MPRR se pridružilo kampanji FAO - 2015. godina označena kao godina zemljišta

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore pridružilo se kampanji Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) da 2015. godina bude označena kao  međunarodna godina zemljišta. Kampanja je posvećena pravilnoj upotrebi zemljišta kako bi se postigla održiva proizvodnja hrane.

Tempo iskorištavanja obradivog zemljišta prijeti da ugrozi proizvodnju hrane u budućnosti. Zato se pažnja usmjereva na održivi pristup ekspolataciji koji će omogućiti zadržavanje kvaliteta zemljišta i nakon višegodišnjeg korištenja. Generalni direktor FAO José Graziano da Silva izjavio je: ,,Uloga zemljišta je višestruka. Zemljište nema glas kojim bi nam ukazalo na trenutno stanje, ali je veliki saveznik u proizvodnji hrane.“

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović upozorio je da je "obradivo zemljišta je u opasnosti zbog širenja gradova, sječe šuma, neodrživog korišćenja zemljišta, zagađenja, klimatskih promjena, prekomjerne ispaše. Degradacija zemljišta danas predstavlja otimanje obradivog zemljišta od budućih generacija. Dodatno, ugrožavamo lanac bezbjednosti hrane kome smo sve više posvećeni u Crnoj Gori".

Voda, vazduh, biljni i životinjski svijet su odlika Zemlje. Svi ovi elementi su podjednako važni kako bi se očuvala jedinstvenost planete. Ovi elementi nisu izolovane pojave koje mogu funkcionisati jedna bez druge, a sredina u kojoj se sučeljavaju je tanka opna koja se nalazi na površini stjenovite podloge. U naučnim krugovima postoji nedoumica da li je moguće tu opnu nazvati sferom, s obzirom na to da nije neprekidna i da je njena dubina u rasponu od nekoliko centimetara do nekoliko metara, svima poznata kao pedosfera, odnosno zemljište.

Zemljište je rastresiti sloj, nastao raspadanjem stjenovite podloge. Da li ste znali da bi se stvorio sloj od jednog centimetra potrebno je oko 1000 godina? Da bi naučili kako uzgajati zasade koje danas uzimamo zdravo za gotovo, ljudskom rodu bilo je potrebno 10.000 godina? Usput smo pokvarili većinu zemlje na kojoj smo radili, često pretvarajući plodne prirodne ekozone u zapušteno zemljište i polu-suve pustinje.

Iako je izuzetno tanak u odnosu na stijene od kojih je nastao, upravo taj sloj ima presudnu ulogu u razvoju vegetacije koja u lancu ishrane zauzima nezamjenljivo mjesto. Kada ne bi bilo zemljišta, biljke ne bi imale odakle da usvoje mineralnu materiju koja im omogućava opstanak, biljojedi bi ostali bez hrane, a ubrzo i mesojedi i svaštojedi u koje spada čovjek. Pored toga što je zemljšte neophodno za dobijanje osnovnih namirnica, ono ima ključnu ulogu u dobijanju goriva, vlakana i medicinskih proizvoda, a od suštinskog je značaja za kruženje ugljenika, skladištenje i filtriranje vode. Procjena FAO je da je trećina ukupnog zemljišta degradirana erozijom, salinizacijom, kisjelim kišama i drugim vidovima zagađenja koje se javljaju kao posljedica neadekvatnog upravljanja ovim resursom. Ako se ništa ne promijeni do 2050. godine količina obradivog zemljišta po stanovniku planete Zemlje će iznositi svega 1/4 količine iz 1960. godine.

Na inicijativu kralja Tajlanda Bhumibola Aduljadeja 2002. godine 05. decembar je proglašen za Svjetski dan zemljišta. Tokom ove godine cilj je podizanje svijesti o važnosti zdravog zemljišta za zdrav život, i zalaganje za održivo korišćenje ovog resursa. Međunarodna godina zemljišta će dati kontinuitet u daljem radu, podršci poljoprivrednih gazdinstva.

Više je razloga za proglašenje međunarodne godine zemljišta. Izdvajaju se: sve veći broj stanovnika, smanjenje obradivog zemljišta, otrovni sastojci koji se koriste za zaštitu bilja, sve manje stajnjaka, vremenske nepogode. Plan je da se tokom ove godine realizuje oko 120 projekata u svijetu koji se odnose na zaštitu zemljišta. Zajedno sa UNESCO razviće se internet mapu svijeta na kojoj će biti predstavljeni podaci o zemljištu, jer su trenutni podaci ograničeni i zastarjeli.

Godina zemljišta treba da nas podsjeti na zakone prirode i da nema bogate poljoprivrede bez bogatog zemljišta! Povećenje stočnog fonda pojačava brigu o zemljištu. Sve više zemalja nastoji da zemljište nikad ne bude prazno, da se poslije svake žetve odmah zasije, da se čuva preostala vlaga, da porastu biljke koje će se zaorati i vratiti zemlji bar onoliko mase koliko je odnijeto prethodnom žetvom. Sve se manje u svijetu postavlja pitanje ko je vlasnik zemljišta, već da li ga i koliko čuva za generacije koje dolaze.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja