Reagovanje MPRR povodom tvrdnji direktora Uprave za šume Radoša Šućura u "Pljevaljskim novinama" u tekstu naslovljenom "Bez produženja ugovora malim koncesionarima gubi se oko 200 radnih mjesta

Nije istina da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odgovorno za raskid ugovora sa dva pljevaljska koncesionara na šume, kao što tvrdi gospodin Šućur u izjavi Pljevaljskim novinama, pokušavajući da sa sebe skine odgovornost. Produženje ugovora mogla je da inicira Uprava za šume, četiri godine od dana potpisivanja ugovora sa koncesionarima. Međutim, to nije učinila.

Da pojasnimo, dva koncesionara sa područja Pljevalja - "Maradom" doo i "Jasen" doo imali su ugovore na period od sedam godina. Rok ugovora je bio striktan, ali je jedna klauzula ugovora ukazivala na mogućnost njegovog produženja. Po toj klauzuli Uprava za šume je mogla da inicira postupak produženja četiri godine nakon potpisivanja ugovora. To znači da je postupak produženja ugovora trebalo inicirati 2012. Uprava za šume to nije učinila, a Ministarstvo poljoprivrede nije imalo zakonske mogućnosti da produži ugovor koncesionarima.

Sve ovo dobro je poznato i direktoru Uprave za šume. Vjerovatno misleći da se Pljevaljske novine ne čitaju dalje od pljevaljske čaršije, on se ne libi da, u cilju podmetanja, saopšti i netačne podatke. Izdvajamo tri promašaja:

- datum isteka ugovora - kako je ugovor lično gospodin Šućur čudi njegova konstatacija da ugovor ističe 25. septembra 2014. Ugovor ističe 25. septembra 2015. Promašio je samo za jednu godinu.

- rok za iniciranje produženja ugovora - ugovorom je predviđena ova mogućnost po isteku 4 godine, a ne po isteku 7 godine. Promašio je samo za 3 godine.

- datum obraćanja Ministartsvu poljoprivrede - dopis Ministarstvu gospodin Šućur je uputio 20. novembra 2014., a ne u septembru kako tvrdi. Promašio je 3 mjeseca.

Ministarstvo je odgovor koncesionarima uputilo 02.12.2014., što znači da je reagovalo pravovremeno i u skladu sa zakonom) i o svemu blagovremeno obavijestilo Upravu za šume (akt 322-167/14-10 od 08.12.2014. godine). Za sve što tvrdimo, posjedujemo dokumentovane dokaze.

Što se tiče “ostavljanja na cjedilu malih koncesionara” kada je u pitanju obezbjeđenje sirovine iz državnih šuma, radi javnosti, želimo da kažemo da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja ni jednom koncesionaru/drvoprerađivaču nije uskratilo bilo koje pravo stečeno ugovorom o koncesionom korišćenju šuma. U cilju sređivanja haotičnog stanja u oblasti koncesija na šume, kojem je dobrim dijelom kumovala Uprava za šume na čelu sa Šućurom, Ministarstvo je tokom 2014. godine donijelo razvojne strategije i šumarstva i drvne industrije. Ministarstvo je definisalo tenderske procedure koje treba da dovedu do podrške novom zapošljavanju, finalizaciji proizvodnje, smanjenju izvoza oblovine.

Tokom 2014. godine, zbog velikih opstrukcija direktora Šućura i njegovih podržavalaca, Ministarstvo je raspisalo čak 4 javna poziva kojima su šume u državnoj svojini nuđene na korišćenje, sa drvnom masom od skoro pola miliona kubnih metara. Istina je da je veliki procenat ovog drveta bio oštećen požarima, ali je sigurno dobar dio drvne mase bio tehnički, odnosno industrijski upotrebljiv. Ostalo je neprodato, odnosno neiskorišćeno 297.000 kubnih metara drveta. Ubjedljivo najviše u Pljevljima! Čemu onda strah od nedostatka sirovine, koji po pljevaljskoj čaršiji sije gospodin Šućur? Možda je odgovor u izrazima kao što su "privilegija", "ulaznica za šumu", "birkanje", kako mnogi nazivaju način na koji je gospodin Šućur “dijelio” šume na korišćenje.

Zanimljivo je da se ni jedan od dva koncesionara koje gospodin Šućur naveo u tekstu, u 2014. godini nije javio ni na jednogodišnje konkurse za davanje šuma na korišćenje, ni na one za sanitarnu sječu.

Posebno licemjerstvo gospodin Šućur pokazuje kada se brine za radna mjesta u drvnoj industriji, jer dok se gospodin Šućur pitao, najveći drvoprerađivači u Pljevljima, pa i Crnoj Gori, odlazili su u stečaj, a radnici na biro rada. Dešavale su se afere poput "Dragišnice", "Bambis-a", "Wood-a".., prihodi države i opština po osnovu naknade od koncesija na šume prepolovljeni, a cvjetale firme sa nekoliko zaposlenih koliko je bilo dovoljno da se šuma posiječe i izvezu trupci iz Crne Gore.

Mjere i aktivnosti koje je tokom prošle godine preduzelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u sektoru šumarstva i drvne industrije, naročito u dijelu kontrole rada Uprave za šume, dale su pozitivne rezultate. Proizvodnja drvnih sortimenata u šumi je u 2014. godini rasla 17% u odnosu na 2013. godinu, prihodi od koncesija 15%, proizvodnja u drvnoj industriji rasla je 70%. Efekat je ukupno 287 novootvorenih radnih mjesta u drvnoj industriji u 2014. godini, najviše u Vektri (200), zatim Fabrici peleta u Andrijevici i drugim pogonima. Ono što nam pokazuje da smo na pravom putu je i sve veće interesovanje vlasnika kapitala za ulaganje u sektor drvoprerade u Crnoj Gori.

Uvjereni smo i da će drvoprerađivači, bilo da su mali ili veliki, prepoznati šansu u ovom sektoru i važnost da “igraju” prema pravilima. Vjerujemo i da će podvale gospodina Radoša Šućura shvatiti na pravi način – kao rezultat jeda što se više ne pita.

Nije tačna ni tvrdnja gospodina Šućura da šumari čekaju radni odnos godinu dana. Ne čekaju ga godinu, već mnogo duže, između 5 i 10 godina. Poreze i doprinose im direktor Uprave za šume nije plaćao još od jula 2012. godine, iako su iz državnog budžeta, posredstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja uredno izvršavane uplate za tu namjenu. Na šta je sredstva gospodin Šućur trošio, Ministarstvo još uvijek nema saznanja, iako taj podatak već dvije godine traži od g-dina Šućura. Tek prije pet dana Ministarstvo je dobilo konačan spisak o kolikom broju ljudi se tačno radi, i sada će morati, ni krivo ni dužno, da iznalazi načine i sredstva da se ti ljudi obeštete, odnosno naplate svoj rad i ostvare druga prava po osnovu rada, koja im po zakonu pripadaju.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

pdf stranica Pljevaljske novine, Rados Sucur

pdf stranica Pljevaljske novine, Reagovanje MPRR.