Ako ne bude dogovora, Zakon o radu stupa na snagu 22. decembra

PODGORICA - Vrlo čudne stvari dešavaju se na crnogorskom tržištu rada. Premijer Đukanović je prije nekoliko dana izjavio kako ponekad istovremeno bilježimo i rast zaposlenosti i rast nezaposlenosti?! Statističari takođe saopštavaju zvaničan podatak daje aktuelna tražnja za radnom snagom u Crnoj Gori jednaka broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje?!

Odgovore na ova i druga pitanja vezana za kretanja na crnogorskom tržištu rada potražili smo kod Predraga Boškovića, ministra rada i socijalnog staranja. No, u ovom trenutku je još aktulenija tema novi Zakon o radu koji treba da stupi na snagu za nekoliko dana 22. decembra... POBJEDA: Još se „lome koplja" između poslodavaca i sindikata oko odredbe novog Zakona o radu u kojem se rad na određeno vrijeme ograničava na 24 mjeseca. Hoće li taj zakon stupiti na snagu kako je predviđeno 22. decembra?

BOŠKOVIĆ: Zakon je tu vrlo jasan. Taj zakon je izmijenjen 2011. godine, sa odredbom da na snagu stupa 22. decembra 2013. godine. Zakon kaže da, ako je radnik radio na poslovima u nekoj firmi 24 mjeseca, sa ili bez prekida, njemu poslodavac nakon toga mora ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme, ili ga mora otpustiti.

To rješenje je zapravo rezultat kompromisa između sindikata i poslodavaca, sa kojim se država saglasila. Sada, zbog ekonomske krize koja je potrajala duže nego što smo svi pretpostavlj ali, poslodavci su tražili izmjenu zakona u smislu da se taj period rada na određeno vrijeme produži na pet godina, kako je to predviđeno, recimo, zakonima u Makedoniji i Srbiji. Još je sve u fazi pregovaranja između

sindikata i poslodavaca. Država će, svakako, podržati bilo koje rješenje do kojeg zajednički dođu poslodavci i sindikati. U svakom slučaju, ako do dogovora ne dođe, Zakon će stupiti na snagu sa već usvojenim odredbama koje će se primjenjivati već od 23. decembra.

POBJEDA: Zašto se toliko „zateže“ oko ovih rješenja iz Zakona?

BOŠKOVIĆ: Razumijem bojazan poslodavaca, njihov rezon da u vrijeme ekonomske krize interesi firme moraju biti na prvom mjestu i nastojanje da obezbijede stabilnost u poslovanju. Sa druge strane, razumijem i strahovanje sindikata da će se rad na određeno vrijeme dodatno produžiti. Lično mislim da oni zapravo imaju isti interes, jer bez stabilne firme nema plata zaposlenima, a bez zadovoljnog zaposlenog nema ni dobre firme.

POBJEDA: Ovih dana je objavljeno daje tražnja za radnom snagom jednaka broju nezaposlenih u Crnoj Gori. Kako objašnjavate takva kretanja na ovdašnjem tržištu rada?

BOŠKOVIĆ: S obzirom da je Crna Gora mala ekonomija i malo tržište radne snage ima svoje specifičnosti. Bitno je da smo mi prepoznali koje su to specifičnosti tržišta rada u Crnoj Gori i sve aktivnosti predviđene za naredni period usmjerene su na stabilizaciju tog tržišta.

POBJEDA: Koje ste to karakteristike tžišta rada detektovali?

BOŠKOVIĆ: Prva specifičnost je da ima nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje praktično koliko i stranaca koji se tokom godine zapošljavaju u Crnoj Gori. Druga specifičnost je veoma izražen sezonski karakter tržišta rada, zbog izuzetno jakog uticaja turističke sezone i poslova koji se otvaraju tokom ljetnjih mjeseci.

Sa druge strane imamo nedovoljnu ponudu onih zanimanja koja su prepoznata kao deficitarna u Crnoj Gori i upravo na tome zadnjih nekoliko godina Zavod za zapošljavanje intenzivno radi. Dakle, lica koja su prijavljena Zavodu, a teže su zaposliva, jer za njihovim karakteristikama i kvalifikacijama nema dovoljno tražnje, usmjeravaju se na preobuiku i doobuku za ona zanimanja koja su tražena na tržištu rada. Mi smo napravili kvalitetan iskorak, napravili programe prekvalifikacije i to za poz-natog poslodavca. Mislim da će to dati rezultate, ali svakako treba malo strpljenja i vremena da bi sasvim zaživjelo.

POBJEDA: Ima li na Zavodu za zapošljavanje i onih koji zapravo ne traže posao?

BOŠKOVIĆ: Pa, ima. Pogotovo zbog toga što je prije par godina uvedena mogućnost da se tako ostvaruje i pravo na zdravstveno osiguranje za nezaposlene. Ima, dakle, onih koji su nezainteresovani za posao, ali su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje da bi ostvarili to pravo. O kome se konkretno radi je teško utvrditi ili ograničiti nekome to pravo, ali šta da radimo, moramo se suočavati i sa takvim problemima.

POBJEDA: Mislite li da će investicija u Kumboru i već skoro izvjesna izgradnja auto-puta otvoriti značajniji broj radnih mjesta i hoće li tu biti mjesta za domaću radnu snagu, a neza strance? BOŠKOVIĆ: Kao što je premijer prošle godine u svom ekspozeu naveo, ono što mi stvarno očekujemo jeste jedan značajan broj kapitalnih projekata u Crnoj Gori. Ne radi se tu samo o Kumboru i auto-putu, već i o Luštici, Plavim horizontima, drugom bloku Termoelektrane... Iskreno se nadam i vrlo brzom početku gradnje neke od hidrocentrala. Sve su to projekti koji će značajno generisati ekonomski rast i razvoj Crne Gore, a samim tim i razvoj tržišta rada. Mi ćemo sve učiniti da domaća radna snaga prva osjeti benefite ovih investicija, ali ne možemo praviti barijere ni za strance, upravo zbog toga što na tržištu radne snage u Crnoj Gori ne postoje određene kvalifikacije i one se moraju uvesti iz inostranstva, prije svaga iz regiona, a onda i šire. Ja zaista očekujem da osnovne benefite osjeti domaća radna snaga, a tek onda da na red dođu ostali. POBJEDA: Mnogi smatraju da će opet stranci radije prihvatati te poslove, a da će nezaposleni u Crnoj Gori čekati neku „bolju priliku“. Šta vi o tome mislite?

BOŠKOVIĆ: Problem crnogorskog tržišta rada prije svega je u tome što je ono manje fleksibilno u odnosu na neka tržišta u regionu. Ima za to više razloga.

Prvo, sve i kad postoje odgovarajuća zanimanja domaćih nezaposlenih radnika, njihova konkurentnost nije na onom nivou koji želimo. To se prije svaga dešava zbog ekonomske situacije u regionu, jer je crnogorska radna snaga mnogo skuplja od one iz okruženja. Vidite, prosječna plata u Crnoj Gori je za 30 odsto veća nego u Srbiji, 45 odsto veća nego u Makedoniji i na Kosovu... Sve su to pokazatelji koji crnogorsku radnu snagu na neki način diskvalifikuju na tržištu rada. Sa druge strane, pogotovo u vrijeme turističke sezone ili tzv. poljoprivredna sezona u Crnoj Gori, mobilnost radne snage sa sjevera, gdje je nezaposlenost znatno veća, prema jugu nije onakva kakvu bismo željeli.

To su problemi sa kojima se suočavamo i tražimo rješenja kako bismo ih prevazišli, povećali tu mobilnost radne snage u Crnoj Gori. Očekujemo i da će zemlje regiona krenuti u ekonomski oporavak, tako da disbalans u cijeni radne snage više neće toliko biti u korist radnika iz okruženja.

POBJEDA: Azerbejdžanci su krenuli u obuku radne snage za svoje potrebe. U Bijelom Polju je otvoren jedan centar za obuku. Kako gledate na tu inicijativu investitora u Kumboru?

BOŠKOVIĆ: Mislim da je to zaista dobra inicijativa. Ovaj investitor je svjestan da ne može toliki broj ljudi koji je potreban za gradnju Kumbora dovesti iz okruženja i zato je procijenio da mu se isplati da investira u znanje i osposobljavanje ljudi u Crnoj Gori.

Ta investicija će mu se, po mojoj procjeni, višestruko isplatiti. Mislim da je to model po kome bi i ostali veliki investi-

tori, koje očekujemo u Crnoj Gori i kojima će biti potreban značajan broj radne snage, mogli napraviti iskorak upravo u profilisanju domaće radne snage za svoje potrebe.

Poenta je u tome da prije deset godina nijesmo imali neka zanimanja koja se danas pojavljuju, a vjerovatno ni danas nijesmo svjesni koja će se zanimanja pojaviti u sljedećih deset godina. Zbog toga je veoma bitno osluškivati trendove, pogotovo one na tržištu rada razvijenih zemalja, kako bismo mogli blagovremeno reagovati i obučiti radnike za ona zanimanja koja kod nas još ne postoje.

POBJEDA: Dobar dio vašeg ministarskog angažmana potrošili ste i na pregovore sa nezadovoljnim „bivšim radnicima nekadašnjih preduzeća“. Zašto se ti tranzicioni „repovi“ još vuku i zašto na ulicama, ispred Vlade, u upravnim zgradama preduzeća ima toliko nezadovoljnih?

BOŠKOVIĆ: Tačno je da još toga ima. Moram reći da sam lično imao razgovore sa više sadašnjih i bivših radnika, koji su danas na Zavodu za zapošljavanje, a neki od njih su već i u penziji. Mislim na radnike KAP-a, Željezare, drugih kompanija koje su nastale iz Željezare, sa invalidima rada... U suštini, to je vrlo komplikovana situacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali nešto što nije rješavano 15 ili 2 0 godina, teško možete rij ešiti u kratkom roku, za 10 -15 dana. U svakom slučaju pokušavamo da nađemo zajednička rješenja.

Do sada sam imao vrlo korektan odnos sa svima njima. Nekada to, nažalost, vi novinari predstavite na sasvim drugačiji način od onoga što jeste. Razumijem tu potrebu za tiražom, ali to ne doprinosi onome što je ključno i što nam je svima cilj, a to je da riješimo probleme tih ljudi.

Ipak, mislim da smo već izgradili jedan nivo povjerenja, pa možemo da se pogledamo u oči i kažemo jedni drugim što mislimo, što je sa naše strane moguće uraditi, što su njihovi zahtjevi i da tako pokušamo da dođemo do realno mogućih rješenja, a da ne urušimo čitav sistem u Crnoj Gori.

Pripravnici

POBJEDA: Kako ocjenjujete uspješnost Vladinog programa obuke pripravnika? Koliko njih je nastavilo da radi tamo gdje su odradili pripravnički staž?

BOŠKOVIĆ: Još nemamo taj podatak. Znam da je to bilo nemoguće u državnoj upravi, jer prije zaposlenja moraju da polože državni ispit. Kod mene u Ministarstvu bilo je 12 pripravnika i svih 12 je ostalo da volontira.

Vrlo brzo nakon polaganja tog državnog ispita siguran sam da će većina njih naći zaposlenje upravo u državnoj upravi, jer nam se sad otvaraju mogućnosti kroz otvaranje Centra za azil i kroz Zavod za socijalnu i dječju zaštitu. Upravo ti ljudi koji su ovdje devet mjeseci učili, bili zaista vrijedni i pokazali da zavrjeđuju našu pažnju, zaslužuju da im omogućimo da to što su naučili primijene u praksi na odgovarajućim radnim mjestima.

Koliko je kod privatnih subjekata pripravnika ostalo ne mogu vam reći jer nemamo taj podatak, ali, evo, znam da je u ŽRK Budućnost, gdje sam predsjednik, jedna djevojka odradila to stručno osposobljavanje kao fizioterapeut i nakon devet mjeseci ostala u klubu da radi.

POBJEDA: Kako to što kažete korespondira sa najavom da će biti značajnog otpuštanja u državnoj upravi?

BOŠKOVIĆ: Uvijek je prisutan taj problem administracije i pitanje da li imamo viška ili ne. Lično mislim da tu administraciju moramo bolje rasporediti, bar što se tiče ovog Ministarstva.

U centrima za socijalni rad, već ranije sam rekao, nijesam zadovoljan kadrovskom infrastrukturom i tu moramo napraviti jedan potpuno drugačiji koncept. Jer novo vrijeme koje nam donosi nove izazove u domenu socijalne i dječje zaštite traži i nove, kvalitetnije centre za socijalni rad.

POBJEDA: Šta preduzimate protiv rada „na crno“, protiv isplate plata „na ruke“, neuplaćivanja poreza i doprinosa?

BOŠKOVIĆ: To su uočljive devijacije na tržištu rada. Mi smo procjenjivali nivo sive ekonomije na tržištu rada u Crnoj Gori i imamo ta saznanja. Protiv toga ćemo se svakako boriti u narednom periodu. Tu veliku ulogu sada ima Uprava za inspekcijske poslove, odnosno Inspekcija rada koja sada radi u okviru te Uprave. To je prva instanca koja će se boriti protiv sive ekonomije na tržištu rada. Ministrastvu je ostavljena mogućnost da kreiramo taj poslovni ambijent, poslovnu politiku u domenu rada i radnih odnosa, kako bi se te devijacije predupredile i onemogućile.

Jedna od mjera koju smo preduzeli još u martu ove godine jeste da smo podigli minimalnu zaradu sa 148 na 193 eura. Krajem decembra imaćemo izvještaj Ministarstva finansija o efektima te mjere. Nakon toga ćemo vidjeti šta treba da bude sljedeći korak, da li da se zadržimo na tih 193 eura ili da još podignemo minimalnu zaradu u Crnoj Gori, jer je upravo to jedan od načina izbjegavanja obaveza prema državi, ali, u krajnjem, i prema radnicima koji primaju plate „na ruke“ i tako ostaju uskraćeni za značaj iznos doprinosa. Drugi problem je klasično zapošljavanje „na crno“. To je, istina, kod nas izraženo u manjoj mjeri, ali je svakako prisutno, posebno u vrijeme ekonomske krize, kad

se ljudi snalaze na razne načine.

POBJEDA: Kako je to moguće još eneregičnije suzbiti?

BOŠKOVIĆ: Naša preporuka je da se kapaciteti Uprave za inspekcijske poslove podignu na značajno veći nivo i očekujem da će Vlada uskoro krenuti u tom pravcu.

U ovom Ministarstvu je dosta urađeno na tom planu, pogotovo kod refundacije porodiljskih odsustava i materijalnog obezbjeđenja porodice. Tu smo uočili zaista veliki broj nepravilnosti, ali sigurna sam da ćemo se sa tim izboriti do kraja. Jednostavno, mi moramo da obezbijedimo da se u oblasti rada i radnih odnosa sve odvija u okvirima zakona i da devijantne pojave najstrože sankcionišemo.

Članak možete preuzeti ovdje: Pobjeda strana 1.pdf Pobjeda strana 2.pdf

Link za članak: http://www.pobjeda.me/2013/12/15/intervju-predrag-boskovic-ako-ne-bude-dogovora-zakon-o-radu-stupa-na-snagu-22-decembra/#.Uq7UAie2r7R