Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića agenciji “Mina-business”

Objavljeno: 13.01.2015. • 18:48 Autor: m
1. Očekujete li da će sa italijanskom kompanijom A2A biti postignut dogovor o upravljanju Elektroprivredom? Da li bi nakon toga mogle da se nastave aktivnosti na izgradnji drugog bloka Termoelektrane Pljevlja?
Jedna od važnijih tema razgovora sa italijanskom kompanijom A2A koja će prethoditi dogovoru o upravljanju Elektroprivredom jeste usaglašavanje stavova po pitanju realizacije strateških projekata, prije svega načina realizacije projekta izgradnje II Bloka TE Pljevlja koji je od izuzetne važnosti kako sa komercijalnog, tako i sa energetskog aspekta. Vlada, kao većinski vlasnik i akcionar u EPCG, je spremna da odmah donese odluku o njegovoj realizaciji i očekujemo od našeg partnera da u najkraćem mogućem roku definiše svoj stav po tom pitanju. Svakako da je očekivanje da odluka o realizaciji ovog projekta bude donijeta u 2015. i da će to biti godina kada će početi izgradnja Bloka II.
Imajući u vidu performanse ovog projekta i značaj njegove realizacije, potpuno smo otvoreni za dogovore po pitanju finansiranja. Sopstvena ili kreditna sredstva ili uvođenje još jednog partnera sa kojim će rizik biti podijeljen – sve opcije su otvorene i od konačne odluke o načinu finansiranja zavisiće dinamika realizacije projekta.

2. Kakve su, prema Vašem mišljenju, mogućnosti za uvođenje sistema za snabdijevanja gasom u Crnoj Gori, odnosno realizaciju projekta kojeg je nedavno pokrenula EU? Na koje izvore gasa Crna Gora može računati?
Crnoj Gori je u interesu da učestvuje u svakom projektu kojim se može izvršiti njena gasifikacija i, s obzirom na naše malo tržište, treba iskoristiti svaku šansu koja nam se na tom polju pruža. Zato aktivno participiramo i nastojimo da sa drugim zemljama regiona realizujemo infrastrukturne projekte vezane za gas, koji bi mogli proći i kroz Crnu Goru. Tu, prije svega, mislim na projekat IAP-a, koji predstavlja Vladin prioritetni projekat sa aspekta gasifikacije Crne Gore. Podršku realizaciji projekta Južnog gasnog koridora Vlada je pružila kroz pripremu Memoranduma o razumijevanju i saradnji na projektu izgradnje IPA-a, zaključenog u decembru 2013. između Azerbejdžana, Albanije, Hrvatske i Crne Gore.
EU je upravo ovom projektu dala prioritet u smislu gasifikacije ovog dijela Evrope. U prilog tome ide činjenica da smo aplicirali i od EU dobili grant od 500.000 eura za izradu Studije „Master plan gasifikacije Crne Gore – Prioritetni projektni portfolio u Crnoj Gori“, koja će bliže analizirati potrebe Crne Gore za potrošnjom gasa i način razvijanja gasne infrastrukturne mreže. Rad na projektu izrade Master plana gasifikacije počeo je u novembru, a očekivanje je da će biti završen najkasnije do novembra 2015. godine. Sve ovo je usko povezano sa projektom izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) koji će biti šansa da prirodni gas dođe u Crnu Goru, a ukoliko ovaj energent pronađemo u našem podmorju, to će biti dodatna šansa da gas sami plasiramo.

3. U kojoj fazi je projekat istraživanja nafte i gasa i crnogorskom podmorju i kada možemo očekivati prve aktivnosti?
Sa zadovoljstvom možemo reći da je finalni korak u ovoj fazi realizacije projekta napravljen nedavnim usvajanjem Pregovaračke platforme na bazi koje će Vlada voditi buduće pregovore sa ponuđačima. Pregovorački postupak je koncipiran tako da Država kroz proces pregovora dobije više od onoga što je dobijeno inicijalnim ponudama. Sva neophodna zakonska regulativa iz ove oblaste, kao i modeli ugovora o koncesiji, je pripremljena. Stopa poreza države po ovom osnovu je definisana na 54%, što zajedno sa koncesionim naknadama za proizvodnju, u zavisnosti od proizvodnje kompanija, daje prihod državi u iznosu od 60-65%. Planirano je da pregovori sa kompanijama otpočnu pdmah nakon novogodišnjih praznika i ne očekujem da će trajati dugo, tako da će Vlada već do kraja I kvartala dostaviti Skupštini predlog odluke i predlog ugovora o koncesiji na usvajanje. Time je cijeli proces zaokružen i nakon što odabrani ponuđači potpišu ugovor, doći će i do prvih aktivnosti na terenu.

4. Očekujete li da se u 2015. godini intenziviraju aktivnosti na postavljanju podmorskog kabla, s obzirom na plan da on bude postavljen do 2016. godine?
Projekat povezivanja elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom se razvija zadovoljavajućom dinamikom i u ovom trenutku možemo reći da obje strane u projektu – i CGES i Terna – ispunjavaju svoje ugovorne obaveze. Mora se imati u vidu činjenica da je riječ o izuzetno ozbiljnom i kompleksnom projektu vrijednom skoro milijardu eura i čiju realizaciju su u godini za nama pratili brojni izazovi. Upravo iz razloga što njegova realizacija uključuje više aktera, svi zajedno moramo uloćiti maksmalne napore da bi se projekat efikasno realizovao. Što se tiče stanja na terenu i obaveza koji izvršava CGES, u 2014. godini je riješen veliki broj imovinsko-pravnih odnosa, obezbijeđeno zemljište za izgradnju dalekovoda, dobijene građevinske dozvole, a izvođači za izgradnju dvije dionice dalekovoda Lastva – Pljevlja pripremaju potrebnu projektnu dokumentaciju i vrše pripremne radove u segmentima za koje su se stekli uslovi. U CGES-u najavljuju da će u 2015. godini krenuti radovi na sva tri Lot-a, što podrazumijeva radove na trafostanici u Lastvi i radove na dvjema dionicama dalekovoda, i to Lastva-Čevo i Čevo-Lastva. Ukupna procijenjena vrijednost projakata u sva tri Lota je oko 60 miliona eura, od čega će minimalnih 15 miliona biti investirano u 2015. godini. Nakon dobijanja načelne saglasnosti za postavljanje dijela podmorskog kabla od strane hrvatske Vlade, u bliskoj budućnosti očekuje se početak proizvodnje dijela podmorskog kabla.

5. Da li je u 2015. planiran početak izgradnje još nekih energetskih objekata (kojih)? Šta je sa projektom izgradnje hidroelektrana na Morači?
Sljedeća godina će biti veoma značajna za sektor energetike u Crnoj Gori. Tu, prije svega, mislim na planiranu proizvodnju električne energije iz malih hidroelektrana (mHE), s obzirom na to da je do sada izdato 16 građevinskih dozvola. U 2015. godini je planiran početak izgradnje vjetroelektrane (VE) na Krnovu, a očekujem da će to biti godina u kojoj će biti donijeta odluka o načinu realizacije projekta izgradnje II bloka TE Pljevlja. Kada je riječ o izgradnji HE na Morači, to je projekat od koga se nije odustalo. Vlada intenzivno traži partnera koji bi bio spreman da uloži sredstva u realizaciju projekta i dosadašnji razgovori sa inostranim investitorima i visokim predstavnicima pojedinih zemalja potvrđuju da interesovanje za ovaj projekat postoji. 

6. Da li je tačna informacija da kompanije koje vode projekte izgradnje vejetroelektrana Krnovo i Možura imaju finansijskih problema i da nemaju mogućnosti da završe projekte? Da li će projekte preuzeti njemačka WPD grupa?
Projekti se realizuju u okviru faza i perioda definisanih ugovorima. Tako investitor za VE Krnovo, konzorcijum koji čine „Ivicom Consulting“ GmbH iz Austrije i „Akuo Energy“ iz Francuske, ima građevinsku dozvolu, a Direktni Ugovor sa investitirom i Njemačkom Razvojnom Bankom (KfW), kojim se omogućava odobravanje finasisjkih sredstava za ovaj projekat, potpisan je u decembru. Time su stvoreni uslovi da izgradnja VE Krnovo počne sredinom 2015. godine. Kada je riječ o projektu izgradnje VE Možura, investitor, konzorcijumom „Fersa Energias Renovables“ S.A. iz Španije i „Čelebić“ DOO iz Podgorice, je dobio građevinsku dozvolu u decembru, nakon čega, prema Ugovoru, ulazi u prepremnu fazu za izgradnju. 

7. Najavili ste za narednu godinu donošenje paketa podsticaja za investitore, šta će oni podrazumijevati?
Da, Vlada Crne Gore nastavlja sa aktivnostima koje imaju za cilj da kreiraju što povoljniji investicioni ambijent. U toku je izrada nove Uredbe o podsticanju direktnih investicija, koja će definisati novi paket podsticajnih mjera namijenjen domaćim i stranim investitorima. Pored projekata biznis zona i klastera koje već realizujemo, radimo na njihovom unapređenju i cilj je da pomenuta Uredba stvori uslove za bolji poslovni ambijent države i povećanje konkurentnosti privrede. Takođe, cilj ove Uredbe je privlačenje novih investitora, povećanje zaposlenosti, naročito u manje razvijenim područjima Crne Gore, kao i uravnoteženje regionalnih razlika u državi. 

Vezani članci:

Počeo ciklus obuke za korporativno upravljanje 03.12.2024.
Mentoring Forum - odgovor kompanijama kako da nastave da unapređuju svoje poslovanje 02.12.2024.
Listu predstavnika NVO predloženih za Radnu grupu za izradu Nacrta zakona o izmjenama i do 02.12.2024.
IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM KONSULTOVANJU ZAINTERESOVANE JAVNOSTI 28.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?