- Vlada Crne Gore
Ministarstvo ekonomskog razvoja Intervju ministra Kavarića za portal Natural Gas E...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministra Kavarića za portal Natural Gas Europe
Objavljeno: 19.02.2015. • 16:05 Autor: Ministarstvo ekonomije
Kada govorimo o industriji gasa, kakva je trenutna situacija u Crnoj Gori?
Činjenica da je da Crna Gora nema razvijenu gasnu infrastrukturu. Mi smo malo tržište i s obzirom na to da nemamo razvijenu industriju gasa, intenzivno nastojimo da učestvujemo u regionalnim projektima čijom realizacijom bi i Crna Gora osjetila značajne benefite. Jedan takav projekat je projekat izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), čijom izgradnjom je planirano spajanje Albanije, gdje bi se izvršila koncekcija na TAP, Crne Gore, BiH sa postojećom gasnom infrastrukturnom mrežom u Hrvatskoj. Na taj način bi gas, kao veoma značajan energent, došao i do Crne Gore, a čitav projekat će dobiti novu dimenziju ukoliko u crnogorskom podmorju budu pronađena komercijalna ležišta gasa. To će biti šansa da budemo ne samo tranzitna zemlja, već zemlja koja sopstvene rezrve gasa može ponuditi na tržištu. Pronalaskom gasa i nafte i njenom proizvodnjom pravimo prvi korak ka stvaranju ove industrije u Crnoj Gori.
Da li Crna Gora ima neku vrstu strateškog dokumenta kada je u pitanju gas?
Trenutno je u izradi „Master plan gasifikacije Crne Gore – Prioritetni projektni portfolio u Crnoj Gori“ koji će bliže analizirati sve aspekte razvoja industrije gasa u Crnoj Gori. Izrada Master plana je u toku i očekuje se da bude završena u toku ove godine.
Šta je sa gasnim rezervama u Jadranskom moru, da li ih ima?
Dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno postojanje geoloških struktura u kojima je moguće doći do pronalaženja ležišta ugljovodonika. Imajući u vidu prethodna istraživanja podmorja Crne Gore, kao i analize kompanija koje su dostavile ponudu na tenderu koje jasno ukazuju na postojanje ovog resursa, daju nam dodatni optimizam po tom pitanju. Izuzetno smo zadovoljni što su se javili renomirani investitori i dostavili ponudu posebno ako se ima uvidu da je otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa i njihova proizvodnja rizik budućeg investitora koji mora da uloži sredstva u istraživanje. U pitanju su značajni finansijski izdaci, pa smatramo da interesovanje kompanija koje su poslale ponude daje odgovor na ovo pitanje. Jednostavno rečeno, ukoliko postoje investitori spremni da ulože novac u istraživanje, postoje i šanse da ima komercijalnih rezervi ugljovodinika, odnosno nafte i gasa.
Da li Vlada planira da vrši istraživanja u priobalnom području zemlje? Koliko novca Vlada izdvaja za istraživanja gasa?
Kada govorimo o istraživanju nafte i gasa u primorskom dijelu Crne Gore, onda govorimo o istraživanju podmorja. Dakle, u ovom trenutku je akcenat na moru, ne na kopnu, što ne znači da u perspektivi nećemo razmišljati i o tome. Što se tiče troškova samog istraživanja našeg podmorja, njih u potpunosti snose kompanije. Projekat je koncipiran tako da Vlada finansijski ne učestvuje u procesu istraživanja i proizvodnje ugljovodonika.
Da li Crna Gora ima obučen kadar koji će se baviti rezervama gasa i eksploatacijom?
Svakako da Crna Gora ima ljudske kapacitete koji daju i davaće svoj doprinos u izgradnji naftne industrije, ali činjenica je da postojeće kapacitete moramo povećati. To neće biti teško onda kada industrija gasa bude razvijena i sposobna da sama stvara potrebne kadrove, ali predstavlja izazov u fazi u kojoj smo sada – na samom početku procesa koji vodi ka stvaranju nove industrije. U svemu tome očekujemo i veliku pomoć kompanija koje će raditi na istraživanju našeg podmorja i koje će biti u obavezi da na godišnjem nivou izdvajaju sredstva koji će uložiti u obuku domaćeg kadra. Takvo ulaganje je u obostranom interesu, jer iste te kompanije će morati da osnuju svoje firme u Crnoj Gori i, naravno, zaposle određeni broj ljudi.
Šta Crna Gora dobija realizacijom projekta TANAP-TAP?
Benefiti koje bi Crna Gora Gora osjetila realizacijom projekta izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), koji predstavlja prirodni nastavak projekta Trans-jadranskog gasovoda (TAP) kao najznačajnijeg segmenta projekta Južnog gasnog koridora, bili bi višestruki. Sa finansijskog apsekta, Crna Gora bi prolaskom TAP-IAP gasovoda kroz našu teritoriju godišnje na ime tranzitne takse ubirala značajna sredstva. Izgradnjom gasne infrastrukture stvoriće se uslovi da ovaj čisti i jeftiniji energent dođe do industrije i domaćinstava. Kao što sam već pomenuo, sve ovo dobija potpuno novu dimneziju u slučaju komercijalnih otkrića gasa u našem podmorju, jer ćemo realizacijom IAP gasovoda imati potrebnu infrastrukturu za njegovo plasiranje na tržište.
Ministre Kavariću, ranije ste najavili da bi Crna Gora željela da bude uključena u projekat gasovoda Južni tok, koji sada otkazan. Da li je Crna Gora otvorena za dodatno napajanje iz ruskih izvora?
S obzirom na to smo zemlja od oko 600.000 stanovnika, naša šansa da ostvarimo diversifikaciju energetskih izvora jeste da budemo dio nekog regionalnog ili evropskog projekta. Svaku investiciju koja bi Crnoj Gori omogućila dolazak gasa, odnosno diversifikaciju energenata, i postala sredstvo jačanja naše ekonomije, Vlada je spremna da razmotri.
Da li Crna Gora ima potrebnu legislativu kada je riječ o istraživanju i eksploataciji gasa?
Da, možemo reći da smo u potpunosti zaokružili potrebnu zakonsku regulativu kada je ova oblast u pitanju. Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu donijela niz zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju oblast istraživanja nafte i gasa - Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, Zakon o porezu na ugljovodonike, kao i propise kojima se uređuje oblast obračuna plaćanja naknade za proizvodnju nafte i gasa, razvoj i proizvodnji ugljovodonika, bušenje bušotina i izgradnju postrojenja za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika. Osim toga, Vlada je usvojila modele Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika, Ugovora o zajedničkim operacijama i Ugovora o računovodstvenim operacijama. Kreiranjem ovakvog normativnog okvira postavljaju se jednaki uslovi za sve naftne kompanije, što podspješuje transparentnost i konkurentnost tržišta i omogućava pravilan razvoj upstream industrije u Crnoj Gori.
Šta je sa poglavljem 15 (Energetika) u pregovorima sa Evropskom unijom? Koji je status tog poglavlja i šta Crna Gora mora ispuniti da otvori, odnosno zatvori to poglavlje?
Napredak u ovom poglavlju je ocijenjen kao veoma dobar, prevashodno zahvaljujući tome što je Crna Gora članica Energetske zajednice od 2006. godine i što već devet godina radi na praćenju svih obaveza koje propisuje Evropska unija u ovoj oblasti. Naravno, preostalo je još dosta posla da bi se u potpunosti ispunili zahtjevi koji prate ovaj sektor. Poglavlje energetike još nije otvoreno, a jedino mjerilo za otvaranje je priprema Akcionog plana za obezbjeđenje obaveznih rezrvi nafte. U tom smislu, AP je pripremljen i već diskutovan sa ekspertima EK, tako da se njegovo usvajanje i otvaranje poglavlja očekuje veoma brzo. Bez obzira na otvaranje poglavlja, namjera nam je da u ovoj godini naš zakonski okvir usaglasimo sa zahtjevima trećeg energetskog paketa, pa iz tog razloga trenutno radimo na pripremi novog Zakona o energetici i Zakona o prenosnim sistemima za prekograničnu razmjenu električne energije i prirodnog gasa. U oblasti energetske efikasnosti, usvajanjem novog Zakona o efikasnom korišćenju energije u decembru prošle godine uspješno su prenesene sve obaveze iz direkiva EU koje se bave ovom oblašću. U toku ove godine planirano je i usvajanje Zakona o obaveznim rezervama nafte.
Kako biste ocijenili saradnju sa susjednim zemljama kada je riječ o istraživanju gasa i infrastrukturnom povezivanju? Koliko je važna regionalna saradnja u pitanjima kao što su snabdijevanje gasom i izgradnja gasovoda?
Saradnja sa zemljama regiona je u posljednje vrijeme intenzivirana upravo sa ciljem realizacije infrastrukturnih i energetskih projekata od regionalnog, al i evropskog značaja. Takav značaj sigurno ima projekat IAP gasovoda čija realizacija je uslovljena saradnjom zemalja Zapadnog Balkana, a tu, prije svega, mislim na Albaniju, BiH i Hrvatsku. Upravo je taj projekat, pored Jadransko-jonskog puta i pruge Beograd-Bar, od strane Vlade Crne Gore označen kao prioritetan, odnosno projekat za koji će Crna Gora, kao i zemlje regiona, tražiti pomoć od Evropske unije pri njegovoj realizaciji.
Takođe, pored Crne Gore, i ostale zemlje regiona su otpočele ili planiraju da otpočnu projekte istraživanja nafte i gasa u podmorju Jadrana. Sigurni smo da će komercijalna otkrića nafte i gasa u bilo kojem dijelu Jadrana, podspješiti aktraktivnost i uvećati mogućnost realizacije ovih projekata u svim ostalim zemljama regiona.
Originalni intervju možete pogledati na zvaničnoj stranici Natural Gas Europe .
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?