Intervju ministra finansija, dr Radoja Žugića za Dnevne novine

Tokom 2014. godine biće nastavljena odlučna borba protiv sive ekonomije kroz nove veće kazne za povratnike u prekršajima, najavljuje ministar finansija Radoje Žugić u intervjuu za Dnevne novine. On je najavio da će se naredne godine razmatrati i ukidanje kriznog poreza i ističe da je 2013. godina uprkos velikim problemima bila “uspješna”, što ilistruje podatkom da je do 29. decembra naplaćeno 116 miliona eura više budžetskih prihoda nego prošle godine.

Fiskalna politika, kao najvažniji segment ekonomske politike, treba da podrži mjere koje treba da doprinesu dinamičnijem rastu privrede, smanjenju regionalnih razlika u pogledu stepena razvijenosti, novom zapošljavanju, pravednijoj socijalnoj politici i ublažavanju negativnih demografskih trendova, posebno na sjeveru zemlje. Nekad smo imali selo bez seljaka, a sada se plašim da ćemo imati selo bez stanovnika. Ovo jeste gruba definicija, ali to jeste tako. Sve ovo su ciljevi ekonomske politike, čije ostvarenje je usmjereno na dostizanje primarnog, a to je poboljšanje kvaliteta života građana.

Preduslov razvoja svake ekonomije je finansijska stabilnost. Ona čini sistem jačim i otpornijim na eksterne šokove, kojima su posebno izložene male i otvorene ekonomije, poput crnogorske. Finansij ska stabilnost u Crnoj Gori se bazira na tri osnovna elementa, i to održivost fiskalnog sistema, bankarska stabilnost i unapređenje konkurentnosti.

Smatram da smo imali uspješnu godinu i to je uspjeh cijelog tima u Ministarstvu, ali ništa od toga | ne bi bilo da nijesmo imali snažnu političku podršku od ostatka Vlade. A Ostvareni rezultati potvrđuju da smo na putu oporavka javnih finansija i obezbjeđenj a finansijske i makroekonomske stabilnosti, koja je preduslov rasta i razvoja svake ekonomije.

U cilju daljeg pri' bližavanja potpunom uravnoteženju javnih finansija, namjera Ministarstva finansija je da, kroz nastavak procesa fiskalne konsolidacije i kreiranj e i vođenje konzistentne ekonomske politike, stvori pretpostavke za unapređenje nacionalne i konkrentnosti privrede, što će, posredno, podstaći stvaranje nove vrijednosti i obezbijediti snažniji rast BDP-a.

Što se tiče aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, očekujem njihov nastavak u istom ili čak većem obimu i dinamici, uz poštovanje istih načela postupanja inspekcijskih organa: transparentnost, neselektivnost i nulta stopa tolerancije. Što se tiče očekivanja kada su u pitanju efekti borbe protiv sive ekonomije, očekujem poboljšanje poreske discipline i unapređenje svijesti građana o tome da je redovno funkcionisanje institucija i svega onoga što spada u domen javnog interesa moguće obezbijediti jedino ukoliko se poreske obaveze uredno servisiraju. Oštrije kazne DA, za povratnike u prekršaju (za prvi kvartal 2014. u planu je priprema novog zakona kojim će se pooštriti kaznena politika prema povratnicima u prekršaju i uvesti rigorozne mjere prema ovim subjektima). Tokom 2014. nastavljamo sa jačanjem institucionalnih i kadrovskih kapaciteta organa državne uprave nadležnih za kontrolu i naplatu prihoda.

Sve mi se više čini da svako prepoznaje da je bilo neophodno da krenemo u borbu protiv sive ekonomije i odlučni smo da u tome istrajemo. Ako želimo održivost, onda moramo da znamo da to svima treba. Bićemo u borbi protiv sive ekonomije još nemilosrdniji.

Ministarstvo finansij a je pripremilo predlog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji definiše mjere odgovornosti i kaznene odredbe. Naime, u okviru predloga zakona posebno se uređuje pitanje inspekcijskog nadzora, pa se, u cilju ojačavanje kontrole budžetske potrošnje u toku fiskalne godine, definiše institut budžetskog inspektora, obuhvatnost djelovanja, kao i ovlašćenja koja su suštinski utvrđena Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Budžetska inspekcija je elemenat preventivne kontrole, a dijelom i korektivni elemenat. Utvrđene su mjere odgovornosti ovlašćenih lica u državnim organima u slučaju neodgovornog ponašanja i prouzrokovanja finansijske štete. Zakon propisuje novčane sankcije za nepoštovanje pojedinih odredbi ovog zakona, koje se kreću u rasponu od 200 eura za blaže do 4.000 eura za teže povrede Zakona.

Što se zaduživanja 2014. godine tiče, predlogom Zakona o budžetu propisano da se Vlada može zadužiti u iznosu do 240 miliona eura, koji će biti obezbijeđen kroz emisiju obveznica na inostranom tržištu, izdavanje domaćih obaveznica i/ili državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i inostranim finansijskim institucij ama, kao i sa ostalim institucijama, što će zavisiti od uslova na tržištu. Od 240 miliona je 171 milion za refinansiranje, a ostatak je deficit koji je za narednu godinu planiran ambicizno, ispod dva odsto BDP. Svestrano ćemo sagledati i proučiti sve mogućnosti zaduživanja. Prilikom opredjeljivanja za konkretne oblike i institucije kod kojih će se zadužiti, neophodno je, pored cijene sredstava iskazane u kamatnoj stopi, uzeti u obzir i druge bitne parametre, kao što su rokovi otplate, brzina korišćenja sredstava, odnosno njihova dostupnost, ispunjavanje određenih uslova i slično. Istovremeno ćemo, tokom naredne godine, biti posvećeni aktivnostima na restrukturiranju javnog duga, odnosno iznalaženju načina da se poveća ročnost otplate i obezbijede potencijalno niže kamatne stope, kako bi se smanjio rizik finansiranj a budžeta u narednim godinama i uticalo na preokret trenda javnog duga, odnosno njegovo postepeno smanjivanje u predstojećem periodu.

Ne očekujem otpor zbog zakona o zaradama

Vjerujem i očekujem da neće, jer namjera zakona nije smanjivanje zarada, već dovođenje u red i sistemsko rješavanje ovog pitanja, kako bi se obazbijedilo unificiranje načina obračuna zarada za obavljanje istih poslova. Primarni cilj zakona je da obezbijedi ravnopravno i na zaslugama zasnovano određivanje ličnih primanja zaposlenih, kroz uvođenje mehanizama kojima se prepoznaje i nagrađuje visok kvalitet rada i povećava profesionalnost i efikasnost javnih službi.

Za devet mjeseci imali deficit od 0,4 odsto BDP prema podacima CBCG, a da bi taj defici bez garancija, sudskih troškova. Nastavićemo u narednoj godini proces snaženja poreske discipline. Vrlo brzo ćemo razmisliti o ukidanju nekih mjera kao što je krizni porez i na takav način omogućiti da imamo još konkuretniji poreski sistem.Vjerujem da će se projektovana stopa rasta od 3,6 odsto ostvariti početkom i realizacije nekoliko velikih infrastrukturnih projekata.

116 miliona eura su veći budžetski prihodi u odnosu na prošlu godinu, odnosno 11 odsto veći nego 2012. godine

Ovdje moežete vidjeti intervju u originalu Intervju.pdf