo Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, odnosno ukidanje paušalnog oporezivanja prihoda predstavnika advokatske djelatnosti, a da provođenje i dalje usvajanje ovog Nacrta Zakona ne bude praćeno izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima o obaveznom socijalnom osiguranju, u dijelu određivanja osnovice za doprinose za obavezno socijalno osiguranje ( izmjene člana 9 stav 1 tačka 7, člana 10 stav 1 tačka 7 i člana 11 stav 1 tačka 5, kao i drugih relevantnih odredbi ovog zakona).

Kako je u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima Ministarstva finansija Crne Gore usvojen prijedlog predstavnika Advokatske komore o zajedničkom tretiranju ova dva propisa i dogovoreno da će se izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju vršiti istovremeno (paralelno) predlažemo da primjena novih zakonskih odredbi oba prednje označena zakona počne od 01. januara 2015.godine, kako bi se dalo dovoljno prostora za primjenu istih.

Prijedlog Ministarstva finansija Crne Gore da se odrede osnovice za doprinose za obavezno socijalno osiguranje u iznosu od 500 eur i 720 eur, a da se advokati rasporede prema kategorijama u odnosu na ostvareni promet, je prijedlog sa kojim je inicijalno i Advokatska komora otpočela pregovore sa Ministarstvom finansija Crne Gore, insitirajući da najniža osnovica za doprinose za obavezno socijalno osiguranje ipak bude u iznosu od 350 eur. 

Međutim, uvažavajući razloge Ministarstva finansija da predloži iznose za najnižu osnovice od 500 eur i drugu osnovicu od 720 eur, u odnosu na koje osnovice bi advokati plaćali doprinose za obavezno socijalno osiguranje (doprinosi po stopi koja je predviđena Zakonom - ukupno 34%), a u odnosu na godišnji promet koji ostvaruju, Advokatska komora Crne Gore predlaže da u kategoriji advokata koji će doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćati prema osnovici od 500 eur (u fiksnom, ukupnom – bruto iznosu) budu advokati sa ostvarenim godišnjim prometom do 18.000 eur, a da u kategoriji advokata koji će doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćati prema osnovici od 720 eur (u fiksnom, ukupnom – bruto iznosu) budu advokati sa ostvarenim godišnjim prometom preko 18.000 eur. 

Obrazloženje - Postoji više razloga za prednje predložene granice ostvarenog prometa. Predložena granica je ujedno i granica koja je dijelila dosadašnje „paušalce“ i obveznike po osnovu poreza na dodatu vrijednost, a koja i dalje ostaje kao granica za obveznike po osnovu poreza na dodatu vrijednost. Prednje je značajno, što će se, ukoliko se postavi 18.000 eur kao granica za plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, odnosno prelazak iz jedne kategorije u drugu kategoriju, spriječiti bilo kakav vid sive ekonomije, s obzirom da advokati neće imati bilo kakve granice koje bi ih sprječavale da na sve svoje ostvarene prihode uredno izmiruju poreske obaveze prema državi.

Inicijalno raspoređivanje advokata po kategorijama prema ostvarenom prometu bi se vršilo prema prometu koji je ostvaren u prethodnoj godini.

Za predstavnike Advokatske komore je apsolutno prihvatljiv stav Ministarstva finansija da postoji i treća kategorija koja će, zavisno od njihove želje, imati mogućnost da  plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje po osnovicama koje će biti iznad prednje predloženih iznosa.

Komentar

Ministarstvo finansija je saglasno da izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica budu procesuirane sa Izmjenema Zakona o doprinosima o obaveznom socijalno osiguranje u dijelu osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa, stim što bi ova rješenja  bila u primjeni od  01.januara 2014. godine i da bi bila tri nivoa osnovica za obračun doprinosa, zavisno od visine godišnjeg prometa, kako ne bi došlo do velikih razlika u visini doprinosa koje plaćaju paušalci u odnosu na preduzetnike koji plaćaju po stvarnom dohotku, a koji bi bez klasiranja prometa plaćali manje doprinose u odnosu na paušalce.

Advokatska komora je u odnosu na sadržinu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica dala sljedeće prijedloge

 

1.Da se doda novi član 31a (poreska stopa), koji glasi: „Stopa poreza na prihode od samostalne djelatnosti iznosi 9%”.

Komentar:

Ovo nije prihvatljivo, jer je odredbama člana 9  Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je da stopa poreza na dohodak  iznosi 9% od poreske osnovice, tako da ne treba ponavljati ovu normu, odnosno ne dovodi  se u pitanje primjena stope pd 9% na prihode od samostalne djelatnosti.

   2. Da se doda novi član 32a (umanjenje poreske obaveze ili poreski kredit), koji glasi:

“1. Poreski obveznik poreza na prihode od samostalne djelatnosti, koji porez ne plaća u godišnjem paušalnom iznosu, a koji obračunati porez na prihode od samostalne djelatnosti uplati do 01.marta naredne godine za prethodnu godinu, i nema zaostalih  neizmirenih poreskih obaveza za prethodne godine, ostvaruje pravo na umanjenje poreske obaveze.

2. Poreskom obvezniku iz stava 1 ovog člana poreska obaveza se umanjuje za 6% od obračunatog i uplaćenog poreza na prihode od samostalne djelatnosti.

3. Pravo iz stava 1 ovog člana se ostvaruje na osnovu zahtjeva poreskog obveznika koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana plaćanja poreske obaveze.

4. O zahtjevu iz stava 3 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva“.

Obrazloženje 

Razloge za usvajanje ovakvog rješenja nalazimo u podsticanju urednog plaćanja poreskih obaveza, nagrađivanju onih poreskih obveznika koji su uredno izmirivali poreske obaveze, te i u činjenici da slična rješenja postoje i u okruženju,  a u konačnom Ministarstvo finansija je sličnu odredbu predložilo i za porez na dobit pravnih lica kroz Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (koji je u proceduri u skladu sa zakonom), pa bi se preduzetnici u suprotnom doveli u neravnopravan položaj.

Komentar

Ovo nije prihvatljivo, jer preduzetnici za razliku od pravnih lica plaćaju akontativno porez na prihode od samostalne djelatnosti, a uz plaćanje poreza je dužan  da  istovremeno plaća i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, dok je  pravnim licima osim plaćanja godišnjeg  poreza  do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, s tim da je data mogućnost plaćanja poreza u šest mjesečnih rata. Takodje sistem oporezivanja dobiti pravnih lica i dohotka fizičkih lica se ne zasnivaju na istim principuima i ne mogu se isto tretirati jer kod utvrdjivanja dobiti priznaju se rashodi za zarade (koji obuhvataju poreze i doprinose  zaposlenih), a kod se kod preduzetnika ostvareni dohodak tretira kao prihod od samozaposlenja (odnosno, lično primanje) i stoga je prema važećoj regulativi za preduzetnike teško obezbijediti odvojeno plaćanje poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, obzirom da cjelokupan prihod od samostalne djeltnosti predstavlja odsnovicu za oporezivanje, tako da implementacija predloženog sistema  (odvojeno plaćanje poreza i doprinosa) je nemoguća.

3. Da se briše član 48, koji se odnosi na akontaciono plaćanje poreza na prihode od samostalne djelatnosti.

Obrazloženje 

Smatramo da je neophodno da se ova odredba, koja se odnosi na obavezu akontacionog plaćanja poreza na prihode od samostalne djelatnosti, ukine.  Za pravna lica ta obaveza je ukinuta već prije dvije godine. Sva pravna lica su oslobođena od akontacionog plaćanja poreza na dobit, na koji način je ukinuto kreditiranje države od strane pravnih lica kao poreskih obveznika. U skladu sa tim fizička lica, pa ni preduzetnici, u konkretnom slučaju advokati, ne mogu biti, prilikom oporezivanja, u gorem ili podređenom položaju od ostalih oblika organizovanja pravnih lica. S obzirom da advokatska djelatnost nosi veliku neizvjesnost kako u samom obezbjeđivanju poslova tako i u samoj naplati, to je ispunjavanje obaveze predviđene ovom odredbom od strane velikog broja advokata gotovo nemoguće. Konačno, novim prijedlozima predviđelo bi se plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica po osnovu prihoda od samostalne djaltnosti na godišnjem nivou, pa je ova odredba i neprimjenjiva i kontradiktorna.

Komentar

Nije prihvatljivo iz istih razloga koji su navedeni u komentaru broj 2.

4. Da se u članu 49, nakon novog stava 8, koje predlaže Ministarstvo finansija Crne Gore,  doda novi stav 9 koji glasi: „Obveznici poreza na dohodak fizičkih lica od prihoda od samostalne djelatnosti (obveznici iz novopredloženog stava 8 člana 49), koji porez ne plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu, porez na dohodak obračunavaju i plaćaju godišnje, po stopi iz novog člana 31a, istovremeno sa podnošenjem prijave, najkasnije do 01.marta naredne godine za prethodnu godinu“.

Komentar

Nije prihvatljivo iz istih razloga koji su navedeni u komentaru broj 2.