Saopštenje: U organizaciji Ministarstva poljoprivrede održan okrugli sto „Bezbjednost hrane“

U procesu uspostavljanja efikasnog sistema bezbjednosti hrane u Crnoj Gori, u skladu sa EU standardima, nećemo praviti kompromise, jer je to pitanje ne samo ispunjavanja obaveza iz procesa pristupanja EU, mogućnosti za plasman domaćih proizvoda, nego i zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović prilikom otvaranja okruglog stola posvećenog temi „Bezbjednost hrane“.

Skup je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja s ciljem da se ukaže na značaj bezbjednosti hrane, a u susret Svjetskom danu zdravlja - 7. aprilu, koji se ove godine obilježava, upravo na temu bezbjednosti hrane.

Ministar Ivanović je kazao da bezbjedna hrana podrazumijeva ne samo hranu odgovarajućeg sastava, nego i hranu koja ne sadrži mikrobiološke, fizičke, hemijske, radiološke i druge kontaminente. „Mogućnost kontaminacije hrane prisutna je na svakom koraku u lancu hrane. Rizici oboljenja životinja, zagađenja životne sredine, neadekvatnog tretmana u primarnoj proizvodnji, nestručne primjene agrotehničkih mjera, nehigijenskog rukovanja hranom, neadekvatnih uslova skladištenja i čuvanja, nepropisnog transporta, nepravilnih tehnoloških postupaka... povećavaju se iz dana u dan. Upravo iz tih razloga opšte je prihvaćen takozvani objedinjen pristup, koji podrazumijeva upravljanje rizicima koji mogu biti involvirani u svakoj fazi lanca hrane“, kazao je Ivanović.

Ministar je poručio da je temeljno opredjeljenje Vlade Crne Gore unapređenje postojećeg i supostavljanje efikasnog sistema bezbjednosti hrane donošenjem zakonske regulative koja će biti usklađena sa evropskim i međunarodnim standardima i njenom implementacijom. Najvažnije je da svi subjekti zaduženi za ovu oblast u narednih pet-šest godina konstatno rade na promjeni načina razmišljanja ljudi, kao bi se cilj postigao. „Bezbjednost hrane nije političko pitanje. Ne može se u Parlamentu, voljom pojedinaca, mijenjati zakon koji je usaglašen sa EU standardima, kao što je to bio slučaj sa Zakonom o maslinarstvu. U međuvrmenu smo dobili potvrdu onog što smo znali, upozorenje od Evropske komisije koje ćemo proslijediti Parlamentu i ponovo ući u proceduru izmjene zakona. Pokušaj pojedinaca da uspore proceduru usvajanja zakona dali su nekoliko mjeseci za izbjegavanje prilagođavanju novim standardima, ali bi bilo mnogo bolje da se tih nekoliko mjeseci iskoristilo za prilagođavanje standardima“, kazao je Ivanović.

On je poručio proizvođačima da je sada vrijeme da se u Crnoj Gori realizuju ozbiljnije investicije u oblast bezbjednosti hrane, ako računaju da za pet-šest godina da povećaju izvoz iz Crne Gore u EU.

Govoreći o ulogama pojedinih segmenata društva na edukaciji i podizanju nivoa svijesti Ivanović je posebno ukazao na značaj medija, pozivajući ih da temu bezbjednosti hrane ne koriste na način kako bi obezbijedili bolji tiraž, već za edukaciju. On je kazao i da će sami proizvođači morati dalje i još više da se prilagođavaju propisima i zakonima. „To znači da će socijalni momenat padati u drugi plan, a u prvi izbijati prilagođavanje pravilima koja moraju poštovati svi jednako, pogotovo u oblasti bezbjednosti hrane“, kazao je Ivanović.

Do kraja godine, kako je kazao, mora se napraviti i jedno fino podešavanje u sistemu, kada je riječ o ulozi institucija. „To će značiti mnogo veću ličnu odgovornost svakog u sistemu. Nije cilj zatvaranje objekata, nego edukacija i podizanje nivoa svijesti. U tom procesu treba da učestvuju svi od inspekcija do medija, ako želimo da imamo dobar sistem bezbjednost hrane. Možemo usvojiti zakone, ali ako ne hudemo promijenili svijest i naš odnos prema ovoj temi, suočavaćemo se sa poteškoćama koje nemaju veze sa tim da li smo ili ne u EU, a poseldice će ostati nama i generacijama koje dolaze“, poručio je Ivanović.

Prema riječima Andreasa Hensela predsjednika Federalnog instituta za procjenu rizika Njemačke, koja će prema juče potpisanom sporazumu o saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, pomoći Crnoj Gori u uspostavljanju boljeg sistema bezbjednosti hrane, pred našim institucijama je veli izazov u toj oblasti, jer treba da uspostavi novi sistem kako bi njeni proizvođači opstali na EU tržištu. „Sva hrana koja se nađe na tržištu EU ne mora biti proizvedena tu, ali mora biti sigurna. Bezbjednost hrane je preduslov za trgovinu na tržištu Evrope i proizvođači moraju ispuniti te standarde ako žele profit“, kazao je Hensel.

Gospodin Hensel je rekao da odgovornost za bezbjednost hrane više nije na vladama, nego na proizvođačima i uvoznicima, te da je posao institucija da kontrolišu i pomognu proizvođačima da definišu kritične tačke moguće kontaminacije. „Morate prilagoditi sistem za otkrivanje uzroka infekcija, bakretija i virusa koji se mogu prenijeti na životinje i ljude, morate uraditi i procjenu rizika u kontekstu sljedljivosti hrane. Bezbjednost hrane je oblast koju treba odvojiti od politike. Ja radim u naučnoj instituciji, a političari i vlade se uključuju samo onda kada imamo nešto da im saopštimo“, kazao je Hensel.

U dijelu skupa predviđenog za prezentacije, o raznim aspektima bezbjednosti hrane i ulogama pojedinih institucija u narednom periodu, u kontekstu sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane, govorili su predstavnici Veterinarske uprave, Fitosanitarne uprave, Uprave za inspekcijske poslove, Privredne komore, Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, kao i poljoprivredni proizvođači i prerađivači, kao i trgovci.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja