- Vlada Crne Gore
Bukurešt: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Bukurešt: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića na sastanku predsjednika vlada Centralne i Istočne Evrope i NR Kine
Objavljeno: 26.11.2013. • 18:22 Autor: Biro
Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na sastanku predsjednika vlada Centralne i Istočne Evrope i Narodne Republike Kine u Bukureštu, 26. novembra 2013. godine
Uvaženi premijeru Li Kećijeng,
Uvaženi premijeru Ponta,
Drage kolege,
Dame i gospodo,
Čini mi čast i zadovoljstvo da vas u ime Vlade Crne Gore i u svoje ime pozdravim i poželim uspješan rad ovog značajnog skupa posvećenog saradnji između zemalja Centralne i Istočne Evrope i NR Kine. Zahvaljujem se domaćinu, prijateljskoj Rumuniji, na izvanrednoj organizaciji i tradicionalnom gostoprimstvu.
Odnose Crne Gore sa Republikom Kinom i svim evropskim zemljama Centralne i Istočne Evrope, posebno nakon obnavljanja crnogorske nezavisnosti, karakteriše visok i kvalitetan nivo sveukupne saradnje.
Želim posebno istaći da naši odnosi sa Republikom Kinom imaju dugu i bogatu tradiciju što predstavlja temelj za unapređenje svestranih odnosa između naših država i naroda.
Uvažene kolege,
Savremeni globalni i regionalni integrativni procesi, posebno na ekonomskom planu, postaju preduslov razvoja i napretka i nezamjenjiv oblik saradnje i povezivanja.
Raduje stoga činjenica da saradnja 1+16 ovim drugim sastankom na nivou premijera poprima nove sadržaje i kvalitet. Spremnost Kine da u tome bude inicijator i partner visoko cijenimo i vrednujemo.
Evropske, evroatlantske integracije i regionalna saradnja su prioritetne odrednice crnogorske državne politike. Crna Gora je danas jedina zemlja u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, pred vratima je NATO, snažan promoter regionalne saradnje i značajan faktor stabilnosti na Balkanu. Reformski procesi kojima smo posvećeni imaju za cilj održivi razvoj i distizanje visokog društvenog standarda naših građana.
Obnovom nezavisnosti 2006. godine ubrzali smo proces sveobuhatnih reformi, ostvarujući istovremeno značajan ekonomski rast, poduprt visokim investicijama, aktivnim i stabilnim bankarskim sektorom i izgradnjom infrastrukture.
Nakon perioda ekonomske ekspanzije, kao i mnoge druge evropske države prošli smo i kroz fazu ekonomske krize, pada BDP-a i rasta budžetskog deficita i duga. Period izlaska iz krize pratila su bolna prilagođavanja, najviše usmjerena na smanjenje javne potrošnje i strukturne reforme koje su nam omogućile finansijsku konsolidaciju i stabilnost fiskalnog sistema.
Održiv ekonomski rast je danas realnost u Crnoj Gori.
Na putu smo ekonomskog oporavka sa procijenjenim realnim rastom BDP-a od 2,6% u 2013, inflacijom 3%, nezaposlenošću 13,5% i javnim dugom 53%. Svjesni smo da dugoročan i održiv ekonomski rast i razvoj imaju za pretpostavku otvorenost naše privrede i snaženje slike o Crnoj Gori kao pouzdanoj investicionoj destinaciji.
U nacionalnom planu razvoja definisali smo prioritetne sektore: turizam, energetiku, proizvodnju hrane i razvoj infrastrukture. Oni su definisani u skladu sa prirodnim potencijalima, dugoročnim ciljevima ekonomskog i društvenog razvoja i interesovanjem investitora.
Crnoj Gori su potrebne investicije koje će odgovoriti na tri segmenta rasta: pametan, održiv i inkluzivan. Očekivanja rasta investicija u ovim oblastima koje smo i naznačili prioritetnim i koje i vama želim ovom prilikom da predstavim, ocjenjujemo realnim.
Jedan od ključnih motora razvoja crnogorske ekonomije je turizam. Započeti projekti kao i oni čija se realizacija očekuje tokom naredne godine imaju vrijednost od oko tri milijarde eura. Potencijali time nijesu iscrpljeni.
Drugi ključni segment razvoja je energetika. Crna Gora postaje zemlja izvoznica energije. Sopstvenom proizvodnjom u Crnoj Gori sada pokrivamo 100% potrošnje. A iskoristili smo oko 50% termo-energetskog potencijala i samo 20% hidro-energetskog potencijala. Poseban impuls razvoju energetike u Crnoj Gori daje podmorski prenosni kabl kojim će se vršiti prenos električne energije iz Jugoistočne Evrope prema Italiji i ostalim državama Evropske unije.
Prilika je da izrazim zadovoljstvo interesovanjem stranih kompanija za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja. Šest je ozbiljnih ponuda koje dolaze upravo iz zemalja koje su danas prisutne ovdje (Kina, Poljska, Češka, Slovačka). Izbor provorangiranih kompanija biće objavljen do kraja godine.
Proizvodnja hrane je jedan od velikih neiskorištenih resursa Crne Gore, pogotovo sjevernog dijela zemlje. Svjesni smo da naša poljoprivreda i prehrambena industrija ne mogu odgovoriti zahtjevima kvantitetom, ali smo uvjereni da uz veću zainteresovanost i kineskih i drugih investitora iz Centralne i Istočne Evrope možemo odgovoriti visokim standardima kvaliteta, posebno kada je riječ o organskoj proizvodnji.
Kvalitetan i održiv ekonomski rast i razvoj nezamisliv je bez razvijene infrastrukture. Siguran sam da ćemo do našeg narednog skupa moći kao značajan primjer uspješne saradnje sa Kinom predstaviti početak izgradnje prve dionice auto puta u Crnoj Gori, o čemu su pregovori u završnoj fazi.
Istovremeno, na regionalnom planu pozdravljamo početak projekta rekonstrukcije željezničke pruge na liniji Budimpešta – Beograd sa željom da u skoro vrijeme bude nastavljena na dionici Beograd – Bar. Vjerujemo da bi takav projekat značajno unaprijedio i valorizovao lučke, trgovinske i turističke potencijale i doprinio jačanju međusobne povezanosti regiona Centralne i Jugioistočne Evrope. Takođe, da bi otvorio širu mogućnost prisustva kompanija i proizvoda iz Kine u ovom dijelu Evrope.
Na isti način, nalazeći se na koridoru koji spaja Zapadnu Evropu i Bliski Istok sa susjednim Albanijom, BiH i Hrvatskom nastojaćemo da definišemo projekat Jadransko-jonskog autoputa u nadi da bi u Kini mogli imati ozbiljnog partnera i podršku za njegovu realizaciju.
Ovo su najznačajniji razvojni projekti koji Crnu Goru svrstavaju jednu od najperspektivnijih i najdinamičnijih investicionih destinacija u Jugoistočnoj Evropi.
Uvažene kolege,
Vjerujem da će i ovaj skup dati dodatni podstrek proširivanju saradnje, a posebno ekonomskih odnosa između naših zemalja i prilivu investicija.
Dobrodošli su i radujemo se prisustvu biznismena iz svih država učesnica ovog značajnog skupa, koji su već prepoznali svoj interes da ulažu u Crnu Goru.
Nastavimo da stvaramo okruženje u kom dijelimo zajedničke vrijednosti, doprinosimo dobrobiti naših građana i obezbjeđujemo dolazećim generacijama siguran i uspješan život.
Hvala na pažnji.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?