Kaluđerović: Kolektivni sistem bezbjednosti jedini put za male zemlje

 

  

Na predavanju studentima Univerziteta Mediteran, nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović, kazao je visokoškolcima da integracija u Alijansu najviše tangira mlade, te da oni određuju prioritete i pravac države i koriste benefite članstva.

 
Kaluđerović je saopštio da je kolektivni sistem bezbjednosti jedan od najboljih odgovora na savremene izazove i jedini put za male zemlje, navodeći da neutralnost nije dopustiva tema za ozbiljnu raspravu.

„Ulazak u NATO bi ovom regionu osigurao dugotrajni mir. Brojne nove prijetnje uvećavaju lepezu opasnosti – na njih nijedna zemlja ne može samostalno odgovoriti. Zato je kolektivni sistem bezbjednosti jedan od najboljih odgovora na savremene izazove“, rekao je Kaluđerović.

Govoreći o temi neutralnosti, nacionalni koordinator Kaluđerović smatra da, takozvana neutralnost nije dopustiva tema za ozbiljnu raspravu. „Kolektivna bezbjednost je jedini put za male zemlje. Mi želimo da budemo dio sistema čije vrijednosti dijelimo“.

Tokom predavanja posebno se osvrnuo na kompatibilnost integrativnih procesa Evropske unije i NATO. “ Kompatibilnost Evropske unije (EU) i NATO je neupitna i griješi svako ko kaže suprotno”, dodavši da su “92 odsto stanovnika EU, u stvari, stanovnici i NATO država. Danas su 22 od 28 država članica EU ujedno i članice NATO“.

„Kriterijumi za članstvo i vrijednosti koje baštine i EU i NATO su zajedničke, neodvojive. Bivše socijalističke države Evrope ili su prvo postale članice NATO, a nakon toga članice EU ili su iste godine primljene u obje organizacije“, saopštio je Kaluđerović studentima.

On je rekao da su neke od tema koje su se mogle čuti kao potencijalni razlozi zašto ne treba Crna Gora da postane članica NATO neargumentovane, poput one da Crna Gora, članstvom u Alijansi gubi suverenitet, navodeći da je Alijansa organizacija bazirana na konsenzusu.

Kao jednu od zabluda, Kaluđerović je naveo temu vojnih baza, naglasivši da su sve baze nacionalne, a da se mogu staviti na korišćenje kolektivnom sistemu, ako se ukaže potreba za tim i ukoliko to država odobri.

Prema njegovim riječima, još jedna zabluda je slanje vojnika u misije. „Crna Gora je izabrala profesionalizaciju svoje vojske, umjesto obaveznog vojnog roka. Dio kolektiva znači imati zaštitu koju partneri pružaju, ali i obavezu doprinošenja istom“, naglasio je nacionalni koordinator za NATO.

Tokom predavanja, Kaluđerović se osvrnuo i na ekonomske benefite članstva u NATO, navodeći da država, postavši dio takve grupe zemalja, postaje privlačnija investitorima.

„Iako ne možemo da postavimo direktnu vezu između povećanja direktnih stranih investicija i članstva u NATO, ono što je činjenica jeste da investitori idu tamo gdje je sigurno, i dodatno nijedna država koja je ušla u NATO nije doživjela ekonomski pad“, naveo je Kaluđerović.

On je ukazao da na crnogorskoj političkoj sceni postoje poređenja sa neutralnim zemljama.

„Sama pomisao ili paralela sa nekim postojećim neutralnim zemljama nema smisla – Švajcarska neutralna vjekovima, ali okružena NATO zemljama, Švedska oko 200 godina nije ratovala, ali sada znatno raste podrška NATO-u”, kazao je između ostalog Kaluđerović .

“Ne treba ni pominjati koliko bi Crnu Goru koštala kupovina aviona i koliko bi morala imati stalne vojske i brodova”. Precizirao je i da bi samo jedan avion, bez pratećih troškova, koštao budžet 40 miliona EUR. A treba vam najmanje šest aviona, pa vi izračunajte. 240 miliona koje bi Crna Gora mogla daleko bolje da iskoristi. Ovako, članstvom u NATO dobijamo zaštitu za neuporedivo manje troškova po budžet, i dodatnu priliku da u bezbjednom okruženju radimo na privlačenju investicija“, poručio je Kaluđerović.

Studentima je Kaluđerović saopštio da se često ne vidi i ne osjeća koliko vrijedi bezbjednost. „Da mi je neko 80-tih rekao kako će se Jugoslavija raspasti, i da ću živjeti u četiri državnotvorne inkarnacije, ne bih vjerovao. Ne dozvolite takva cjepkanja i konflikte“.

Na pitanje da li je Rusija uticala da Crna Gora ne dobije poziv za članstvo, Kaluđerović je rekao da nema govora da je iko treći uticao na odluke NATO-a. „Politika proširenja je politika NATO-a i samo NATO donosi odluke o članstvu“.

Odgovarajući na pitanje zašto članstvo u NATO koji nas je bombardovao, nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović je rekao da se bombardovanje mora staviti u tačan kontekst, razumjeti da je određena politika dovela do toga. „Istoriju treba tretirati tako i izvući zaključke. Da se to ne bi više ponovilo“.