Press release: Prostorni plan posebne namjene za obalno područje donosi novi kvalitet

- Planovi se ne donose da se nikada ne mijenjaju
- Broj ležaja u turzmu se Planom povećava sa 21 na 55%
- Udio privatnih apartmana i kuća se Planom smanjuje sa 75 na 45%
- Plan otvara mogućnost za 18 000 novih radnih mjesta u turizmu
- Plan predviđa umanjivanje građevinskog područja za oko 5% (sa sadašnjih 15,5 % na oko 9%) i povećanje njegove iskorišćenosti na preko 50%.

Prostorni plan posebne namjene za obalno područje donosi novi kvalitet u ovu oblast, saopšteno je na današnjoj konferenciji za medije povodom izrade ovog planskog dokumenta.

Na dešavanju su govorili:

Audio izjave možete naći na sajtu http://www.mrt.gov.me/multimedija/audio, a video material na www.infobiro.tv  

***

• Naručilac izrade Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje je Vlada Crne Gore, a kordinator na izradi i donošenju je Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

• Obrađivač Plana je izabran na osnovu tenderske procedure koja je javno sprovedena, a to je konzorcijum: Republički zavod za urbanizam i projektovanje ad Podgorica, koji posjeduje sve potrebne licence za prostorno planiranje u Crnoj Gori, sa sjedištem u Podgorici; MonteCEP-Kotor koji posjeduje sve potrebne licence za prostorno planiranje u Crnoj Gori, sa sjedištem u Kotoru; Horwath i Horwath Consulting doo - Zagreb vodeća kompanija u turizmu, sa sjedištem u Zagrebu.

• Plan obuhvata teritorije opština Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, izuzev prostora nacionalnih parkova i morski pojas do spoljne granice teritorijalnog mora i donosi se za period do 2030.g.

• Plan usvaja Skupština Crne Gore.

***

• Izradi Plana se pristupa sa punim uvažavanjem činjenice o njegovoj važnosti. Osim brojnih potencijala i prirodnih vrijednosti primorskog regiona, konstatovana su brojna ograničenja i problemi koje treba organizovanim i usmjerenim intervencijama rješavati.

• Plan za Obalno područje je dakle imao zadatak: smanjenje planiranog građevinskog područja i svođenje u održive okvire; povećanje iskorišćenosti planiranih građevinskih područja- prevazilaženje problema “preplanirano a neizgrađeno”; unapređenje kvaliteta izgrađene sredine; definisanje jasnih pravila za razvoj turizma u užem obalnom pojasu i u zaleđu; kontrolu gradnje u užem obalnom pojasu uz primjenu mjera za odmak od obale; razvoj ruralnog područja.

• Plan se temelji na Barselonskoj konvenciji, prostornom planu države i strateškim dokumentima: Nacionalna strategija održivog razvoja; Nacionalna strategija regionalnog razvoja; Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem; Strategija razvoja turizma; druge strategije po ključnim oblastima.

• Takođe, preporuke Programa integralnog upravljanja Obalnim područjem (CAMP CG), u okviru koga je urađen veliki broj studija, bile su obavezne za Obrađivača.

• Po prvi put u planskom dokumentu koji tretira obalno područje ucrtana je linija odmaka – linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu.

• Osim toga, Plan propisuje da u širem oblanom pojasu od 1000 metara u izdvojenim građevinskim područjima nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti.

• Ovaj plan je restriktivan u odnosu na ono što je u prethodnom periodu planirano kroz detaljnu plansku dokumentaciju u primorskom regionu, ali ne osporava, već podržava izgradnju na područjima koja su za to pogodna, na način da se izbjegne narušavanje zaštićenih i potencijalno zaštićenih područja, vrijednih predjela, vrijednih poljoprivrednih i šumskih površina. Plan je predvidio i sprečavanje kontinuirane izgradnje uz obalu i nameće potrebu poštovanja zelenih prodora koji će obezbjediti kontakt uskog obalnog pojasa i ruralnog zaleđa.

• Vlasnici zemljišta koji su u prethodnom periodu stekli pravo da grade i pribavili građevinske dozvole, to mogu i dalje da učine i u tom smislu Plan ne predstavlja ograničenje. To se odnosi i na sve one koji će do usvajanja plana steći to pravo. Međutim, svi oni koji nisu iskoristili datu mogućnost, treba da znaju da se planovi ne donose sa idejom da se nikada ne mijenjaju.

• Ono što je u fokusu pažnje javnosti su građevinska područja i mogućnost gradnje, ali često se zaboravlja na veoma važan aspekt Plana koji se odnosi na saobraćajnu i ukupnu infrastrukturnu opremljenost, ruralni razvoj, intenzivniji razvoj mediteranske poljoprivrede, ukupno stvaranje kvalitetne turističke destinacije i kvalitetnijeg životnog ambijenta. Plan predlaže rješenja i mjere i za revitalizaciju šteta, poput onih pričinjenih nelegalnom gradnjom.

• U interesu budućih generacija je uvođenje jedinstvenih pravila i principa za gradnju za 6 primorskih opština, usklađivanje razvojnih interesa na lokalnom nivou sa strategijom i politikom razvoja države i prije svega zaustavljanje svih neodrživih trendova u daljem planiranju i uređenju prostora koji su evidentirani.

***

• Neki od strateških ciljeva Plana:

- Poboljšanje strukture i kvaliteta smještaja- Kontinuirano povećanje učešća hotela u ukupnom smještaju i podizanje kvaliteta smještaja u privatnim kućama i apartmanima uz opadanje njihovih učešća u ukupnom smještajnom kapacitetu. Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima povećava se sa 21% u 2011.g. na 55%, dok se udio privatnih kuća i apartmana smanjuje sa 76% na manje od 45%

- Novo zapošljavanje - Otvaranje od 13.000 do 18.000 novih radnih mjesta u turizmu i novih 22.000 do 27.000 radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, ali indukovanih turističkom aktivnošću

- Investicije - Realizacija ukupnih novih investicija u iznosu od 13-15 milijardi eura, od čega gotovo polovina u novim smještajnim objektima

- Povećanje turističke potrošnje - Ostvarivanje 2,8 do 3,2 milijarde eura ukupne godišnje turističke potrošnje. Ostvarivanje tog nivoa turističke aktivnosti, uz povećano korišćenje turizma za plasman domaćih proizvoda i usluga, će uvećati efekte turizma na bruto dodanu vrijednost Crne Gore za 4 do 5 puta.

***

• Kao poseban aspekt Plana tretirana je zaštita od zemljotresne opasnosti i upravljanje seizmičkim rizikom na integralnoj i savremenoj osnovi. U tom cilju urađena je odgovarajuća posebna bazna studija pod nazivom "Utvrđivanje zemljotresnog hazarda i smanjenje seizmičkog rizika", koja je sastavni dio Plana.

• Plan predviđa i uspostavljanje mreže ekoloških koridora radi omogućavanja migracije i razmjene genetskog materijala između izolovanih i/ili prostorno udaljenih staništa.

• Plan uzima u obzir i rezultate napravljenih projekcija u kontekstu podizanja nivoa mora.

• Plan predviđa umanjivanje građevinskog područja za oko 5% (sa sadašnjih 15,5 % na oko 9%) i povećanje njegove iskorišćenosti na preko 50%.

***

• Obrađivač Plana u procesu rada očekuje više stručnih, dobronamjernih primjedbi i sugestija sa ciljem daljeg poboljšanja kvaliteta ponuđenih rješenja.

• Plan za Obalno područje Crne Gore je, u skladu sa zakonskim obavezama, pod pažnjom svih relevantnih institucija u Crnoj Gori i apsolutno je jasno da je nemoguće usvojiti ga bez detaljnog pregleda i davanja stručnih mišljenja.

• Do kraja javne rasprave i u nastavku rada, očekuju se kvalitetne primjedbe i sugestije, koje će Obrađivač sa pažnjom razmotriti.