UVODNIK: Priprema Budžeta za 2014. godinu

Okončanjem trećeg kvartala ulazimo u „završnicu“ godine koja je, u smislu obima posla i aktivnosti, posebno zahtjevna, prvenstveno zbog obaveze pripreme jednog od najvažnijih dokumenata Vlade – Budžeta. 

Kako fiskalna politika, kao skup mjera državne vlasti nadležne za vođenje javnih finansija, predstavlja sintezu svih sektorskih politika, tako je Budžet osnova za njihovo finansiranje. Njime se, dakle, trasira pravac državne politike za predstojeću godinu u dijelu javnih finansija pri sprovođenju sektorskih politika. 

Priprema Budžeta, kojoj je trenutno posvećeno Ministarstvo finansija, podrazumijeva definisanje mjera za ostvarenje javnih prihoda kojima će se finansirati javna potrošnja, uz vođenje računa o optimalnoj alokaciji ograničenih resursa i težnju da stvorimo pretpostavke za maksimiziranja ekonomskog rasta i razvoja. U tom pravcu, uložemo značajne napore kako bismo održali konzistentnost naših politika, što, u prvom redu, podrazumijeva nastavak konsolidacije javne potrošnje i vođenje odgovorne i restiktivne fiskalne politike, u okviru postojećeg makroekonomskog ambijenta. Imajući prethodno u vidu, predloženi Budžet predstavlja izraz aktuelne ekonomske realnosti. 

Planiranje Budžeta za 2014. godinu smo izvršili na osnovu:

- izvršenja budžeta za 10 mjeseci tekuće godine,

- projekcije izvršenja za posljednja dva mjeseca 2013. godine,

- ažuriranih makroekonomskih indikatora za sljedeću godinu,

- novih fiskalnih projekcija, urađenih na osnovu novog seta mjera fiskalnog prilagođavanja i

- zaključka Vlade o dodatnim mjerama štednje.

Ciljevi predloga Budžeta za narednu godinu ostaju slični, a to su:

- dalje obuzdavanje prekomjerne potrošnje, što se rashodne strane tiče, i

- uvođenje sistemskog reda na prihodnoj strani, kroz unapređenje fiskalne discipline i pružanje podrške konkurentnosti ekonomije.

Javna potrošnja se mora prilagoditi poreskom kapacitetu privrede i stanovništva, dok njena konsolidacija ima za cilj da doprinese dinamičnijem ekonomskom rastu, kako bi se smanjile i najveće fiskalne ranjivosti – budžetski deficit i javni dug, uz očuvanje i dalje snaženje konkurentnosti ekonomije i poboljšanje životnog standarda.

Trajno ozdravljenje javnih finansija može biti postignuto prvenstveno uspostavljanjem balansa javne potrošnje. Bez budžetske ravnoteže produbljuju se svi strukturni problemi i slabi izgled snažnijeg rasta, uz jačanje recesionih pritisaka. U tom smislu, ravnoteža budžeta nije sama sebi cilj, već njeno dostizanje treba da doprinese ekonomskoj ravnoteži, povećanju zaposlenosti i uravnoteženju platnog bilansa.

Efikasnost fiskalne politike slabi sa rastom zaduženosti. Izuzetak predstavlja zaduživanje usmjereno ka realizaciji kapitalnih projekata iz razloga što se, na taj način, doprinosi stvaranju preduslova razvoja, izgradnji infrastrukture i otklanjanju uskih grla, te omogućava brži razvoj i efikasnija upotreba resursa kojima raspolažemo. 

Generalno, kreiranje i sprovođenje fiskalne politike u predstojećem periodu opredjeljivaće činjenica koje smo svjesni, a to je da javni dug odražava odluke prethodnih i sadašnjih generacija kojima se ograničavaju odluke budućih generacija.

U tom smislu, nastavljamo sa sprovođenjem fiskalne konsolidacije, čije mjere najmanje znače povećanje poreskih stopa, a znatno više uvođenje principa pravednosti, discipline, objektivnosti i održivosti. 

Uz proces fiskalnog prilagođavanja, u narednoj godini ćemo se intenzivno baviti restrukturiranjem javnog duga. 

Kroz ova dva ključna opredjeljenja, uz značajne, do sada ostvarene, efekte, stvaramo stabilnu osnovu za godine koje slijede i znače snažniji ekonomski rast.