Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Intervju ministra finansija, dr Radoja Žugića za dnevni list "Dnevne novine"

Objavljeno: 19.10.2015. • 21:41 Autor: Ivona Mihajlović - administrator
Ministar finansija Radoje Žugić u razgovoru za Dnevne novine kazao je da je nedavno odbijanje renomiranih investitora ugrozilo ispunjavanje dominantne obaveze države da kroz razvojne projekte valorizuje resurse, čime je posredno nanijeta ogromna šteta i budžetu i cijelom društvu, te da takvo ponašanje pojedinih poslanika zahtijeva utvrđivanje političke odgovornosti.

U odgovorima na naša pitanja, ministar govori i o udaru na budžet koji će prouzrokovati dvadesetodnevni protesti, o troškovima koji čekaju državu primjenom novih izbornih pravila, kao i prognozama za narednu godinu, naplati poreza..., uz optimističnu poruku da će usvajanjem zakona o zaradama u j avnom sektoru biti stvorene pretpostavke za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u državnoj upravi.

DN: Gospodine Žugiću, kada će Vlada razmatrati nacrt budžeta za narednu godinu? U informaciji ministarstva na čijem ste čelu, objavljenoj nedavno u Pobjedi, navedeno je da su polazne osnove za projekciju budžeta Smjernice makroekonomske i fiskalne politike do 2018. godine...

ŽUGIĆ: Nacrt budžeta za 2016. godinu biće dostavljen Vladi na razmatranje u skladu sa zakonskim rokovima, odnosno do kraja tekućeg mjeseca. U skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, projekcije date u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike predstavljaju polaznu osnovu za pripremu i planiranje budžeta za narednu godinu i iste su ažurirane u septembru 2015. godine. Prema projekcijama sadržanim u ažuriranim Smjernicama, procijenjeno je da će realni rast BDP-a 2015. iznositi 4,3 odsto, a 2016. godine 4,1 odsto, kao i da će izvorni prihodi budžeta biti veći od planiranih i iznositi oko 37 odsto procijenjenog BDP-a, a da će k rashodi budžeta biti na nivou planiranih.

DN: Parlamentarna većina sastavljena od opozicije i SDP donijela je tokom protekle dvije godine nekoliko propisa za koje je upozoravano da udaraju na državni budžet i finansijsku stabilnost...

ŽUGIĆ: Evidentna je praksa koju i šira javnost prepoznaje, a tiče se donošenja odluka od strane poslanika, koje za posljedicu, nerijetko, imaju znatno finansijsko opterećenje državnog budžeta. Riječ je o jednostranim, odnosno odlukama donijetim bez prethodnog analiziranja njihovog fiskalnog uticaja i bez pribavljanja mišljenja Vlade na sadržaj predloženih rješenja.

DN: Kakva je procjena uticaja tih zakona, odnosno koliko će koštati građane Crne Gore?

ŽUGIĆ: Pripremili smo procjenu uticaja zakona koji su nedavno, na ovakav način, usvojeni od strane parlamenta i došli do podatka da će njihova implementacija, na godišnjem nivou, koštati državu cca. 28,3 miliona eura. Osim znatnih finansijskih izdataka, ovakva praksa je, u pojedinim slučajevima, dovela i do kolizije zakona, odnosno do situacija da se, nerijetko, ista materija uređuje propisima sa istom pravnom snagom, a različitim rješenjima po istim pitanjima, što je pravno neodrživo.

DN: Kako će se odbijanje investitora odraziti na budžet?

ŽUGIĆ: Nanosi se ogromna šteta i budžetu i građanima. Podsjetio bih javnost da su nedavno u parlamentu odbijeni renomirani investitori, što je ugrozilo ispunjavanje naše dominantne obaveze koja se odnosi na valorizaciju ogromnih resursa, kroz realizaciju razvojnih projekata, te je time, posredno, nanijeta ogromna šteta i budžetu i cijelom društvu. Da li je ovakvo postupanje pojedinih poslanika u funkciji prikupljanja političkih poena ili, pak, posljedica neznanja ili loših namjera ostaje da pokaže vrijeme. U svakom slučaju, ono je štetno po našu zajedničku državu i stoga zahtijeva utvrđivanje političke odgovornosti.

DN: Kako ste zadovoljni naplatom poreza u ovoj godini?

ŽUGIĆ: Uvođenjem novih rješenja i intenziviranjem primjene postojećih instrumenata naplate, i 2015. godine je zabilježen pozitivan trend kada je u pitanju naplata budžetskih prihoda. Ostvareni prihodi u prvih devet mjeseci tekuće godine, u iznosu od 963,2 miliona eura, veći su u odnosu na plan za 0,8 odsto, a u odnosu na isti period prethodne godine za 2,5 odsto.

DN: Hoće li u budžetu za narednu godinu biti mjesta za povećanje plata i penzija?

ŽUGIĆ: Pitanje politike zarada je u stalnom fokusu Vlade i isto se posmatra u kontekstu kreiranja pravednijeg sistema zarada koji će obezbijediti poštovanje principa pravednosti i racionalnosti. Usvajanje zakona o zaradama u javnom sektoru omogućiće uspostavljanje takvog sistema i stvoriti pretpostavke za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u državnoj upravi. Sa aspekta pozitivnih trendova u fiskalnoj i makroekonomskoj sferi, realno je očekivati skoru budžetsku ravnotežu, što će dodatno doprinijeti kreiranju zdrave platforme za unapređenje životnog standarda i zaposlenih i penzionera.

DN: Nedavno je predstavljen učinak ministarstava i ispunjenost Programa rada Vlade. Za Ministarstvo na čijem ste čelu navedeno je da je ispunjena polovina obaveza...

ŽUGIĆ: U informaciji o stepenu realizacije Programa rada Vlade za prva tri kvartala 2015, Ministarstvo finansija je sa ostvarenjem planiranih obaveza u obimu od 73 odsto, okarakterisano kao jedno od manje uspješnih u izvršavanju utvrđenih zadataka. Imajući prethodno u vidu, imam potrebu da skrenem pažnju javnosti na činjenicu da su, od šest zakona koji su okarakterisani kao nerealizovani, četiri blagovremeno pripremljena i potvrđena od strane nadležnih Vladinih komisija, ali je njihovo dalje procesuiranje uslovljeno dinamikom rada određenih tijela Evropske komisije, na čija se mišljenja čeka. Preostala dva zakona su Zakon o privatno-javnom partnerstvu, koji nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva finansija i Zakon o zaradama u javnom sektoru, čiji je nacrt davno završen, ali konačno usaglašavanje stavova još nije postignuto. Dakle, evidentirano kašnjenje u realizaciji dijela naših obaveza posljedica je objektivnih razloga i ne smatram ga odgovornošću ministarstva na čijem sam čelu.

O Lakićeviću bez komentara

DN: Prošlog mjeseca direktor Poreske uprave podnio je ostavku. Kako komentarišete informacije u dijelu medija da je bio pod pritiskom?

ŽUGIĆ: Imajući u vidu da se radi o ličnom činu, ostajem bez komentara na Vaša pitanja.

DN: Mediji su nekoliko puta objavili da Poreska uprava, odnosno bivši direktor, imaju zaštitnički stav prema dijelu medija, konkretno prema Dejli presu i TV Vijesti. Čak im je bilo dozvoljeno i prošle i ove godine da ne dostavljaju mjesečni lOPPD izvještaj o obračunatim porezima i doprinosima na zarade...

ŽUGIĆ: Aktivno radimo na snaženju i širenju poreskog kapaciteta uz uvažavanje četiri ključna principa, i to principa transparentnosti, neselektivnosti, nulte stope tolerancije i uvažavanja kompanija sa potencijalima za oporavak. I naše buduće aktivnosti biće usmjerene na intenziviranje napora u funkciji pomenuta četiri principa.

Novi model izbora nov i za svijet 

DN: Naredne godine će biti održani parlamentarni izbori. Da li je već izvjesno koliko će državu koštati budući da elektronska identifikacija birača zahtijeva velike troškove? Da li je, po Vama, novi način glasanja bacanje para poreskih obveznika?

ŽUGIĆ: Teško je dati odgovor na pitanje da li je ulaganje u novi model organizovanja izbora rentabilno ili ne, iz razloga što nigdje u regionu, niti šire, ne postoje uporedna iskustva na osnovu kojih bismo mogli ustanoviti kakve konačne efekte možemo očekivati. U svakom slučaju, podržavajući predloženi model, Vlada je dokazala da ima odgovoran odnos i iskrenu namjeru da aktivno učestvuje u jačanju izbornog povjerenja i građana i opozicije, te da želi da pruži podršku svim aktivnostima koje će značiti dodatnu garanciju demokratskim izborima.

DN: I, koliko će nas to koštati?

ŽUGIĆ: Zakon o izboru odbornika i poslanika precizira obavezu Državne izborne komisije da izvede kalkulaciju troškova neophodnih za sprovođenje izbora i da Ministarstvu finansija podnese zahtjev za obezbjeđivanje potrebnih sredstava. Sa druge strane, obaveza Ministarstva je da, u Zakonu o budžetu, isplanira sredstva za ove namjene.

Ovdje možete preuzeti intervju u originalu 

Vezani članci:

Obavještenje 03.12.2024.
Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi za Nacrt Fintech strategije 03.12.2024.
Izvještaj Odjeljenja - Alimentacioni fond za period od 20.10.2024. godine do 22.11.2024. 03.12.2024.
Mjesečni makroekonomski izvještaj - oktobar 2024. godine 02.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?