Kaluđerović: Postignuti značajni rezultati u promovisanju NATO integracija

Foto galerija

Nacionalni koordinator za NATO i savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku Nebojša Kaluđerović boravio je, u okviru javnog dijaloga o članstvu u NATO, u radnoj posjeti opštinama Kolašin i Mojkovac, gdje je predstavio napredak Crne Gore ka članstvu u toj organizaciji.

Na odvojenim sastancima, koordinator Kaluđerović razgovarao je sa predsjednicima opština Kolašin Darkom Brajuškovićem i Mojkovac Dejanom Medojevićem, kao i sa lokalnim rukovodstvima obje opštine. Sagovornici su istakli važnost evroatlantske integracije za stabilnost Crne Gore i Zapadnog Balkana, razmjenili mišljenja o ulozi i doprinosu lokalnih samouprava u tom procesu i razgovarali o planiranim aktivnostima na promociji i informisanju građana o ovom spoljnopolitičkom prioritetu.

Kaluđerović je tokom posjete ovim opštinama razgovarao i sa učenicima završnih razreda Srednje mješovite škole “Braća Selić” u Kolašinu i Srednje mješovite škole “Vuksan Đukić” u Mojkovcu. Učenici su uzeli učešća u dijalogu i, kroz pitanja koja su postavljali nacionalnom koordinatoru, pokazali zainteresovanost za članstvo Crne Gore u Alijansi.

Kaluđerović je u razgovoru ukazao na brojne prednosti članstva, od bezbjednosnih do ekonomskih. „Nema ni jedne države koja je ušla u NATO, da je zabilježila ekonomski pad ili recesiju. Sve su podigle domete svojih ekonomija i kvalitet života društvene zajednice“, kazao je on. Osvrnuo se i na cijenu koju bi Crna Gora plaćala da sama organizuje svoju odbranu sa tri roda vojske. „Jedna avio-eskadrila bi koštala milijardu EUR godišnje. Na moru bi nam trebalo dva veća patrolna broda, kao i desetak većih i 20 manjih čamaca. Trebalo bi nam šest hiljada vojnika, a šta mislite koliko koštaju samo četiri godišnja bojeva gađanja za toliko vojnika", istakao je Kaluđerović i dodao: „Da nam je neko 1988. rekao da ćemo narednih dvadeset godina živjeti u tri države, niko mu ne bi vjerovao. Sada živimo u najmanjoj, ali svojoj državi, koju moramo i da čuvamo i da razvijamo“.

Nacionalni koordinator je istakao da je otvoreni dijalog sa pristalicama i protivnicima, kao i sa onima koji još nemaju stav o NATO integracijama, u prethodnoj godini dao značajne rezultate. U tom kontekstu je podsjetio da se procenat građana koji podržavaju članstvo, sa 35 odsto u oktobru prošle godine, povećao na 46 odsto. U posljednjih pola godine, kako je rekao, na tribinama i okruglim stolovima razgovarano je sa studentima, predstavnicima NVO sektora, privrednicima i političkim partijama, uz učešće i protivnika te ideje, sa kojima su u dijalogu i demokratskoj atmosferi razmjenjivani argumenti.

„U takvim okolnostima smanjivale su se predrasude prema NATO-u, ali ipak ih još ima i to iz partijskih, nacionalnih, religijskih razloga", zaključio je Kaluđerović.

BIRO ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU