Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Izlaganje ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića na Jadranskom samitu o nafti i gasu, Budva - 10.3.2015.

Objavljeno: 10.03.2015. 16:17 Autor: m
Dame i gospodo,

Najprije, želim da se zahvalim organizatorima što su mi dali priliku da otvorim ovu veoma važnu konferenciju koja za temu ima održivi razvoj na planu nafte i gasa u regiji Jadrana, uz nekoliko konstatacija sa moje strane.

Vaše ekselencije i kolege iz susjednih zemalja,

Zadovoljstvo mi je što mogu da vas pozdravim u ime Vlade Crne Gore i da vam poželim ugodan boravak u Crnoj Gori.

Energetska stabilnost je više nego ikad ranije postala ključni element nacinalne i međunarodne sigurnosti. U 21. vijeku, stepen zavisnosti zemlje od sopstvenih energetskih izvora pokazuje njenu ekonomsku moć i opštu nezavisnost. Zbog toga pažljivo usklađujemo svoje cjelokupne prioritete u energetskom sektoru sa energetskom politikom EU, svjesni važnosti koju EU pridaje energetskoj sigurnosti i istrajnosti u pravcu obezbjeđivanja diversifikacije. Ponavljam, nema sigurnosti bez energetske sigurnosti.

Ciljevi energetskog sektora u Crnoj Gori su takođe usklađeni sa ciljevima Energetske zajednice (čiji je Crna Gora punopravni član od 2006. godine). U skladu sa time, Crna Gora je definisala Energetsku politiku do 2030. godine, usvojila Stategiju razvoja energetike do 2025, i krajem 2012. godine Crna Gora je potpisala Deklaraciju o pristupanju Energetskoj povelji.

Zemlja veličine Crne Gore, gdje je skoro svaki projekat u energetskom sektoru ustvari prekogranični projekat, mora pažljivo upravljati svojim resursima, što na kraju postaje pitanje budućeg uspjeha njene ekonomije i održivog razvoja. Stoga smo uvijek u toku sa aktivnostima koje realizuju naši susjedi; i ja vjerujem da regija Jadrana, čak i šira jadransko-jonska regija, predstavlja primjer dobre i strateške prekogranične saradnje, i to ne samo u sektoru energetike.

Dobar primjer strateške prekogranične saradnje je projekat podvodnog kabla koji povezuje energetske sisteme Crne Gore i Italije. Izgradnja takvog kabla će doprinijeti uklanjanju prepreka za ekonomski razvoj i jačanje konkurentskih kapaciteta zemlje, osiguravajući uspostavljanje direktne veze Crne Gore sa tržištem električne energije Evropske Unije i pozicioniranje Crne Gore kao važnog energetskog čvorišta u regionu. Ova aktivnost će biti podsticaj za investiranje u energetski sektor, i to ne samo Crne Gore, već cijelog regiona.

Budući da Crna Gora nema pristup izvorima prirodnog gasa, niti je razvila infrastrukturu za gas, niti tržište za gas, želim da naglasim naše intersovanje za povezivanje na regionalne gasne koridore. Mi smo aktivni, zajedno sa svojim susjedima, i kao dio Energetske zajednice u projektu Jadransko-jonskog gasovoda (IAP). I naše skorije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika u crnogorskom podmorju se time nadopunjuju.

Odluka Shah Deniz grupe da odabere Transjadranski gasovod (TAP) kao opciju za transport gasa iz kaspijske regije u Evropu je podstakla planove sadržane u crnogorskoj Strategiji razvoja energetike. Prema toj strategiji, IAP je ogranak TAP-a i posmatra se kao vodeća opcija za gasifikaciju Crne Gore, a Crna Gora aktivno radi na pripremi ovog projekta kroz multilateralne sporazume sa našim susjednim zemljama preko čijih teritorija ide IAP. Mi posmatramo IAP ne samo kao tranzitni gasovod za Evropu, već i kao mogućnost da Crna Gora distribuira gas iz budućih nalazišta, budući da su i IAP i TAP dvosmjerni gasovodi.

Ovo je postalo još važnije sa EU investicionim planom u perspektivi gdje investicije u energetsku infrastrukturu i druge investicije povezane sa energetikom predstavljaju prioritetne investicije. Neću se baviti važnošću koju energetski sektor ima u otvaranju radnih mjesta i time što je shodno tome moćan instrument za stimulisanje rasta realne ekonomije, budući da će ubrazno investiranje u energetski sektor staviti fokus na zapošljavanje i rast, u kraćem i srednjem roku. U tom kontekstu, Crna Gora će nastaviti da vodi konstruktivan dijalog u okviru izgradnje IAP-a, osiguravajući opipljiv interes svim zemljama učesnicama.

A sada kratko o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u Crnoj Gori, budući da ćete čuti više od mojih kolega tokom ovog samita. Prvi tender za istraživanje i proizvodnju u crnogorskom podmorju je objavljen 2013. godine i zaključen u maju 2014. godine. Naš cilj je bio da obezbijedimo jednoobrazne i transparentne uslove za sve učesnike u tenderskom procesu, pri čemu su zakonskim okvirom jasno definisana pravila za upravljanje resursima ugljovodonika, pri čemu je krajnji cilj za Crnu Goru da osigura trajne benefite za cjelokupno crnogorsko društvo.

U našem pristupu ovoj industriji vodimo se sljedećim principima:

• Transparentnost, koja se očituje u definisanju pravila igre, kroz zakone i ostale propise i javno dostupnu dokumentaciju, uključujući modele ugovora, u maksimalnoj mogućoj mjeri;
• Progresivno oporezivanje, konkretno takav model poreske politike u kom država ubira takozvanu rentu od korištenja resursa tek onda kada kompanija počne da ostvaruje profit od aktivnosti koje realizuje u Crnoj Gori;
• Konkurencija – naime, mi vjerujemo da je konkurencija zdrava u bilo kojoj oblasti. Znamo da se takmičimo sa mnogim drugim zemljama koje za cilj imaju odgovorno upravljanje i efikasno korištenje resursa ugljovodonika baš kao i mi. Mi pokušavamao da stvorimo najbolje okruženje koje će privući najbolje i nastojimo da ohrabrimo konkurenicju u ovom poslu, budući da znamo da privatne kompanije daju sve od sebe, u smislu inovacija, pristupa i rezultata, kada su pod pritiskom konkruencije; i
• Odsustvo diskrecionog donošenja odluka – jer vjerujemo da diskreciono donošenje odluka nije najbolje rješenje, te smo stoga nastojali i nastavićemo da održavamo diskreciono donošenje odluka na najnižem nivou.

Ponavljam, ovo je aktivnost koja ne poznaje državne granice, kao što ih ne poznaje ni geologija. Tako, uspjeh bilo kojeg našeg susjeda će samo povećati šanse Crne Gore i ostalih susjeda u privlačenju kompanija koje bi uzele učešća u ovom sektoru. Istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori do sada, kao i aktivnosti na Jadranu, ukazuju na veliku perspektivnost ovog regiona. Osnovni preduslovi su u proizvodnji nafte i gasa koja bi se realizovala u geološkom basenu južnog Jadrana, dok je direktna potvrda ove činjenice proizvodnja u albanskom, hrvatskom i italijanskom dijelu basena.

Da se ponovo vratim na Jadransko more, zajednički resurs koji dijelimo. Neko bi se mogao zapitati kako je istraživanje ugljovodonika podudarno sa ostalim razvojnim politikama u oblasti turizma i zaštite životne sredine. Razvoj ekonomije, ne čak ni održivi razvoj, kao centralni koncept našeg doba, ne mogu da postoje bez razvoja energetike, tako da smo uveli standarde za ovu oblast koji su još zahtjevniiji nego opšti standardi zaštite životne sredine za ostale sektore ekonomije. Mi zahtijevamo od kompanija u perspektivi da koriste najbolje raspoložive tehnologije i da se fokusiraju u potpunosti na HSE standarde (standardi zdravlja, bezbjednosti i zaštite životne sredine). Speremamo se da primijenimo EU Direktivu o sigurnosti naftnih i gasnih aktivnosti na moru i upravo smo završiti nact Strateške studije uticaja na životnu sredinu aktivnosti u vezi sa ugljovodonicima u podmorju Crne Gore, koja će služiti kao osnova sa kojom će naftne kompanije morati da se usklade. Naši susjedi u Hrvatskoj su učinili isto.

Mi smo pokazali da kada se pojave problemi, imamo zrelosti da ih riješimo na civilizovan način, bez konfrontacije. Naši dobrosusjedski odnosi mogu predstavljati samo dodatno osiguranje stabilnog političkog okruženja koji prevazilaze granice, budući da mi razumijemo politička vođstva regiona. Ovo može predstavljati dodatno osiguranje za kompanije koje dolaze da rade na Jadranu.

Dame i gospodo,

Uvjeren sam da će sve ono što ćete čuti u narednih par dana ukazati na otvorenu ekonomsku politiku i transparentne porcedure ne samo u Crnoj Gori već i u jadranskoj regiji, što će biti dodatni razog da učestvujete u našim pojedinačnim i zajedničkim aktivnostima, uz krajnji cilj da učinimo svoje ekonomije prosperitetnijim, zadržavajući uzajamne interese.

Zahvaljujem na pažnji.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?