Govor potpredsjednika Lukšića na „Simpozijumu o međunarodnom pravu i ljudskim pravima“ na Cetinju

Dame i gospodo,

Dozvolite mi da najprije zahvalim na pozivu da učestvujem na „Simpozijumu o međunarodnom pravu i ljudskim pravima“, čiji je Crna Gora domaćin.

Efektivna implementacija instrumenata međunarodnog prava u oblasti ljudskih prava, usvajanje standarda Ujedinjenih nacija, kao i prihvatanje vrijednosti Savjeta Evrope, u pravcu jačanja i unapređenja zaštite ljudskih prava, jedan je od ključnih ciljeva na agendi crnogorske vanjske i unutrašnje politike i prožima se kako sa integracionim težnjama tako i stvaranjem uslova za ekonomski održiv razvoj i uspostavljanje istinski funkcionalne tržišne ekonomije. 

Nakon obnove državne nezavisnosti 2006. godine ostvareni su značajni rezultati u izgradnji zakonodavnog i institucionalnog okvira za sprovođenje, zaštitu i unapređenje ljudskih prava. 

Vjerujem da je značajan napredak postignut u oblasti poštovanja vladavine prava, poštovanja svih oblika ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije na svim nivoima, uz istovremeno sprovođenje aktivnosti i usvajanja standarda u pravcu punopravnog uključivanja Crne Gore u evropske i evroatlanske strukture. Kao rezultat prepoznavanja napretka u sprovođenju reformi, uslijedilo je otpočinjanje pregovora o članstvu sa Evropskom unijom, dok se stiču uslovi za finaliziranje procesa učlanjenja Crne Gore u NATO, što je imajući u vidu komplementarnost dva integraciona procesa od posebnog značaja.

Crna Gora je do sada već otvorila 12 pregovaračkih poglavlja, od kojih su sa aspekta zaštite ljudskih prava, ali i cjeline pregovaračkog procesa, posebno značajna poglavlja 23 i 24. U okviru ispunjavanja obaveza neophodnih za uspješno zatvaranje ovih poglavlja, pored jačanja pravnog okvira za djelovanje nacionalnih institucionalnih kapaciteta u ovoj oblasti, prvenstveno Ombudsmana, ostvarena je tješnja saradnja sa međunarodnim tijelima, naročito Savjetom UN-a za ljudska prava, Komitetom UN-a protiv torture (CAT), i Evropskim komitetom za prevenciju torture. Takođe, preduzete su odgovarajuće mjere u cilju sveobuhvatnije primjene preporuka Evropskog komiteta za prevenciju mučenja i nečovječnog ili ponižavajudeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Sve ove aktivnosti usmjerene ka ostvarivanju preporuka i usklađivanju sa evropskim zahtjevima, rezultirale su i konkretnim rezultatima u praksi. Naravno, pred nama je još puno posla, jer progres u ovoj oblasti znači i potpunu konsolidaciju i razvoj ključnih institucija.

U kontekstu, zaštite ljudskih prava i demokratizacije društva, od posebnog značaja je sloboda medija i sloboda izražavanja. Na tom putu je puno izazova. Kako na strani Vlade i drugih djelova političkog sistema koji moraju uraditi sve što je do njih da ambijent za rad novinara bude bezbjedan, tako i medijske zajednice koja mora raditi na unapređenju standarda kvaliteta i profesionalizma.Na planu ostvarivanja temeljnih prava preduzeti su konkretni koraci u cilju osiguranja primjene nediskriminacije u praksi, naročito LGBT populacije, kao i pune primjene rodne ravnopravnosti. 

Sve istaknuto samo potvrđuje posvećenost izgradnji modernog društva, ali i naglašava potrebu dalje primjene akcionih planova kako bi ostvarivanje članstva u EU imalo svoj konkretan transformativni uticaj na društvo, u pogledu većih šansi za sve pojedince, a samim tim i povoljniji ekonomski ambijent.

U okviru naše teme, naglasio bih i da je 1. januara 2013. godine Crna Gora je započela svoje trogodišnje članstvo u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija. I u samom procesu vođenja naše kandidature za članstvo i sada kao članica, Crna Gora se vodila fundamentalnim principima poštovanja ljudskih prava i sloboda kao trajne vrijednosti njene politike i preduslova za jačanje ne samo nacionalne već i regionalne stabilnosti.

Naša politika u Savjetu utemeljena je u tradicionalnoj posvećenosti zemlje promociji i razvoju međukulturnog dijaloga i saradnje na međunarodnom nivou; novim izazovima jačanja saradnje i stavljanja akcenta na ulogu civilnog sektora u kreiranju i implementaciji politika i programa ljudskih prava; kao i u spremnosti Crne Gore da aktivno doprinese povećanju nivoa efikasnosti i efektivnosti rada Savjeta u suočavanju sa svim aspektima promocije zaštite i adekvatnog odgovora na kršenja ljudskih prava. 

Kroz podršku brojnim rezolucijama i inicijativama, koautorstvo i sponzorstvo, Crna Gora je demonstrirala snažnu posvećenost zaštiti ljudskih prava, konstruktivnost, pouzdanost i posvećenost dijalogu u okviru UN kako bi se ojačao kredibilitet i efektivnost sistema zaštite ljudskih prava na multilateralnom nivou. Posebno smo aktivni bili na teme koje se tiču prava žena i djece, kao i ukidanja srtne kazne i konsolidacije stanje u postkonfliktnim područjima.

Osim članstvom u Savjetu za ljudska prava, Crna Gora može biti ponosna na još jedan uspjeh na međunarodnom planu u ovoj oblasti. Naime, nedavno je Crna Gora, uz veliku podršku, dobila člana UN Komiteta za prava čovjeka, jednog od prvih ugovornih tijela Ujedinjenih nacija u okviru sistema za zaštitu ljudskih prava.

Mogućnost da djelujemo kroz članstvo u Komitetu za ljudska prava i kroz naše ukupne aktivnosti na međunarodnim forumima, vidimo ne samo kao priliku za adekvatno reagovanje na kršenja ljudskih prava u svijetu, već izazov za dalje i snažnije poboljšanje ljudskih prava u zemlji.

Poštovane dame i gospodo,

Crna Gora, svjesna značaja poštovanja i ostvarivanja zaštite ljudskih prava, kao temeljne vrijednosti za pojedinca, državu i međunarodnu zajednicu, će i dalje nastaviti da sprovodi reforme u ovoj oblasti, ne manjim intenzitetom nego do sada, kako kroz sprovođenje aktivnih politika na nacionalnom nivou, tako i kroz aktivnosti u okviru međunarodne zajednice.

Zahvaljujem se za Vašu pažnju.