Bošković za CdM: Ovo vrijeme traži rješenja za razvoj ekonomske aktivnosti

Ovo vrijeme traži rješenja za razvoj ekonomske aktivnosti

CdM: Šta će Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ukoliko se ne svoje izmjene Zakona o radu, preduzeti protiv poslodavaca koji se ne budu pridržavali Zakona i radnike koji dvije godine rade na određeno ne prevedu u radnike na neodređeno vrijeme?

Bošković: Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSS), učestvuje u radnoj grupi, u kojoj su i predstavnici sindikata i oslodavaca. Radna grupa je formirana kako bi se razmatrala inicijativa Unije poslodavaca o izmjenama Zakona o radu (ZOR) u dijelu koji se odnosi na zasnivanje radnog odnosa na određano vrijeme u trajanju do dvije godine, nakon čega poslodavci zaposlenima treba da daju rješenje na nedoređeno ili da ih otpuste. Nadzor nad primjenom ZOR i utvrđivanje eventualnih zloupotreba nije u nadležnosti MRSS, već Uprave za inspekcijske poslove. Mislim da će socijalni partneri naći najbolje rješenje, koje će biti prihvatljivo za sve, imajući u vidu i rješenja koja imaju zemlje u okruženju, ali i Evropske unije. Moramo biti svjesni činjenice da je ovo vrijeme koje traži neka rješenja koja će pomoći razvoj ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori.

CdM: Zbog čega se u posljednjih nekoliko godina često rade izmjene Zakona o radu?

Bošković: Zakon o radu je živa materija i kao takav je podložan promjenama pod uticajem ekonomske aktivnosti i fluktacija na tržištu rada. Zbog svega ovoga ne treba bježati od prilagođavanja zakona potrebama i ekonomiji Crne Gore, tačnije potrebama tržišta rada.Trenutno se u skupštinskoj proceduri nalazi prijedlog izmjena ZOR u domenu koji se odnosi na Fond rada (FR). Uočeno je da postoji jedan broj građana koji ispunjavaju uslove za ostarivanje prava na penziju u pogledu godina života i radnog staža, a koji ovo pravo nijesu mogli ostvariti iz razloga što im poslodavac u vrijeme trajanja radnog odnosa nije uplaćivao doprinose za penzisjko i invalidsko osiguranje. Ovi poslodavci su kasnije pošli pod stečaj i prestali da postoje, a zaposleni nijesu mogli svoja potraživanja naplatiti iz stečajne mase. Ovo su bili razlozi, za socijalne partnere, koji su ukazili da se polozaj ovih radnika mora zakonski riješiti i omogućiti im ostvarivanje prava iz radnih odnosa, koje će nekima od njih omogućiti i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

I ostale izmjene i dopune ZOR su se donijete u cilju zaštite i poboljšanja položaja zaposlenih, a odnosile su se recimo na: zabranu diskriminacije, zaštitu zaposlenih koji prijave korupciju, odredbe o zaradi i utvrđivanju minimalne zarade, uvođenje instituta roditeljskog odsustva, unapređene su i pojednostavljene odredbe o otkazu ugovora o radu i prestanku radnog odnosa po sili zakona, uveden je institut ustupanja zaposlenih drugom poslodavcu - korisniku od strane Agencije za privremeni rad, unapređene su odredbe o dopunskom radu, otpremninama, revidirane su odredbe o kolektivnim ugovorima itd.

CdM: Zbog čega smatrate da su sjednice Socijalnog savjeta efektivnije ako su zatvorene za javnost?

Bošković: Smatram da je rasprava na sjednicama Socijalnog savjeta (SS) mnogo kvalitetnija i efikasnija bez prisustva javnosti. Činjnica je da se na ovaj način postiže veći stepen produktivnosti rada SS i dok god bude tako ja ću podržavati takav način rada. Zna se zašto je osnovan SS i koja je njegova uloga, što znači da sjednice SS ne mogu biti mjesto za medijsko eksponiranje ili prepucavanje pojedinaca. Ne bih želio da neko shvati da se ovim javnost želi uskratiti za informacije, već napotiv. Evidentno je da svi socijlni partneri imaju jako dobru komunikaciju sa predstavnicima medija, koji su poslije svake sjednice SS informisani posrdstvom saopstenja ili izjava o tome koje su teme i zaključci donijeti na sjednici. Socijlani partneri su u mogućnosti da se obrate medijima, što često i rade, i iznesu svoje stavove i daju svoje viđenje o pitanjima o kojima se raspravlja na sjendicama. I opet bih istakao da pirsustvo predstavnika medija na sjendicama SS neće doprinijeti povećanju efikasniosti rada SS.

CdM: Imate li saznanja da su se trudnice žalile inspekcijama u nadležnosti Vašeg ministarstva da su dobile otkaz jer su ostale u drugom stanju i da li ste otkrili neke nove zloupotrebe porodiljskog odsustva?

Bošković: Kada sam došao na čelo Ministarstva uočio sam određene nelogičnosti u dijelu koji se odnosi na sredstva koja se troše po osnovu prava na porodoljsko odsustvo i broja osoba koje ovo pravo ostvaruju. Tako je recimo u januaru 2006. godine isplaćeno 483.180,30 eura po osnovu prava na porodiljsko odsustvo, dok je u januaru 2012. godine po istom osnovu isplaćeno 2.039.284,35 eura, a u istom mjesecu 2013. godine 2.596.810, 22 erua. Ovo je bio znak da se prati broj korisnika ovog prava i sredstava koja se troše za ovu namjenu. Tako smo pokrenuli inicijativu za kontrolu privrednih subjekata po osnovu ostvarivanja prava na porodiljsko odsustvo u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove. Sprovedene kontrole su ukazale na postojanje zloupotreba po osnovu prava na porodiljsko odsustvo. Tako su neki privredni subjekti zloupotrebaljavali ovo pravo na način sto su zaposlenim od početka, ili neposredno pirje početka, korišćenja prava na pordiljskog odsustvo uvećavali zaradu, čak za nekoliko puta. Bilo je slučajeva da se zarada od 218 eura uveća na iznos od 2.835 eura, ili zarada od 281 eura na iznos od 2.089 eura, zarada od 600 eura na iznos od 3.751 eura. Nadležnim organima smo ovakve slučajeve proslijedili na dalju nadležnost, a u saznanju sam da je nadležno tužilaštvo podnijelo krivičnih prijava protiv nekoliko pravnih subjekata zbog zloupotreba ovog prava. Prvi korak u cilju sprečavanja ovakvih zloupotreba, MRSS je preduzelo kroz izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji je stupio na snagu u junu ove godine. Zakonom nijesu uskraćena prava osobama koje koriste pravo na porodiljsko ili roditeljsko odsustvo, kao što je jedan dio javnosti mislio, već su ograničene mogućnosti za zloupotrebe u ovoj oblasti. Od primjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, juna 2013. godine, smanjena je potrošnja sredstava za oko tri miliona eura po ovom osnovu, i ako broj korisnika ovog prava nije oscilirao.U saradnji sa Upravom za inspkecijske poslove, u čijem sastavu su inspekcijske služne, nastavićemo aktivnosti u cilju spriječavanja zloupotreba po osnovu prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo, ali i zloupotreba prava iz socijalne i dječije zaštite.

CdM: Evidentno je da raseljena i izbjegla lica ne žele da se vrate u matične države. Šta će država preduzeti po tom pitanju? Smatrate li da raseljena i izbjegla lica zloupotrbljavaju gostoprimstvo Crne Gore?

Bošković: Strategijom za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na oblast Konik (28. jula 2011. godine ) predviđena su dva osnovna principa trajnog rješavanja pitanja raseljenih osoba i to pravo na dobrovoljni povratak u državu porijekla i integraciju u crnogorsko društvo.Vlada Crne Gore sprovodi niz aktivnosti u procesu socijalizacije i inetgracije raseljenih osoba u crnogorsko društvo, kroz proces rješavanja stambenih pitanja, obrazovanja, zdravštvene zaštite i zapšljavanja. Ovdje bih istakao da će se kroz projekat Regionalnog stambenog programa obezbijediti sredstava za rješavanje stambenog pitanja za 6.063 osoba, tačnije 1.177 domaćinstava, koja spadaju u najranjivije kategorije raseljenih. Tako će se graditi objekat u Nikšiću sa 62 stambene jedinice, Doma starih u opštini Pljevlja 68 smještajnih kapaciteta i 120 stambenih jedinica na Kampu Konik u Podgorici. U realizaciji ovih projekta Crna Gora ima veliku podršku Razvojne banke Savjeta Evrope, UN agencija i Ambasade USA u Crnoj Gori. Sve ovo realizujemo u cilju ukidanja kolektivnih centara, kakav postoji na Kampu Konik.

Aktivnosti Vlade usmjerene su na intenziviranje bilateralne saradnje sa zemljama porijekla i direktne komunikacije sa raseljenim i interno raseljenim licima na terenu, kroz informativne kampanje i organizovane odlaske u zemlje porijekla u cilju pribavljanja ličnih dokumenata neophodnih za regulisanje statusa. I pored ovoga dobrovoljni povratak ne bilježi zadovoljavajuće rezultate kao proces integracije. Međutim, moramo da istaknemo neophodnost obostrane saradnje i aktivniji odnos zemalja porijekla u cilju stvaranja uslova za bezbjedan povratak onih koji to žele, a njih u ovom tenutku ima oko 700. Ja sam imao sastanak sa ministrom za zajdnice i povratak Kosova i nadam se da će se aktovnosti na dobrovoljnom povratku u narednom periodu intezivirati.Istakao bih da je Crna Gora od strane međunarodnih zvaničnika prepoznata kao pozitivan primjer u regionu po ovom pitanju.

CdM: Šta planira država da uradi kako bi smanjila broj radnih dozvola za strance, jer svake sezone je angaživano mnogo više stranaca na sezonskim polsovima od naših građana?

Bošković: Pitanje zapošljavanja i rad stranaca u Crnoj Gori uređen je Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca (ZZIRS), koji poštuje principe: otvorenosti crnogorskog tržišta rada u duhu evropskog načela o slobodi kretanja radnika, uvažavanja karaktera naše privredne strukture kojoj je u značajnoj mjeri svojstveno sezonsko zapošljavanje u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi, uspostavljanja ravnoteže između potreba zapošljavanja domaće radne snage na sezonskim poslovima i potreba poslodavaca tokom sezone. Do 2008. godine, u Crnoj Gori je postoja potpuno liberalan sistem zapošljavanja i rada stranaca. Donošenjem ZZIRS definisan je okvir utvrđivanja broja radnih dozvola za strance. Razlozi za to su bili nedovoljno korišćenje potencijala domaće radne snage, posebno u domenu sezonskog zapošljavanja u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi.

No moramo imati u vidu i činjenicu da su na našem tržistu rada prisutan disbalans u ponudi i tražnji radne snage, koji je posebno izražen kod pojedinih zanimanja. Zato smo krenuli u realizaciju niza programa u cilju usklađivanja ponude iskazanoj tražnji za radnom snagom, s ciljem zapošljavanja domaće radne snage. Tako se realizuju programi obrazovanja i osposobljavanja ( dokvalifikacija, prekvalifikacija ili specijalizacija ), koje sprovodi Zavod za zapošljavanje, kao jednu od mjera aktivne politike zapošljavanja, saglasno potrebama – zahtjevima poslodavaca, prisutnim trendovima u strukturi tražnje radne snage ili pokazanom interesovanju nezaposlenih osoba. U ovom nam je jako važna saradnja sa poslodavcima koji treba da nam daju inpute u cilju iskazivanja potreba za radnom snagom tokom godine, po obimu, struktri i dinamici zapošljavanja, kako bi se osposobila domaća radna snaga koja će biti konkurentna, na poslovima, posebno sezonskim, na kojima se zapošljava strana radna snaga. Sve mjere koje sporvodimo imaju za cilj animaciju domaće radne snage koja mora biti mnogo više mobilnija, ali i konkurentnija kako na domaćem, tako i na tržištu rada van granica Crne Gore.

Link za članak: http://www.cdm.me/ekonomija/boskovic-za-cdm-ovo-vrijeme-trazi-rjesenja-za-razvoj-ekonomske-aktivnosti