Intervju ministra finansija, dr Radoja Žugića za dnevni list "Dan"

Ranije izdate garancije KAP-u su direktan fiskalni teret i da bismo ga rasporedili na više godina i time smanjili stepen izloženosti javnih finansija uspjeli smo da, načelno, dogovorimo konverziju garancija u  dugoročne kredite.

Predlog Ministarstva finansija za povećanje PDV-a na 19 odsto zasad je inicijalni, pa predstoji detaljna diskusija na svim nivoima, u okviru sastanaka koje će ministarstvo imati sa svim subjektima na koje bi takva odluka uticala. Tek nakon toga, predlog će biti upućen Vladi, kazao je u intervjuu za ,,Dan" ministar finansija Radoje Žugić.

- Detaljna analiza ministarstva, ranije Centralne banke, koja je više puta prezentovana u preporukama Vladi za ekonomsku politiku, te analiza Svjetske banke, pripremljena na naš zahtjev, potvrđuju identičnost stavova o efektima povećanja stope PDV-a na održivost javnih finansija, standard građana i kompanijsku konkurentnost. Kanali uticaja na cijene se odražavaju preko proizvođača, potrošača, ali i distributera u izraženije uvozno-orijentisanoj ekonomiji, kakva je crnogorska, te su te analize bile usmjerene na procjenu uticaja povećanja PDV-a na inflaciju, distribuciju, potrošnju i standard građana, kao i na fiskalne prihode.

- Uporedne analize pokazale su da povećanje stope PDV-a generiše jednokratni rast cijena, ali ne i dugoročnu inflaciju. Analize pokazuju da može imati i deflatorni uticaj, ukoliko se tim prihodima finansira deficit budžeta i ostvaruje štednja (iskustva nekih istočnih zemalja).

Namjera ministarstva je da Vladi i Skupštini predloži selektivno povećanje stope PDV-a, štiteći nižu stopu od sedam odsto, koja se dominantno odnosi na osnovne namirnice, ljekove, udžbenike, štampu i kompjutersku opremu. Uz proizvodnju za sopstvene potrebe u domaćinstvima hrane, voća, povrća i ogreva, uticaj na cijene i standard će biti neuporedivo niži, budući da proizvodi i usluge koji se oporezuju nižom stopom čine polovinu potrošačke korpe. Na ovaj način, zaštitićemo socijalno najranjivije kategorije stanovništva i dio tražnje koji je neelastičan. U slučaju usvajanja predloga o povećanju PDV-a, pokrenuli bismo u Vladi diskusiju o potrebi usmjeravanja dijela tog prihoda za odmrzavanje penzija, kroz model koji bismo usaglasili sa resornim ministarstvom i predstavnicima penzionera.

- Pregovaramo o kreditu od 50 miliona dolara, pod izuzetno povoljnim uslovima. U komunikaciji smo sa referentnim bankama, u cilju sagledavanja mogućnosti obezbjeđivanja zajma za budžet ove godine, kao i za eventualni reprogram ranijih obveznica. Zakonom o budžetu za 2013. planirano je zaduživanje do 250 miliona eura, od čega će 95,3 miliona biti za pokriće deficita i skoro 119 miliona za servisiranja duga, a preostali iznos za stvaranje fiskalne rezerve. Zbog već vidljivih efekata efikasnije naplate poreza (od početka godine do 26. aprila premašili smo prihod iz istog perioda prošle godine za 4,1 odsto, odnosno 20,1 milion), ukupan iznos zaduženja biće za deset odsto niži od zakonskog limita.

- Za uspostavljanje fiskalne, makroekonomske i finansijske stabilnosti i održivosti na dugi rok, osim fiskalne konsolidacije koju sprovodimo kroz aktivnosti na četiri kolosijeka, koje će dati i već daju kratkoročne pozitivne efekte, jedini realan model smanjenja deficita i njime generisanog javnog duga je podsticanje stvaranja nove vrijednosti, odnosno dinamiziranje rasta BDP-a. U tom dijelu značajan doprinos dala bi realizacija jednog od ključnih razvojnih projekata, odnosno izgradnja autoputa. Sasvim je izvjesno da uslovi finansiranja projekta, koje Vlada ima na stolu, donosi mnogo više, direktnih i indirektnih, pozitivnih implikacija na ekonomski rast i razvoj u odnosu na "teret" u vidu garancija, koje su apsolutno opravdane, s obzirom na niske troškove kreditiranja i minimalan faktor rizika.

KAP, kao veoma važno ekonomsko i fiskalno pitanje, za koje je Vlada predložila model rješenja i proslijedila ga parlamentu na odlučivanje, ostavivši otvorenim da i drugi subjekti odlučivanja preuzmu dio odgovornosti, imaće snažne implikacije na fiskalnu oblast. Ranije izdate garancije su direktan fiskalni teret i da bismo ga rasporedili na više godina i time smanjili stepen izloženosti javnih finansija, u Vladi i ministarstvu preduzimamo napore. Uspjeli smo da, načelno, dogovorimo konverziju garancija u dugoročnije kredite.

- Vlada se, u punoj mjeri, posvetila sprečavanju nelegalnog poslovanja, kroz kampanju, intenzivniji rad inspekcijskih službi i Komisije za borbu protiv sive ekonomije. Ovaj radni tim, osim predstavnika resornih organa, čine i predstavnici zakonodavne vlasti, poslodavaca i sindikata, čime se ostvaruju potrebni sinergetski efekti i konstruktivna diskusija svih involviranih subjekata i obezbjeđuje sagledavanje efekata predloženih mjera na najširem nivou. Rad tima se bazira na dva osnovna principa: transparentnosti i otvorenosti. U tom smislu smo nedavno pokrenuli i TV emisiju u kojoj javnost u kontinuitetu informišemo o obavljenim kontrolama, evidentiranim nepravilnostima kod pojedinačnih subjekata, kao i preduzetim mjerama, odnosno sankcijama. Komisija je pripremila i akcioni plan mjera za suzbijanje sive ekonomije i sve uključene aktivnosti, koje se odnose na regulatorna poboljšanja, operativne mjere, jačanje institucija i međuinstitucionalnu saradnju i edukaciju se realizuju u skladu sa planiranom dinamikom.

J.V.

U sivoj zoni 120 miliona

Najnovija aktivnost Komisije za borbu protiv sive ekonomije je izrada zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kojim se utvrđuju mjere zabrana obavljanja neregistrovane djelatnosti i utvrđivanje obaveze banaka da poreskom organu učini dostupnim podatke o transferima klijenata.

- Zakon propisuje i obavezu pravnog lica i preduzetnika da otvore račun kod banke, preko kojeg će isključivo polovati, utvrđivanje blagajničkog maksimuma, zabranu osnivanja privrednih društava i preduzetničke djelatnosti vlasnicima koji su u stečaju ili likvidaciji ili ne plaćaju porez, odnosno čiji su računi blokirani, oglasno poslovanje sa obavezom medija da vode evidenciju oglašivača, propisivanje obaveze organizatora kulturnih, zabavnih, sportskih i sličnih manifestacija da poreskom organu prijave prihode koje ostvare nerezidentna lica u vezi sa tim manifestacijama plate porez.

Predviđene su rigorozne kazne u slučaju nepoštovanja zakona.

Primjenom ovih odredbi stvara se efikasan mehanizam za bolju naplatu poreza, odnosno poboljšanju poreske discipline. Prema ranijim procjenama sivo tržište "odnosi" između 100 i 120 miliona eura.

U ovoj godini očekujemo da naplatimo značajan dio izgubljenih prihoda, a više od toga da stvorimo osnovu za trajno sužavanje zone nelegalnog poslovanja. Takođe nam je cilj da ne "izgubimo" još jednu turističku sezonu, u smislu prihoda koji se po osnovu nelegalnog poslovanja u ovom sektoru generiše.

Ovdje možete pogledati intervju u originalu Intervju.pdf