- Vlada Crne Gore
Intervju potpredsjednika Markovića italijanskog ag...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju potpredsjednika Markovića italijanskog agenciji „Nova“: „Blizu smo pristupanju NATO-u i potpisivanju sporazuma sa kompanijom A2A“
Objavljeno: 22.10.2015. • 17:49 Autor: Kabinet potpredsjednika Vlade /Služba za odnose s javnošću
Rim, 22. oktobar 2015. – 12:00 (Agencija Nova) - Crna Gora je na korak od dobijanja pozivnice za NATO i veoma je blizu potpisivanju sporazuma sa italijanskom kompanijom A2A – potvrdio je u intervjuu za agenciju „Nova” potpredsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, prilikom posjete Rimu.
Italijanska kompanija i Vlada Crne Gore su se, u posljednjih nekoliko dana dogovorile o osnovnim principima koji će, najkasnije do 15. decembra o.g, voditi proces izrade novog višegodišnjeg Sporazuma za upravljanje crnogorskom energetskom kompanijom EPCG, čijih 41.7 odsto akcija posjeduje A2A.
„Koristim ovu priliku da izrazim zadovoljstvo crnogorske Vlade zbog ovog sporazuma. To smatramo velikim uspjehom i važnim podsticajem za jačanje ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije”, objasnio je Marković, koji potpisivanje konačnog dogovora sa kompanijom iz grada Breše definiše kao „vrlo blisko”.
„Potpisivanjem sporazuma – dodao je potpredsjednik Vlade – Italija i Crna Gora će održavati dobrosusjedske odnose i unaprijediti kako političku tako i ekonomsku saradnju. Veoma smo zahvalni kompaniji A2A što je razumjela našu ekonomsku potrebu da razvijemo projekat od velike važnosti za sjever Crne Gore, odnosno izgradnju termoelektrane u Pljevljima.
„Prema Markovićevim riječima, ovaj projekat ne predstavlja samo novi izvor energije, već i rješenje za „nepremostive probleme” s kojima se suočava grad Pljevlja i koji će biti riješeni stvaranjem elektroenergetskog sistema „koji će obuhvatiti cijeli grad odgovarajući i ekološkim izazovima”.
Prema nacrtu sporazuma, A2A će zadržati upravljanje EPCG: „U isto vrijeme – potvrdioje Marković – dogovorilismo se o mogućoj ‘put opciji’ (prodajnoj klauzuli) ukoliko dođe do nepredviđenih ekonomskih rizika: Vlada je preduzela obavezu da otkupi akcije društva po cijeni od 250 miliona eura u sedam godišnjih rata.”
Sporazum između A2A i crnogorske Vlade mogao bi da podstakne više italijanskih investicija u energetskom sektoru, prije svega u oblasti obnovljivih izvora energije. „Crna Gora ima veliki neiskorišćeni potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije. Već su u toku neki projekti za izgradnju nekoliko hidroelektrana kao što su, na primjer, oni na rijekama Morači, Kormanici i Tari.
„Dodajući i mogućnosti vodotokova manjeg obima, imamo potencijal koji varira između 300 i 400 megavata”, rekao je potpredsjednik. „Nije u pitanju samo zelena energija, već i ugljovodonici: Podgorica namjerava da eksploatiše naftu i gas iz Jadranskog mora, po uzoru na susjednu Hrvatsku kako bi proširila svoju energetsku „ponudu“.
„Naš tender za istraživanje ugljovodonika u Jadranu – izjavio je potpredsjednik Vlade - završio se, a između ostalih, prijavio se i rusko-italijanski konzorcijum. U pitanju je veoma važan projekat od kojeg Crna Gora ubuduće očekuje mnogo“.
Zainteresovanih konzorcijuma za učešće na tenderu u maloj balkanskoj zemlji – samo 672,000 stanovnika na površini od 13.812km², kao regija Kampanija – ima tri: prvi predstavljaju italijanska kompanija Eni i ruska Novatek; drugi holandska kompanija Marathon oil i austrijsko-rumunska OMV, a treći grčka kompanija Energean oil&gas i britanska Mediterranean Oil & Gas.
Italijani i Rusi su se na tenderu prijavili za četiri kvadranta, Marathon-OMV je tražila pet blokova, dok ih je grčko-britanski konzorcijum tražio četiri. U pitanju je zemljište koje se nalazi nekoliko kilometara od južne obale zemlje, ispred Bara i Ulcinja, duž granice teritorijalnih voda Italije i Albanije.
Nedavna posjeta Podgorici generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, za crnogorsku vladu je predstavljala zlatnu priliku da dokaže da ima sve što je potrebno za članstvo u NATO. Od ključne važnosti, u tom smislu, biće naredni ministarski samit koji će se organizovati u decembru u Briselu: trebalo bi da šefovi diplomatije zemalja članica Alijanse predlože da Crna Gora, povodom NATO samita u Varšavi 2016.god., bude zvanično pozvana u Alijansu.
„Naš napredak je veoma pozitivno ocijenjen u svim oblastima i Crna Gora je pozvana da nastavi na putu sprovođenja reformi. Vjerujemo da ćemo dobiti poziv za članstvo u sljedećem ministarskom sastanku NATO-a u decembru”, rekao je Marković.
Da bi se pridružila Alijansi, Podgorica mora da sprovede reforme u oblasti vladavine prava, nezavisnosti sudstva, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, odbrane i obavještajnih podataka, kao i da poveća podršku javnog mnjenja NATO-u. Crna Gora je zaključila posljednji od pet Akcionih planova za članstvo (MAP) koji se odnose na tzv. „intenzivirani dijalog” pokrenut poslije samita NATO-a u Kardifu 2014. god.
Prema Markoviću, nedavne antivladine demonstracije, usmjerene protiv ulaska Crne Gore u NATO, koje su se završile nasiljem i sukobima s policijom, imaju dva glavna razloga: „Prvi je da se spriječi poziv od strane NATO-a i da se stvori prelazna vlada kako bi pripremili teren za izbore u proljeće 2016. god., a drugi da se zaustavi gubitak konsenzusa Demokratskog fronta, koji je snažno oslabio nakon unutrašnje podjele i rađanja novih prosrpski orjentisanih stranaka prelazeći, prema najnovijim podacima, sa 23 na 5-6 odsto glasova”.
Marković smatra da cilj protesta nije politički dijalog, već jednostavno ultimatum: „Žele pad vlade i formiranje nove prelazne, uprkos tome što nemaju političku podršku ni unutar niti van Parlamenta”. Potpredsjednik vlade je rekao da Demokratski front može da računa kako na podršku nacionalističkih struktura bliskih Srbiji koje se protive priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Podgorice, tako i na političku podršku Rusije, koja je u tom smislu takođe poslala zvanično saopštenje na nivou Ministarstva vanjskih poslova.
Prema Ruskoj Federaciji, u Crnoj Gori „je prisutna politička i ideološka polarizacija društva” i došlo je do „pogoršanja socio-ekonomskih problema zbog procesa pristupanja NATO-u , ostavljajući utisak da ubrzanje tog procesa istovremeno guši alternativne pristupe.”
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?