Reagovanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava povodom saopštenja Mitropolije crnogorsko-primorske

Povodom saopštenja  Mitropolije crnogorsko-primorske, a u vezi sa današnjim  okruglim stolom u okviru Javne rasprave o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti, u Bijelom Polju, u kojem se navodi  da “Ministarstvo za ljudska manjinska prava snosi moralnu i zakonsku odgovornost za javni skup koji je organizovalo”, a koji nije održan, kao i da je bilo u obavezi da “obezbijedi veću i adekvatnu salu za održavanje Javne rasprave” zbog čega je više stotina građana/ki ostalo izvan prostorije koju je odredilo za održavanje skupa”, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava saopštava sljedeće:

Prema programu Javne rasprave planirano je održavanje tri okrugla stola,  u Bijelom Polju, Kotoru i Podgorici, a javni poziv za učešće je upućen svim građanima/kama, pripadnicima/ama svih vjeroispovjesti, kao i svim zainteresovanima u Crnoj Gori.

U skladu sa planom Javne rasprave u Bijelom Polju rezervisana je sala koja je ispunjavala tehničke uslove za održavanje događaja ovog tipa i čiji je kapacitet stotinu dvadeset mjesta.  Na današnjem skupu bilo je više stotina lica. Uslovi koji su nastali na početku Javne rasprave nisu bili primjereni za ovakvu vrstu dijaloga, te je s tim u vezi procijenjeno da se Javna rasprava nije mogla održati.

Odgovornost za odlaganje Javne rasprave pripada isključivo pojedincima koji su neprimjerenim ponašanjem, uvredama, psovkama i vulgarnim skandiranjem onemogućili održavanje okruglog stola. Takvo ponašanje je prihvatila ogromna većina prisutnih, uključujući i sveštena lica. Tako se u konferencijskoj sali stvorila neprijatna situacija koja nije pogodovala radnoj atmosferi koja je bila očekivana.

Jasno je da se ne radi o spontanom dolasku tolikog broja građana, a svakako da njihove neprimjerene parole nisu stavovi eksperata iz oblasti vjere, već demonstracija necivilizovanog ponašanja. Takođe, jasno je da ne radi ni o kakvim zainteresovanim licima već o grupi koja je organizovano došla da skandira i da ne dozvoli održavanje Javne rasprave. Pojava delegacije Crnogorske pravoslavne crkve samo ih je dodatno motivisala da ostvare svoju namjeru.

Njihovi uzvici nisu primjerni za nekoga ko sebe smatra vjernikom, jer je odlika vjere mir i čovjekoljublje, a ovi „vjernici” su na Javnoj raspravi demonstrirali isključivo mržnju. Ministarstvo nije moglo ni da pretpostavi da će ovi pojedinci tako grubo zloupotrijebiti otvorenost Javne rasprave i poziv za učešće na Okruglom stolu. Možemo da zahvalimo samo srećnom slučaju i naporima ministra Numanovića što nije došlo do težih posljedica i što niko nije povrijeđen, a ne tome što su, navodno, sveštenici SPC „pribrano i dostojanstveno štitili red i mir na skupu”. Sveštenici SPC su uzvikivali neprimjerne parole ili su pasivno posmatrali takvo ponašanje. Ni jednim činom nisu pokušali da utiču na razjarenu masu da se smiri. Toliko o njihovom naporu da održe red i mir.

Cilj Javne rasprave o  Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti je dijalog o rješenjima koja su njima predviđena. Odlaganjem Javne rasprave u Bijelom Polju postignuto je upravo suprotno. Odgovornost za to pripada isključivo zlonamjernim pojedincima, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je učinilo sve da se Javna rasprava održi kako dolikuje takvim skupovima. Donošenje novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti je u funkciji održavanja modela vjerske tolerancije, tradicionalnih vjerskih sloboda i suživota svih nacionalnosti i konfesija u Crnoj Gori. Zato Ministarstvo još jednom upućuje poziv svim zainterosovanim subjektima, a naročito predstavnicima vjerskih zajednica, da ne dozvole politizovanje Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, i da se prema ovom Nacrtu odnose konstruktivno i profesionalno. Ovo neće omesti sprovođenje programa Javne rasprave, a teško su se prevarili oni koji su smatrali da će ovakvim incidentima uticati na to da  Ministarstvo i Vlada iz Javne rasprave povuku Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Država Crna Gora je posvećena očuvanju i unapređenju vjerskih sloboda i uspostavljanju partnerskih odnosa sa vjerskim zajednicama.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava promoviše principe poštovanja ljudskih prava i sloboda svih svojih građana/ki i promoviše politiku antidiskriminacije i smatra da pitanja od zajedničkog interesa treba rješavati kroz dijalog, u duhu tolerancije.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava