Broj maslina u Crnoj Gori dostigao je 490 hiljada, zahvaljujući vrijednim maslinarima i agrobudžetskim mjerama čiji je cilj zasnivanje novih, rekonstrukcija i revitalizacija postojećih zasada, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović otvarajući 14. po redu Maslinijadu u Starom Baru. Ministar je poručio da, i pored ostvarenih uspjeha i pomaka, mora i u ovoj oblasti raditi više i pratiti evropski trendovi savremene berbe maslina i proizvodnje maslinovog ulja.
Prema mišljenju ministra najveća maslinarska svečanost je dan za postavljanje novog izazova – da se broj stabala podigne na milion. “Da li smo sazreli da se uhvatimo u koštac sa sadnjom još 500 hiljada maslina? Da li imamo intelektulane i fizičke snage, srca i hrabrosti da broj stabala masline podignemo na milion?”, upitao je Ministar u svom obraćanju na manifestaciji na kojoj je proizvode izložilo oko 120 porodica koje se bave maslinarstvom i koja je i ove godine bila izuzetno dobro posjećena.
Ministar je naveo da je samo na prostoru Bara tokom poslednjih pet godina, uz podršku MPRR, zasađeno je 40,000 i revitalizovano gotovo 25,000 starih stabala masline, te da su svi danas ponosni na 130.000 stabala masline koje se nalazi na ovom području. “Veliku ulogu u ovom procesu imalo je Udruženje maslinara “Bar” koje postoji 12 godina i broji oko 900 članova. Nastojimo da koliko možemo pomognemo rad udruženja. Poseban akcenat stavljamo na edukaciju u zemlji, ali i vani, kroz studijske posjete. Ove godine, po prvi put smo u Agrobudžetu obezbijedili podršku za maslinarstvo u dijelu nabavke sistema za navodnjavanje, specifične mehanizacije za održavanje maslinjaka, berbu i preradu, opreme za čuvanje i pakovanje maslinovog ulja. Iznos podrške uvećan je šest puta u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Ivanović.
Govoreći o karakteristikama maslinarske proizvodnje u Crnoj Gori, Ivanović je kazao da ne postoje velike površine pod maslinama u privatnom vlasništvu, kao i da postoje izražene varijacije u godišnjim prinosima - od 300 tona u lošim godinama do 2,6 hiljada tona u rekordnim godinama.
Jedan od razloga je, kako je objasnio, neadekvatno, neredovno i nepotpuno sprovođenje agrotehničkih mjera. “Organska proizvodnja maslina nije razvijena, iako postoji mogućnost za njenim razvojem. Registrovan je samo jedan proizvođač organskih maslina, dok je još jedan u takozvanom prelaznom periodu”, rekao je Ivanović.
Ministar je kazao da se registruju i pomaci u preradi maslina, jer postoji 15 uljara, od kojih je osam sa kontinuiranom linijom za hladno cijeđenje kapaciteta od 250 do 500 kilograma ploda na sat. On je naveo da se preradom uglavnom proizvodi maslinovo ulje, dok je količina ostalih prerađevina od ploda masline zanemarljiva. Kazao je i da ne postoji nacionalno udruženje maslinara, iako je resgistrovano šest udruženja maslinara u različitim gradovima. Potrošnja maslinovog ulja u Crnoj Gori je, kako je rekao, relativno niska i iznosi 0,5 litra po glavi stanovnika, što je ispod nivoa potrošnje u EU, koja iznosi 4-6 litara po glavi stanovnika. Ivanović je istakao i da se posljednjih godina uspostavlja uspostavlja plantažna proizvodnja, gdje se došlo do 120 hektara.
Prema istraživanju IOC-a udio ekstra djevičanskog ulja u ukupnoj proizvodnji u Crnoj Gori iznosi samo 11,1%. “Glavni razlozi takvog stanja su neblagovremena berba i to što se masline još uvijek većinom sakupljaju sa zemlje. Neću propustiti i ovu priliki da, i pored usjeha koje postižemo, i pored pomaka koji su evidentni, ponovim još jednom: moramo da radimo više, da brže usvajamo i primjenjujemo nova znanja, pratimo evropske trendove savremene berbe maslina i proizvodnje maslinovog ulja. Ne smijemo sebi da priuštimo da kaskamo, jednostavno moramo da trčimo brže”, poručio je Ministar.
Kao jedan od izazova na putu unapređenja maslinarstva naveo je i Zakon o maslinarstvu. “Moramo da popravimo Zakon o maslinarstvu koji je usvojio Parlament. Potreban je i taj jedan član koji se odnosi na kvalitet. Bez jačanja kvaliteta, naša poljoprivreda nema budućnost. Jedino kvalitetom možemo da se nametnemo drugima. A kvalitet traži ne samo razumijevanje, već i aktivno uključivanje svih: od radnika koji okopava zemlju do članova Parlamenta. Vjerujem da ćemo strpljivo, korak po korak, kako smo to već počeli da shvatamo, savladati svaki izazov koji je pred nama“, rekao je ministar Ivanović otvarajući ovogodišnju Maslinijadu.
Predsjednik NVO Maslinijada, organizatora manifestacije, Suljo Mustafić podsjetio je da je manifestacija započela prije 13 godina, sa idejom da se obnovi interesovanje za maslinarstvo i Stari Bar. U tome se, kako je rekao, uspjelo jer je maslinarstvo sada modernije, sa novim tehnologijama većim kvalitetom i znanjem. „Svjesni smo da je to samo dio onoga što je potrebno i moguće uraditi“, rekao je Mustafić dodajući da je potrebno raditi na tome da domaće ulje bude konkuretnije. Mustafić se zahvalio Opštini Bar što prepoznaje značaj Maslinijade u tom pravcu, ali i Ministarstvu poljoprivrede na podršci.
Na najbolje ulje na ovogodišnjoj Maslinijadi proglašeno je ulje Hajrudina Murića. Drugo mjesto za najbolje ulje osvojio je Nijazim Bećović, treće Sadetin Peričić, a četvrto Islamske zajednice Bar. U izjavama za sajt Ministarstva, nagrađeni maslinari istakli su da su kvalitet za koji su dobili nagradu postigli jer se pridržavaju najsavremenijim standardima u berbi i preradi maslina. Tvrde da je maslinarstvo unosan biznis i da imaju siguran plasman maslinovog ulja, ali da ima prostora da proizvodnja kvalitetnog maslinovog ulja bude masovnija i konkuretnija u Crnoj Gori.
Izjava jednog od nagradjenih maslinara Adela Bećovića
PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja
