Predstavljeni rezultati istraživanja o percepcijama predstavnika pravosuđa o nasilju u porodici

Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović obratio se u uvodnom dijelu prisutnima, na prezentaciji rezultata istraživanja o percepcijama predstavnika pravosuđa o nasilju i porodici. Svoje obraćanje imala je I stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDPa za Crnu Goru gospođa Fiona Mekluni. Prezentacija je organizovana za predstavnike/ce tužilaštva i međunarodnih organizacija u partnerstvu sa Skupštinskim Odborom za rodnu ravnopravnost.

Istraživanje je sprovela renomirana međunarodna agencija IPSOS Strategic Marketing, kroz projekat “Pristup pravdi za žrtve nasilja u porodici“. Istraživanje je realizovala kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP) u partnerstvu sa Centrom za ženska prava, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a uz finansijsku podršku Ambasade Norveške u Beogradu.
Osnovni cilj ove studije bilo je prikupljanje i analiza ličnih stavova predstavnika/ca pravosuđa o rodno zasnovanom nasilju u porodici, kao i njihove percepcije o institucijama i stereotipima ugrađenim u njih, a koji se dalje odražavaju na tretman žrtava nasilja u porodici tokom sudskih postupaka.

Ministar Numanović je u kontekstu današnje teme, podsjetio da je država Crna Gora među prvih pet država potpisnica Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). Konvencija je stupila na snagu 2014. i predstavlja najdalekosežniji međunarodni ugovor koji se bavi ovim oblikom kršenja ljudskih prava. Zabrinjavajuće je da istraživanje iz 2014. ukazalo na činjenicu da građani socijalne i ekonomske probleme svrstavaju kao prioritetne. Svaka treća žena u Crnoj Gori trpi neki vid nasilja, što je zabrinjavajuće, ali i kompatibilno sa rezultatim aistraživanja na globalnom nivou. Crna Gora nije usamljena po ovom pitanju, poručio je Numanović.
On je naglasio da je Istanbulska konvencija prvi evropski zakonski instrument koji uspostavlja zakonodavni okvir za zaštitu ženskih prava od svih oblika nasilja. Ovim dokumentom Crna Gore stekla je važnu obavezu u vezi sa promjenom zakona, uvođenjem praktičnih mjera i obezbjeđivanjem resursa za efikasnu prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. U kontekstu zaštite ljudskih prava, koja je prepoznata kao jedan od nacionalnih prioriteta, ali i obaveza u smislu ispunjavanja spoljnopolitičke agende Crne Gore, od najvećeg je značaja raditi na efikasnoj primjeni zakonodavnog okvira kada je u pitanju nasilje u porodici, zaključio je Numanović.
2011. potpisan je i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici čiji je cilj da uspostavi i podstakne multidisciplinarnu saradnju sa jasno razrađenim postupanjem svakog sistema u skladu sa međunarodnim konvencijama i zakonima koji tretiraju ovu oblast. Protokol predviđa obavezu preduzimanja potrebnih mjera za sveobuhvatnu zaštitu žena i porodice od nasilja, kao i obezbjeđenja dovoljnog broja specijalizovanih stručnjaka čije je polje rada upravo ova problematika.
Uzmemo li oblast nasilja u porodici kao parametar, vidjećemo da je svijest građana, kao i ažurnost institucija, na mnogo većem nivou nego ranijih godina. U Bijelom Polju postoji jedan Centar za podršku djeci i porodici. U Crnoj Gori postoje tri skloništa za žene i djecu žrtve nasilja čiji rad koordiniraju nevladine organizacije, i to u Nikšiću, SOS telefon za žrtve nasilja iz Nikšića, NVO,, Sigurna ženska kuća” u Podgorici i NVO ,,Bona Fide” u Pljevljima.
U okviru svakog Centra za socijalni rad funkcioniše po jedan multidisciplinarni tim. Prošle godine uspostavljena je nacionalna SOS linija za žene i djecu žrtve nasilja.
Ipak, neophodno je nastaviti rad na što efikasnijoj primjeni zakona koji regulišu ovu problematiku i upotpuniti međuresorsku saradnju radi što potpunije zaštite žrtava nasilja kroz primjenu Protokola o postupanju u slučajevima porodičnog nasilja, zaključio je Numanović.

Gospođa Mekluni je ukazala na rezultate ranijih istraživanja koji pokazuju da je crnogorsko društvo veoma tradicionalno, sa izrazito očuvanim patrijarhalnim stavovima. Ona je objasnila da su dva glavna razloga  neprijavljavanja nasilja nedostatak povjerenja u institucije i patrijarhalno shvatanje da je nasilje privatna stvar i da se njome treba baviti iza zatvorenih vrata. Kao zajednički zadatak, Mekluni je navela nalaženje način ada se nasilje u porodici zaustavi i umanje moguće reperkusije koje nerijetko ostaju sa ženom i djecom tokom cijelog života, jer nasilno ponašanje se obično prenosi sa generacije na generaciju.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

  da umanjimo moguće reperkusije koje nerijetko ostaju sa ženom i djecom tokom cijelog života, a to nasilno ponašanje se obično prenosi sa generacije na generaciju

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava