Predsjednik Vlade Milo Đukanović razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom

Predsjednik Vlade Milo Đukanović razgovarao je sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji se nalazi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Po završetku razgovora, Đukanović i Stoltenberg obratili su se javnosti.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović zahvalio je za kontinuitet pomne pažnje koju generalni sekretar NATO-a posvećuje Crnoj Gori , njenim evroatlantskim aspiracijama i evroatlantskoj budućnosti regiona Zapadnog Balkana u cjelini:
“Mi to smatramo jako važnim, ne samo sa stanovišta interesa naše zemlje, ne samo ni sa stanovišta interesa stabilnosti zapadnog Balkana, to ocjenjujemo jako važnim sa stanovišta evropske stabilnosti, stabilnosti Mediterana i ostvarivanja ključnih interesa NATO-a na našem kontinentu. Posjeta je bila odlična prilika da analiziramo obavljene zadatke na polovini pređenog puta ove faze crnogorske integracije.
Podsjetiću da smo na samitu u Kardifu dobili poseban program za ovu fazu crnogorske integracije kroz ciklus intenziviranog i fokusiranog dijaloga.
Sada smo otpilike na polovini te faze i ovo je bila prilika da vidimo kojim se tempom Crna Gora kreće i u kom stanju kvaliteta su reforme koje realizujemo. Istovremeno, ovo je bila prilika da analiziramo šta je to urađeno u ovom vremenu između naša dva posljednja susreta. Podsjećam, prije par mjeseci sam imao zadovoljstvo da sa gospodinom Stoltenbergom razgovaram u Briselu, tako da smo danas u fokusu imali ono što su bile aktivnosti Crne Gore u komunikaciji sa svim strukturama NATO-a, uključujući i komunikaciju sa zemljama članicama. Na drugoj strani, u fokusu su bili rezultati na reformskom planu koje je Crna Gora ostvarila, posebno u četiri ključne oblasti.
Zajednička ocjena je da je intenzivna diplomatska aktivnost dovela do unapređenja u razumijevanju crnogorskih želja i aspiracija da do kraja ove godine dobije poziv za NATO, da je dovela do boljeg razumijevanja kod jednog značajno šireg kruga zemalja članica NATO-a, što je posebno ispoljeno prilikom nedavnog ministarskog sastanka u Antaliji.
Takođe, zajednička ocjena je i da je primjetan rezultat koji je Crna Gora u međuvremenu ostvarila, posebno u one dvije oblasti koje smo u Briselu fokusirali kao prioritetne oblasti za nastavak reformi – to je oblast vladavine prava i podrške javnosti.
Informisao sam gospodina Stoltenberga da smo u međuvremenu implementirali zakone o obavještajnom sektoru i da smo stvorili prostor za jedno ozbiljno kadrovsko obnavljanje u agencijama koje čine obavještajni sistem Crne Gore,
da smo takođe intenzivirali saradnju sa zemljama članicama i da danas možemo da ponovimo ocjenu iz Brisela da, u dijelu saradnje u oblasti bezbjednosti i obavještajnog rada, nema nikakvih problema i nikakvog nerazumijevanja na relaciji Crna Gora – zemlje članice i taj dio struktura NATO-a.
Takođe, da smo u međuvremenu implementacijom zakonskih novina u oblasti vladavine prava preduzeli reforme u skladu sa onim što su bili naši planovi, naša obećanja prema NATO saveznicima, i da danas možemo da kažemo da se reforme u tom sektoru odvijaju planiranim tempom i da smo danas u boljoj situaciji nego prije izvjesnog vremena sa stanovišta onog što je očekivanje ne samo naših NATO partnera nego i naše javnosti da implementacijom novog sistema obezbijedimo adekvatan bilans rezultata.
Takođe, informisao sam gospodina Stoltenberga o naporima koje činimo na unapređenju podrške javnosti, o rezultatima istraživanja javnog mnjenja koji su u međuvremenu realizovani, koji ukazuju na progres u pogledu podrške javnosti članstvu u NATO-u i prenio moj optimizam da, prije svega zbog ozbiljnog rada na tom planu sa različitim strukturama stanovništva , dakle ne samo rada na planu komunikacije sa partijama koje podržavaju ili ne podržavaju članstvo u NATO, nego jedne vrlo dobro strukturirane kampanje, s pravom očekujem da u narednih nekoliko mjeseci dođe do dodatnog unapeđenja podrške javnosti i da i to bude rezultat koji će nas kvalifikovati za pozitivan epilog na kraju ove godine i ostvarivanje onog što je nesumnjiv crnogorski nacionalni interes, da do kraja 2015. godine dobijemo poziv za članstvo u NATO.
Na kraju obraćanja, želim da izrazim zahvalnost gospodinu Stoltenbergu i njegovom timu što na pravi način razumiju važnost evroatlantskih integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana za pouzdaniju stabilnost ovog dijela evropskog kontinenta, za nesebičnu podršku i pomoć koju nam pružaju u savladavanju onog što su reformski izazovi ove faze crnogorskog društva da bismo zaista bili sigurni da danom upućivanja poziva, posebno danom članstva, Crna Gora ima sve uslove da bude punopravna članica NATO-a i da preuzme sve odgovornosti koje prositiču iz tog članstva, i da ponovim moje ne samo očekivanje nego i uvjerenje da ćemo u narednoj godini dočekati gospodina Stoltenberga i njegovu ekipu kao zemlja koja je dobila poziv i koja je intenzivno u proceduri stvaranja svih pretpostavki za ostvarivanje punopravnog članstva u NATO".

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg zahvalio se premijeru Đukanoviću na dobrodošlici:
“ Sastajali smo se mnogo puta ranije, tokom dugog niza godina, u Njujorku, Briselu, Minhenu… Ali ovo je prvi put da se sastajemo u Crnoj Gori, u Podgorici. I ja sam ovdje iz dva razloga: najprije da bih da izrazio snažnu podršku NATO-a za vaš put ka evroatlantskim integracijama. Uz to, ja sam ovdje da bismo razgovarali o napretku koji postižete u dijelu reformi , a koji je neophodan kako biste dobili pozivnicu za pridruživanje NATO-u kao punopravna članica.
Želio bih da počnem tako što ću podcrtati koliko mi cijenimo doprinos koji Crna Gora daje međunarodnoj bezbjednosti i regionalnoj saradnji. Vi šaljete svoje trupe u misije u Avganistanu, takođe dajete finansijsku podršku avganistanskim bezbjednosnim snagama,
i to je konkretan doprinos koji vi dajete i mi to pozdravljamo i zahvaljujemo vam na tome.
Crna Gora je jasno iskazala svoju posvećenost našim zajedničkim vrijednostima, kao i posvećenost reformama i pridruživanju Alijansi.
Upravo smo razgovarali o napretku Crne Gore i šta još treba učiniti na vašem putu ka članstvu. Prošle godine, saveznice su odlučile da otvore jedan paket intenziviranih i fokusiranih razgovora sa Crnom Gorom. Naši ministri vanjskih poslova će procijeniti napredak u decembru i donijeti odluku da li je postignut dovoljan napredak kako bi Crna Gora dobila poziv da se pridruži Alijansi.
Ponavljamo i ponovo potvrđujemo da ćemo do kraja godine donijeti odluku na sastanku ministara vanjskih poslova u decembru.
Dakle, sada smo u ključnoj fazi i veoma je važno da Crna Gora učini ono što je još potrebno i preostalo da pokaže da je spremna da postane vrijedna članica Alijanse.
Tako da mi možemo računati na Crnu Goru, da će nastaviti da jača vladavinu prava,
i ohrabrujemo vas da i dalje radite na povećanju podrške javnosti.
Pridruživanje evroatlantskoj porodici je situacija koja donosi dobit i NATO-u i Crnoj Gori. Države koje su se pridružile Alijansi su ojačale svoju demokratiju, pojačale svoju bezbjednost i učinile su živote svih građana bezbjednijim. Uz to, učinile su NATO jačim. Proširenje je istorijski uspjeh, koji donosi stabilnost i bezbjednost Evropi. 
Gospodine predsjedniče, integracija nije lak put, ona zahtijeva snažnu, istinsku posvećenost i zahtijeva istinske promjene, ali se može sprovesti, i Crna Gora zaista ostvaruje napredak. Radujem se što ću sa vama nastaviti da radim u mjesecima koji su pred nama u ovom ključnom periodu za Crnu Goru i za NATO.
Ovo je prvi put da posjećujem Crnu Goru kao generalni sekretar NATO, ali ovo nije moja prva posjeta Crnoj Gori. Kao dijete – ja sam odrastao u Beogradu, posjetio sam nekoliko puta Crnu Goru. Veoma se dobro sjećam kada sam boravio ovdje 60-ih i '70-ih godina, ali stvari su se promijenile. Koliko se sve promijenilo upravo govori to što sada razgovaramo o tome da li je Crna Gora spremna da se pridruži Alijansi.”

Odgovarajući na pitanja novinara, Stoltenberg je saopštio da je uloga koju Crna Gora igra u regionu važna za NATO:
"Podržavam Crnu Goru na njenom putu ka evroatlantskim integracijama, zato što mislim da je to dobro za Crnu Goru, cjelokupnu evroatlantsku zajednicu, ali i za stabilnost regiona. Pozdravljam napore i doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti, u regionu koji zaista zahtijeva da se učine veliki napori kako bi osigurali da se čitav region kreće ka većem prosperitetu, većoj stabilnosti i nivou saradnje.
To je i dio razloga zašto smo odlučili da imamo fokusirani i intenzivirani dijalog sa Crnom Gorom, zato što smatramo da je veoma važno da sagledamo kako možemo da razvijamo saradnju i kako možemo da vas podržimo u implementaciju reformi. Zato što je to važno i za Crnu Goru, i zato što će se na taj način ojačati uloga Crne Gore kao zemlje koja doprinosi stabilnosti u cjelokupnom regionu.
Upitan da li postoje zemlje članice NATO-a koje u ovom trenutku nijesu saglasne sa tim da Crna Gora dobije poziv ove godine, Stoltenberg je podsjetio da je NATO organizacija zasnovana na konsenzusu, tako da svih 28 članica mora da se saglasi kad donose odluke:
“Mi u sklopu Alijanse imamo debate, razgovaramo, ali najvažnije je da svih 28 članica potvrde da je naš stav ostao isti, znači do kraja godine ćemo potvrditi svoj stav, na dobrom smo putu, Crna Gora postiže dobre rezultate, tijesno sarađujemo sa Crnom Gorom.
Ne bi bilo valjano da sada počnem da pominjem države pojedinačno, jer je važno da se svi saglasimo, da smo se i ovdje saglasili o putu koji će se dalje odvijati, a to je nastavak intenziviranog i fokusiranog razgovora sa Crnom Gorom, da ćemo sprovesti procjenu i do kraja godine imati odluku .
Na pitanje novinara da prokomentariše NATO bombardovanje 1999. godine, s obzirom na to da protivnici ulaska Crne Gore u Alijansu to navode kao najsnažniji argument, Stoltenberg je rekao:
„ Duboko žalim zbog svega što se desilo. Želim da izrazim svoje saučešće porodicama i svima onima koji su izgubili svoje voljene 1999. godine. Svrha i cilj NATO vazdušne kampanje je bio takođe da se zaštite civili, a to smo i uspjeli. Učinili smo svaki mogući napor kako bismo spriječili gubitak nevinih života, gubitak civila. Ali, nažalost, u konkretnom slučaju, nijesmo mogli da izbjegnemo to, nastradali su nevini ljudi i ja zbog toga iskreno žalim. Cilj kampanje je bio da se postignu mir i stabilnost i učinili smo sve što smo mogli da spiječimo da ne stradaju nevini ljudi“.