Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Reagovanje: Nije Vlada ta koja se bavi matematičkom gimnastikom

Objavljeno: 08.12.2015. • 00:46 Autor: Služba za odnose s javnošću
Neistinite su tvrdnje iznijete u programskom sadržaju objavljenom u nedjelju, 6. decembra 2015. godine u dnevnom listu „Vijesti“ na strani 5 i najavljenom na naslovnoj strani sa nadnaslovom „Odgovor na Vladine falsifikate i matematičku gimnastiku“ i naslovom „Ko laže, Vlada ili sajt DPS-a?“ prema kojima Kabinet predsjednika Vlade u saopštenju izdatom u vezi sa tvrdnjama objavljenim u „Vijestima“ 2. decembra „pogrešno (ili manipulativno) koristi podatke iz Ankete o radnoj snazi“.

Riječ je o tačnom navođenju i tumačenju podataka iz ovog zvaničnog izvora. Isto tako su neistiniti navodi „Vijesti“ da je u reagovanju Vlade od 4. decembra „broj radno aktivnog stanovništa iz Ankete o radnoj snazi igrom riječi predstavljen kao broj radnika i radnih mjesta“.

Anketa o radnoj snazi jasno sadrži informaciju o broju aktivnog i neaktivnog stanovništva, odnosno informaciju koliko je aktivnog stanovništva zaposleno, a koliko nezaposleno. U skladu sa tim, broj aktivnog stanovništva u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2012. je bio 248.700 od čega je bilo 197.400 zaposlenih i 51.300 nezaposlenih. U drugom kvartalu 2015. godine, broj aktivnog stanovništva je bio 274.800, od čega je 226.100 zaposlenih (ili skoro 29.000 više) i 48.600 nezaposlenih. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 211.500 radi puno radno vrijeme. Dakle, riječ je o široj metodologiji u kojoj se, pored podataka o broju zaposlenih po ugovoru o radu sa punim ili kraćim od punog radnog vremena, obuhvataju i podaci o ostalim zaposlenim poput poljoprivrednih proizvođača, samozaposlenih sa biznisom ili profesionalnom praksom, lica koja rade po osnovu drugih vrsta ugovora osim ugovora o radu (npr. ugovoru o privremenim i povremenim poslovima itd).

Zašto se koristi pomenuta Anketa i da li to, kako bi se dalo zaključiti iz tvrdnji „Vijesti“, koristi samo Kabinet predsjednika Vlade i to „u manipulativne svrhe“, ili je riječ o metodologiji koju koriste, među ostalima, i vlade najrazvijenijih država svijeta, zemalja članica Evropske unije, zemalja u razvoju itd.

Pravni osnov za sprovođenje istraživanja Ankete o radnoj snazi je Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike („Sl. list Crne Gore“, br. 18/12 od 30.03.2012. godine). Anketa o radnoj snazi se sprovodi u Crnoj Gori više od dvije decenije (primjena je počela 1994. godine, i kasnije je dopunjavana u skladu sa međunarodnom praksom). Anketa se sprovodi u skladu sa standardima i preporukama Međunarodne organizacije rada, kao i u skladu sa evropskim zakonodavnim aktima ili preporukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta, kao i sa zahtjevima Evropskog zavoda za statistiku (EUROSTAT), u vezi sa metodologijom, organizacijom, procedurom uzorkovanja, dizajnom upitnika i definicijama zaposlenosti i nezaposlenosti. Crna Gora kao zemlja u procesu pregovora za članstvo u EU, Anketu o radnoj snazi sprovodi u skladu sa sljedećim regulativama EU: 31998R0577; 31998R1571; 32000R1897; 32003R2257; 32007R1372; 32008R0377; 32006R1893; 32007R0973; 32009R1022; 32008R0365; 32010R0220; 32011R0249; 32013R0318; 32014R0545; 32014R1397; 32010R0317.

Ovim putem obavještavamo javnost da su oba izvora o zaposlenosti i nezaposlenosti koje objavljuje Monstat - i administrastivni i anketni – zvanični izvori i Vlada Crne Gore ih, shodno tome, koristi u definisanju mjera ekonomske politike i praćenju njenih efekata. Međunarodne organizacije i institucije, pri tome u svojim komparativnim analizama uglavnom koriste podatke iz Ankete o radnoj snazi. Na osnovu Ankete o radnoj snazi, izračunava se stopa aktivnosti stanovništva i stopa zaposlenosti. To su sve važni pokazatelji koje ne pruža administrativni izvor. Takođe, broj zaposlenih ali i nezaposlenih u Crnoj Gori je prema Anketi o radnoj snazi viši u odnosu na administrativni izvor i pruža širu sliku o kretanjima na tržištu rada.

Imajući navedeno u vidu bez ikakvog je utemeljenja iznijeta tvrdnja da je Vlada ta koja se bavi „prepravljanjem“. Vlada se bavi podacima i činjenicama, a među njima je svakako najvažnija ona da konkretni podaci ukazuju da je rast zaposlenosti u skladu sa projekcijama sa početka mandata Vlade.

Ove neumitne činjenice same po sebi opovrgavaju tvrdnje „Vijesti“ iznijete u tekstu objavljenom 2. decembra baš kao što činjenice opovrgavaju i ključne tvrdnje „Vijesti“ iznijete dan kasnije u tekstu pod naslovom „Trgovinski deficit nikad gori“.

Apsolutna je neistina tvrdnja iz naslova. Trgovinski deficit u prvih deset mjeseci 2008. godine iznosio je 1,8 milijardi eura, što je za gotovo trećinu (28%) više od deficita u istom razdoblju ove godine (1,29 milijardi). Za cijelu 2008. godinu spoljnotrgovinski deficit je iznosio 2,1 milijardu eura i svakako je jasno, čak i laicima, da ovogodišnji deficit ne može biti toliki odnosno da je netačna tvrdnja iz naslova da je „trgovinski deficit nikad gori“.

Takođe je netačna tvrdnja iz prve rečenice teksta da na sajtu Monstata „postoje uporedivi podaci“ samo za proteklih šest godina. Postoje uporedivi podaci i za ranije razdoblje.

Dalje, netačna je tvrdnja da je spoljno-trgovinskl deficit za deset mjeseci ove godine veći od zbira neto prihoda od stranih direktnih investicija i očekivanog ukupnog prihoda od turizma.

Prihod od turizma za prvih 10 mjeseci 2015. godine iznosi prema procjeni resornog ministarstva 789,3 miliona eura, dok neto priliv od stranih direktnih investicija iznosi, prema Izvještaju Centralne banke Crne Gore, za prvih devet mjeseci 2015. godine (što je posljednji objavljeni zvanični podatak), 526,37 miliona eura (526.373.000 €). Ukupno je to 1,32 milijarde eura (1,3167), što može pokriti spoljnotrgovinski deficit.

Spoljnotrgovinski deficit iznosi, prema Monstatu, za prvih deset mjeseci 2015. godine 1,29 milijardi eura (1,288).

Pošto je, svuda osim očito u „Vijestima“ 1,32 veće od 1,29 ne stoji ni tvrdnja da je Vlada ta koja se bavi matematičkom gimnastikom.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

Vezani članci:

Predsjednik Vlade razgovarao sa komesarkom za proširenje 03.12.2024.
Spajić počinje konsultacije sa političkim partijama za Platformu “Barometar 26” 02.12.2024.
BOK održao sedmu redovnu sjednicu 30.11.2024.
Gjeloshaj ponovo pozvan u Vašington 01.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?