SAOPŠTENJE Održana radionica na temu „Rodna ravnopravnost u medijima“

Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori organizovalo je za predstavice/ke medija radionicu na temu „Rodna ravnopravnost u medijima“ koja je održana 11. decembra 2015. godine u Podgorici.

Tokom radionice diskutovalo se o sljedećim temama:

 Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori, (trenutno stanje).
 Rodno zasnovano nasilje.
 Primjena rodno senzitivnog jezika u crnogorskim medijima.
 Odnos medija prema temama rodne ravnopravnosti i nasilja.

U uvodnom dijelu radionice obratili su se ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović i NJ.E. Ambasadorka Janina Hrebičkova, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Predavačice na radionici bile su Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti. Slavica Striković, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost, Vesna Rajković-Nenadić, urednica informativnog programa u TV Atlas i Duška Pejović, novinarka.

 
Nakon konstruktivnog rada donešene su sljedeće preporuke u cilju unapređenja rodno osjetljivog pristupa u medijima i rodno osjetljivog izvještavanjasenz, koje će biti proslijeđene svim medijima i NVO sektoru u Crnoj Gori:

 
Preporuke za medije

1. Insistirati na uvođenju standarda profesije unutar medijskih kuća, kao bi se izbjegao senzacionalizam i izvještavanje koje može uzrokovati dodatne negativne posljedice u slučajevima nasilja u porodici.
2. Uvesti redovnu emisiju koja bi bila posvećena borbi protiv diskriminacije, uključujući diskriminaciju po osnovu pola i borbi protiv nasilja.
3. Ne insistirati na otkrivanju identiteta žrtava ili objavljivanju bilo čega što identitet može otkriti.
4. Izjave svjedoka o nasilju u porodici treba oprezno koristiti.
5. Novinari/ke treba da kontinuirano prate šta se dogodilo u slučajevima nasilja, na koji su način dalje postupile institucije, da li je slučaj procesuiran i da li je i kako kažnjen nasilnik. Mediji treba da kao izvor informacija koriste i sudske presude.
6. U slučajevima nasilja ne koristiti neprovjerene informacije, a posebno voditi računa da li te neprovjerene informacije mogu ugroziti žrtvu.
7. Novinari i novinarke na osnovu informacija o potencijalnim uzrocima nasilja treba da pripremaju analitičke priloge, koji će tretirati i ta pitanja, te u vezi s njima ponovo prozivati nadležne institucije i osobe. Ali nikako ne pravdati nasilje drugim društvenim problemima.
8. Novinari/ke, urednici/e treba da obrate pažnju pri korišćenju riječi u pisanju teksta/izradi priloga, a posebno pri davanju naslova kako bi se izbjeglo pojednostavljivanje i banalizacija problema nasilja protiv žena.
9. Uvijek u tekstovima koristiti rodno osjetljiv jezik.
10. Pazljivo birati ilustracije tekstova i priloga o nasilju protiv žena. Ne objavljivati snimke, fotografije koje mogu otkriti identitet žrtve. Obratiti pažnju na portretisanje nasilnika i žrtve (npr. neprihvatljivo je da se objavi slika žrtve, a nasilnik je sakriven prilikom hapšenja).
11. Izbjegavati sarkazam u izvještavanju o nasilju.
12. Novinarke/i, urednici/ce treba da se upoznaju sa Novinarskim Kodeksom.


Preporuke o saradnji medija i nevladinih organizacija:


1. Uspostaviti bazu podataka sa medijskim i NVO adresama i e-mailovima.
2. Nevladine organizacije i novinari i novinarke treba da zajedničkim akcijama senzibilišu urednike i urednice medija, kako bi slučajevi nasilja protiv žena lakše dobijali "zeleno svjetlo" za objavljivanje.
3. Nevladine organizacije treba da pomognu medijima da dođu do "slučaja", koji može poslužiti za uticaj na institucije da budu efikasnije u svom radu.
4. Nevladine organizacije treba da ponude medijima imena i kontakte sagovornika, za teme koje se tiču nasilja i daju temu za priču.
5. Nevladine organizacije treba da upozore medije na kršenje profesionalnih kodeksa i pravila i sugerišu im na koji način da izvještavaju.
6. Obezbijediti kontinuirano sastajanje novinara/ki i aktivistkinja nevladinih organizacija radi osiguravanja održivosti efekata saradnje.