Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Ljubljana: Održan seminar „Nacionalne strategije za razvoj nevladinih organizacija u zemljama Zapadnog Balkana – naučene lekcije“

Objavljeno: 12.04.2016. • 00:47 Autor: IZ KANCELARIJE ZA SARADNJU S NVO
Rukovoditeljka Kancelarije za saradnju s nevladinim organizacijama, Danka Latković, učestvovala je na Seminaru: „Nacionalne strategije za razvoj nevladinih organizacija u zemljama Zapadnog Balkana – naučene lekcije“, koji je u petak, 8. aprila održan u Ljubljani (Republika Slovenija), u organizaciji Centra za informisanje, saradnju i razvoj nevladinih organizacija Slovenije i Ministarstva državne uprave Republike Slovenije. 

Seminar je otvorio ministar državne uprave Republike Slovenije, a učesnici su bili predstavnici državnih organa odgovornih za implementaciju strategija i „njihovi“ ključni saradnici iz nevladinog sektora Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije, kao i predstavnici TACSO regionalne kancelarije iz Sarajeva i Balkanske mreže za razvoj ciivlnog društva iz Skoplja (BCSDN). Iz Crne Gore učestvovali su i predstavnici CRNVO-Resursnog centra za NVO u Crnoj Gori i TACSO kancelarije iz Podogorice.

Većina država Zapadnog Balkana je, u protekloj deceniji usvojila nacionalne strategije za razvoj nevladinog sektora, a Slovenija planira da strategiju usvoji u jesen ove godine, pa je seminar bio prilika da se razmjene iskustava i naučene lekcije uglavnom iz procesa implementacije, sa naglaskom na prepreke i izazove koji su se javljali u ispunjavanju planiranih rokova, koordinaciji organa zaduženih za implementaciju, uključivanju nevladinih organizacija u različite faze implementacije i sl. 

„Naučene lekcije“ bile su slične, ali je i pored toga razmjena iskustava bila od koristi za sve učesnike, posebno za prepoznavanje i izbjegavanje potencijalnih prepreka/rizika u narednom periodu.

Dosadašanja implementacija u zemljama koje su donijele srateška dokumenta (Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i Kosovo*) pokazala je da su strategije i akcioni planovi bili uglavnom preambiciozni, što može koristiti zemljama Zapadnog Blakana i Turskoj, koje su pred donošenjem dokumenta (Srbija, Albanija i Slovenija) ili su u nekoj ranijoj fazi procesa, odnosno tek treba da počnu (Turska i BiH). S tim u vezi, ocijenjeno je da je teško naći mjeru i izbjeći zamku preambicioznosti, jer se kroz startegiju plasira i zagovaranje ključnih pitanja od značaja za razvoj civilnog društva, pa kad se dobije prilika, onda se i iskoristi a u dokumentu definiše i ponešto što baš i nije od ključne važnosti u tom trenutku ili je sa prekratkim rokom, ili bez dovoljno resursa. 

Predloženo je da mjere treba što realnije planirati u pogledu ljudskih i finansijskih resursa, da indikatori treba da budu dostižni, rokovi realni, a koordinacija primjene mjera centralizovana i kontinuirana kao i monitoring realizacije. Zbog toga je potrebno reformisati javne uprave kako bi se stvorili preduslovi za bolje razumijevanje o potrebi međusektorske saradnje i različite ali komplemenarne uloge administratcije i civilnog društva, prevazilaženje predrasuda, te povećanje međusobnog povjerenja i podizanje nivoa svijesti o značaju nevladinih organizacija i njihovoj ulozi s jedne strane, te preuzimanje uloge ključnih realizatora mjera od strane državnih institucija s druge strane. Utvrđivanje adekvatnog statusa i nadležnosti institucionalnih mehanizama u ovoj oblasti (npr. kancelarija i savjet) je od izuzetnog značaja, a ukazano je i na značaj uključivanja i podršku aktera sa strane kao npr. OSCE, TACSO.

Podrška iz javnih fondova je, sa različitim konkretnim rezultatima i sadržajima, bila jedna od važnih „naučenih lekcija“, o kojoj je, na samom otvaranju, ministar saopštio da dodjela sredstava za projekte nevladinih organizacija iz budžeta nije donacija, već investicija koja se mora vratiti kroz rezultate implementacije projekata.

Na skupu je pokrenuto i pitanje promjena koje su “proizvedene“ u zemljama koje implementiraju prvu ili i drugu strategiju, u vezi sa čim je ocijenjeno da je deset i manje godina, prekratak period da bi se mogle izazvati i uočiti značajnije društvene promjene.


IZ KANCELARIJE ZA SARADNJU S NVO 

Vezani članci:

Potpredsjednik Aleksić primio predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvjetitelj” 21.02.2025.
Predlog dnevnog reda za 69. sjednicu Vlade Crne Gore 20.02.2025.
Postepeno usklađivanje vizne politike u cilju zaštite ekonomskih interesa države 19.02.2025.
Premijer Spajić razgovarao sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom 19.02.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?