Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića dnevnim novinama “Dan”

Objavljeno: 13.01.2015. • 18:36 Autor: m
1. Na kraju prošle godine ste kazali da očekujete u 2014. godini da se odabere najbolja ponuda za Drugi blok i potpise međudrzavni sporazum, kako bi se stvorili preduslovi za početak gradnje. To se nije desilo i koliko to usporavanje realizacije projekta košta ekonomiju Crne Gore?
Poznato je da su EPCG i Vlada kao akcionar te kompaije još na jesen bili spremni da donesu odluku o izboru najboljeg ponuđača. Međutim, znate da u toj kompaniji imamo partnera koji je vlasnik 41,07 odsto akcija, da ima pravo upravljanja i da u jednom tako važnom procesu i on mora donijeti svoje odluke. Stav Vlade je javnosti poznat i on je jasan: realizacija razvojnih projekata, među kojima posebno mjesto zauzima izgradnja II bloka TE Pljevlja, je prioritet, s obzirom na to da njihova realizacija, između ostalog, garantuje uspješno poslovanje kompaanije. Vlada insistira da Blok II što je prije moguće počne da se gradi, imajući u vidu kako komercijalni, tako i njegov energetski i ekološki značaj.

2. Hoće li se zbog negodovanja A2A da EPCG finansira projekat pokušati pronaći neki novi model finansiranja, po kojem bi graditelj finansirao veći dio projekta? Kakav ishod očekujete kada su u pitanju pregovori između Vlade i A2A?
Kao što sam rekao, najvažnije je da projekat izgradnje II Bloka TE Pljevlja bude realizovan. Spremni smo da prihvatimo i takav model finansiranja gdje bi dodatnu garanciju kvaliteta projekta predstavljao partner koji je spreman da nosi određeni nivo rizika, što bi poboljšalo performanse projekta. Ali, to za nas nije opredjeljujući faktor sam po sebi i smatramo da je projekat dovoljno dobar i značajan, kao i da EPCG ima punu komercijalnu utemeljenost da ga realizuje, posebno imajući u vidu da će izgradnja Bloka II riješiti problem Bloka I koji će od 2018. godine, shodno EU direktivama, morati da radi smanjenim kapacitetima. Sa druge strane, raspoloženi smo za svakog partnera koji može poboljšati performanse projekta i smanjiti rizike u njegovoj realizaciji.

3. Smije li se prognozirati da će gradnja Drugog bloka početi u 2015. godini i kolike su šanse da se to dogodi?
Naše insistiranje jeste da Blok II počne što prije da se gradi. Odluka da li će se projekat finansirati sopstvenim sredstvima, kreditnim sredstvima ili iz ekvitija uticaće na dinamiku njegove realizacije. Kao što sam rekao, EPCG i Vlada su spremne da donesu odluku o realizaciji projekta i to odmah u januaru, a insistiramo i da naš parter A2A što prije donese svoje odluke po ovom pitanju.

4. Koliko kašnjenje sa Drugim blokom i podmorskim kablom utiče na energetski položaj Crne Gore? Nikako da postanemo energetsko čvoriste zbog nerealizacije tih projekata.
Crna Gora ima veliki energetski potencijal i energetika je značajna prilika za naš privredni razvoj. Tu posebnu ulogu ima projekat izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, čijom realizacijom svi ostali energetski projekti ne samo u Crnoj Gori, već cijelom regionu, dobijaju na značaju. Dakle, stvaranje novih količina električne energije znači nezavistan i stabilan energetski položaj Crne Gore, a mogućnost izvoza putem podmorskog kabla predstavlja značajan razvojni potencijal i to na regionalnom nivou. Ne smijemo zaboraviti da su Blok II i podmorski kabal projekti čija ukupna vrijednost prelazi milijardu eura. To dovoljno govori o njihovoj težini, značaju i kompeksnosti koordinacije samog projekta. Kada je riječ o podmorskom kablu, držimo se ugovorenih rokova i CGES izvršava svoje obaveze, tako da ne možemo govoriti o kašnjenju i učinićemo sve da ih ne bude, a isto očekujemo i od partnera Terne. Za Blok II mogu samo ponoviti da spremnost Vlade kao akcionara EPCG postoji i da se nadamo početku realizacije što prije.

5. Prema energetskom bilansu, KAP će više proizvoditi u 2015. godini. Očekujete li da KAP izađe iz stečaja u 2015. godini i može li podgorička fabrika u narednom periodu ponovo proizvoditi 100 hiljada tona godišnje?
Godina za nama bila je izuzetno značajna kako za KAP, tako i za Vladu kada je ova fabrika u pitanju – nakon dugogodišnjeg teškog perioda, KAP staje na svoje noge i postaje razvojna šansa, a ne državni problem. KAP danas plaća cijenu električne enrgije na komercijalnoj osnovi, redovno izmeruje obaveze prema radnicima i uspješno organizuje proizvodnju koja je održana na nivou kojem je bila prije uvođenja stečaja. Ohrabruju planovi da u narednom periodu budu stavljeni u funkciju novi kapaciteti u funkciji finalizaije proizvoda, što predstavlja značajan kvalitativni iskorak. Po pitanju kvantiteta proizvodnje najavljena su i povećanja na bazi sekundarnog aluminijuma. Takođe, ohrabruju planovi o investicijama u Preradu i pogone višeg nivoa finalizacije proizvoda. Očekujem da u 2015. godini Privredni sud, zajedno sa kompanijom Uniprom, završi započeti proces kupoprodaje.

6. Je li realno očekivati da neko ponudi 10 miliona eura za imovinu Boksita?
Ne bih se bavio konkretnim ciframa, znate da je procjena i prodaja imovine u rukama stečajnog suda. Ono što je važno jeste da proizvodnja u Rudnicima nije stala i očekujem da će pronalaženjem novog kupca ona uspješno biti nastavljena. Očekujem da će budući vlasnik omogućiti dalju valorizaciju rudnog bogatstva u Crnoj Gori i da će očuvati maksimalni nivo radnih mjesta u Rudniku.

7. Kada će Vlada raspisati socijalni program za radnike Boksita? Koji preduslovi treba da se ispune za raspisivanje socijalnog programa?
Stav Vlade po tom pitanju je poznat i jasan kako javnosti, tako i radniciam Boksita: oni zaposleni koji ostanu bez radnog angažmana, a nemaju osnov za sticanje penzije, imaju pravo na isplatu otpremnina, i to u onim okvirima socijalnih programa koji su posljednjih godina davani radnicima KAP-a i Željezare. Vlada može aktivirati socijalni program onoga trenutka kada sindikati to budu željeli. Za sada nas hrabri stav radnika da ne žure sa uzimanjem otpremnina, već prije svega žele da rade i nastave svoj angažman u Boksitima.

8. Premijer je nedavno izjavio da smo na ivici recesije. Jeste li saglasni sa njegovom ocjenom?
U današnjem ekonomskom i globalnom okruženju svaka ekonomija u kojoj nema žive ekonomske i investicione aktivnosti se nalazi na rubu recesije. Upravo iz tog razloga insistiramo na razvojnim projektima iz obalasti energetike, turizma, saobraćaja i infrastrukture i na tome baziramo pretpostavku da će realni rast BDP-a u 2015. godini biti 3,5%, a u 2016 3,8%. Da bismo ostvarili predviđene stope rasta, potrebno da nastavimo sa aktivanostima na sprovođenju sveobuhvatnih reformi u cilju smanjenja strukturnih slabosti i privlačenju stranih direktnih investicija.

Vezani članci:

Opšti program nadzora proizvoda na tržištu 31.01.2025.
Gjeloshaj: Vlada je donijela odluku o produženju akcije "Limitirane cijene" 31.01.2025.
Sastanak RG za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama 29.01.2025.
Formirana RG za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama 27.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?